Institut alternativa: Predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u i dalje sadrže sporna rješenja
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk podsjetio na ključne primjedbe te NVO na ranije predloge izmjena zakona, a koje i dalje smatraju spornim
Prošlonedjeljni amandmani Vlade na predlog Zakona o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima donose nekoliko poboljšanja, ali predlog zakona i dalje sadrži sporne odredbe, kao i predloženi Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kazali su iz Instituta alternativa.
Predsjednik Upravnog odbora te nevladine organizacije Stevo Muk podsjetio je na njihove ključne primjedbe na ranije predloge izmjena zakona, a koje i dalje smatraju spornim.
"Predlog zakona i dalje propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju imenuje ministar unutrašnjih poslova, ima pet članova, od kojih troje službenika policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. Smatramo da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac", saopštio je Muk.
Djelimično su, kako je kazao, precizirane odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, u pogledu osnova za utvrđivanje bezbjednosne smetnje, ali se i dalje zadržava predlog da se službenik obavijesti o postojanju bezbjednosne smetnje, ali ne i razlozima zbog kojih je ona utvrđena.
"Podsjećamo da u našem pravnom sistemu i dalje izostaje uređenje postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji. Takvih odredbi nema u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama", dodaje Muk.
Ističe i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do kraja 2027. godine - u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru 2025. godine.
"U zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koji treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz 'obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.' Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23", ukazuje Muk.
Predlog zakona o ANB-u, kako je kazao, i dalje predviđa da se na sve nabavke Agencije – uključujući one koje nemaju bezbjednosni karakter – ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već isključivo interne procedure koje određuje direktor ANB-a. "Time se ukida važeći sistem diferenciranih postupaka i otvara prostor za netransparentnu, diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora, što predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti", dodaje se u saopštenju.
Muk je kazao da, u pogledu sudske kontrole ovlašćenja službenika ANB-a, ovaj predlog Zakona predstavlja "veliki korak unazad": "Predlogom zakona se ne sprovodi unapređenje u odnosu na problematična pitanja sudske kontrole i odobravanja primjene ovlašćenja, na koja smo ukazivali i ranije, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama".
Dok se u važećem zakonu propisuje da se radni odnos u ANB-u može zasnovati bez javnog oglašavanja, kaže Muk, u predlogu zakona izričito se navodi da se zasniva bez javnog oglašavanja. "Tako se ono što je ranije bila mogućnost koja nažalost nije korišćena u praksi, sada izričito onemogućava. Tako ANB za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje ne moraju biti zasnovane na zaslugama", rekao je on.
Ukazuje i na to da je u važećem zakonu propisana obaveza ANB-a da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore u skladu sa zakonom, što Institut alternativa smatra boljim rješenjem. U Predlogu zakona je propisano da “kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost”, pojasnio je Muk u saopštenju.
( B.H. )