Revolucionarna kompozitorka i pijanistkinja Luiz Farank
U okviru ciklusa “Kompozitorke iz sjenke” KIC-a “Budo Tomović”, danas će u Podgorici biti upriličen koncert posvećen istaknutoj Francuskinji
Koncert posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji romantičnog perioda Luiz Farank, biće upriličen danas u Podgorici, u sklopu ciklusa “Kompozitorke iz sjenke” koji tradicionalno organizuje Kulturno-informativni centar (KIC) “Budo Tomović”.
U Velikoj sali KIC-a večeras u 20 časova nastupiće: pijanistkinja Vladana Perović, violinistkinja Marija Đuranović, violista Uroš Lapčević, violončelistkinja Ana Zakrajšek i kontrabasista Zoran Zakrajšek. Ulaz je slobodan, a na programu koncerta su dva klavirska kvinteta, br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31, navedeno je u saopštenju KIC-a.
Oni su podsjetili i na raskošnu biografiju francuske umjetnice kojoj je posvećeno ovogodišnje, 12. izdanje ciklusa “Kompozitorke iz sjenke”.
“Rođena u porodici sa bogatom umjetničkom tradicijom, Luiz Farank (Louise Farrenc, 1804-1875) postala je ostvarena pijanistkinja (učeći kod Ignaca Mošelesa i Johana Nepomuka Humela) i rijetka žena u muškom društvu muzičkog Pariza 19. vijeka, jedna od prvih uspješnih kompozitorki u Francuskoj. Prije nje, Klara Šuman bila je jedina žena hvaljena zbog svojih kompozicija i pijanističkih nastupa. U to vrijeme smatralo se da je zarađivanje novca od muzike isključivo muško zanimanje”, navode iz KIC-a i dalje predstavljaju članove klavirskog kvinteta.
Uprkos predrasudama tog doba, podsjećaju, Farank je postigla gotovo nemoguće - objavljivanje svoje muzike, pohvale Roberta Šumana i zvanje profesorke klavira na Pariskom konzervatorijumu.
“Njena karijera na konzervatorijumu bila je revolucionarna, jer je bila jedina žena na takvoj poziciji u 19. vijeku, a izborila se i za jednaku platu kao njene muške kolege, nakon velikog uspjeha njene Treće simfonije. Pored klavirskih kompozicija, u njenom stvaralačkom opusu se izdvajaju djela za kamerne ansamble i orkestar. Njena djela su postepeno nestajala sa repertoara muzičkih kuća, ali su ponovo počela da se izvode tek krajem 20. vijeka”, ističe se u saopštenju.
Među brojnim djelima kamerne muzike nalaze se i dva značajna klavirska kvinteta koji se izdvajaju po svojoj specifičnoj instrumentaciji i visokom nivou virtuoznosti, dodaje se u saopštenju, iz obrazloženje autentičnosti i značaja tih kompozicija.
“Oba djela su pisana za nesvakidašnju postavu: klavir, violinu, violu, violončelo i kontrabas. Ova kombinacija instrumenata je ista kao u Šubertovom čuvenom kvintetu ‘Pastrmka’. U oba klavirska kvinteta, pisana tokom 1839. i 1940. godine, klavir je dominantan i virtuozan, ali gudači imaju ravnopravnu ulogu u tematskom razvoju djela. Čvrsto ukorijenjena u klasičnoj tradiciji Šuberta, Šumana i Mendelsona, oba kvinteta su očaravajuća, briljantno napisana djela, puna instrumentalne virtuoznosti i melodične inventivnosti”, poručuju iz KIC-a.
( Jelena Kontić )