Milatović predložio Ružičić za sudiju Ustavnog suda

Milatovićevi raniji predlozi za sudije Ustavnog suda - advokatica Mirjana Vučinić i sudija Predrag Krstonijević nisu u parlamentu dobili podršku da budu izabrani na tu funkciju

7836 pregleda11 komentar(a)
Jakov Milatović, Foto: Risto Božović

Šef države Jakov Milatović saopštio je danas da je njegov predlog za sudiju Ustavnog suda sutkinja Vrhovnog suda Jelena Ružičić.

Milatović je pročitao biografiju Ružičić, rekavši da ona ima 30 godina iskustva rada u pravosuđu, od toga 20 na sudijskoj funkciji, te da je to čini najboljim kandidatom koji se prijavio na predsjednikov javni poziv.

"Mislim da se u crnogorskom pravosuđu ova biografija teško može naći", rekao je on.

Ponovo je da ona u odnosu na ostale kandidate ima najraznovrsnije iskustvo, te da ima i najduže sudijsko iskustvo, kao i da je bila sudija u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Napomenuo je da je ona i krajem 2022. bila kandidat za sudiju Ustavnog suda, koju je tada predložo Ustavni odbor Skupštine, te da su je tada glasali bivši Demokratski front, SNP i Demokrate, te da očekuje da to opet urade, ali da očekuje i podršku opozicije.

Pozvao je poslanike da "budu odgovorni prema građanima, vladavini prava i funkcionalnosti Ustavnog suda".

Milatović je kazao da misli da je crnogorska javnost "vrlo dobra shvatila" koliko se on u dva javna poziva (Krstonijević i Ružičić) "bavio integritetom", poručivši da je uradio svoj posao.

Naglasio je da je imao političke pritiske iz parlamenta vezano za ta dva javna poziva.

"Svako odlaganje Skupštine, kad je u pitanju njihov izbor, bez jasnih argumenata, je udar na vladavinu prava u Crnoj Gori… i to je udar od strane političkih grupacija u Skupštini", kazao je, dodavši da je to udar i na evropske integracije Crne Gore i "direktna blokada evropskog puta".

Milatovićevi raniji predlozi za sudije Ustavnog suda - advokatica Mirjana Vučinić i sudija Predrag Krstonijević nisu u parlamentu dobili podršku da budu izabrani na tu funciju.

Vučinić nakon dva kruga odlučivanja nije imala dovoljno glasova parlamentaraca, dok je za izbor Krstonijevića u prvom krugu ruku diglo 25 poslanika, a na drugo glasanje se još čeka.

Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. U drugom krugu glasanja mu je potrebna podrška tri petine poslanika, odnosno 49 glasova.

Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali ga joj je Skupština produžila do izbora novog sudije. Ustavni sud ima šestoro sudija, od propisanih sedam.

Iako je drugi krug glasanja za Krstonijevića trebalo da bude održan 17. februara, poslanici se nisu izjašnjavali o tom predlogu predsjednika države, jer je, prema saznanjima “Vijesti”, predsjednik parlamenta Andrija Mandić tražio još vremena kako bi se nastavili razgovori.

"Građani bili obmanuti od nekih političkih aktera, prije svega mislim na Vladu"

Govoreći o predlozima izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjih poslova, Milatović je ukazao da je Evropska komisija saopštila da ti propisi nisu u skladu s pravnim tekovinama EU.

“Građani su u prethodnom periodu bili obmanuti od nekih političkih aktera, prije svega mislim na Vladu”, istakao je on.

Poručio je da cilj ne smije da opravdava sredstvo, a da je u tom slučaju predloženo sredstvo pogrešno.

On je pozvao Vladu da u komunikaciji s nevladinim sektorom i EK “pronađu pravu mjeru” kako bi se promijenili zakoni.