Ukrajinski štit protiv iranskih „šaheda”

Pentagon i najmanje jedna vlada iz Zaliva pregovaraju o kupovini presretača proizvedenih u Ukrajini za odbranu od napada iranskih dronova, objavio je juče Fajnenšl tajms, a pregovore sa SAD je potvrdio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Dobili smo zahtjev od SAD za konkretnu podršku u zaštiti od ‘šaheda’ u regionu Bliskog istoka”, napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži Iks. “Dao sam instrukcije da se obezbijede neophodna sredstva i osigura prisustvo ukrajinskih stručnjaka koji mogu da garantuju potrebnu bezbjednost.”

Zalivske države, koje su se našle na udaru Teherana nakon što su su SAD i Izrael pokrenuli rat, koristile su skupe rakete “patriot” kako bi se branile od talasa iranskih dronova “šahed”. Međutim, prema pisanju FT-a, njihove se zalihe smanjuju dok Iran nastavlja da gađa mete širom regiona.

U novoj eskalaciji Azerbejdžan je saopštio da su četiri iranska drona prešla njegovu granicu i ranila četiri osobe, te da priprema odgovor. Mada je Iran, koji je lansirao dronove i rakete na američke saveznike u regionu, negirao odgovornost za incident, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev naredio je da oružane snage zemlje budu na “najvišem nivou pripravnosti” i poručio da neće tolerisati “neisprovociranu agresiju na Azerbejdžan”.

Azerbejdžanske vlasti saopštile su da istražuju koje su vrste dronova korišćene u napadu.

Novi Sukobi na Bliskom istoku, kao i oni u Ukrajini, pokazuju koliko je u modernom ratovanju porasla uloga bespilotnih letjelica. Iran je posljednjih godina razvio snažan program proizvodnje dronova, među kojima su i letjelice tipa “šahed”, koje koriste i njegove regionalne saveznice, ali i ruska vojska u napadima na ukrajinske gradove.

Iranske taktike u Persijskom zalivu podsjećaju na ruske taktike protiv priobalnog grada Odesa, gdje dronovi “šahed pri prilazu lete tik iznad morske površine kako bi izbjegli radar i zbunili presretače raketa, ističe FT.

Ukrajina je pionir u upotrebi masovno proizvedenih presretača, koji koštaju svega nekoliko hiljada dolara, za obaranje ruskih verzija drona “šahed”, lansiranih u rojevima na ukrajinske gradove. Jedan “šahed” košta oko 30.000 dolara, dok presretačke rakete poput PAC-3, koje se koriste u sistemu Patriot, koštaju više od 13,5 miliona dolara po komadu.

Zelenski je u utorak saopštio da je bio u kontaktu sa šeikom Tamimom bin Hamadom al-Tanijem, emirom Katara, i Mohamedom bin Zajedom al-Nahjanom, predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, povodom upotrebe ukrajinske tehnologije.

“Ukrajinska stručnost u suprotstavljanju dronovima ‘šahed’ trenutno je najnaprednija na svijetu”, rekao je Zelenski. “Ipak, svaka takva saradnja, koja je usmjerena na zaštitu naših partnera, može da se odvija samo ako ne umanjuje naše sopstvene odbrambene kapacitete.”

Stručnjaci smatraju da je Iran možda nagomilao desetine hiljada dronova “šahed”. Otkako su ga napali Izrael i SAD, lansirao je na stotine, koristeći ih uglavnom protiv zalivskih država kako bi sijao strah i iscrpio protivničke rakete.

Kijev je zabrinut zbog sopstvenih zaliha municije za borbu protiv dronova. Ipak, kako navodi FT, ukrajinske vlasti računaju na to da će, ako zemlje Bliskog istoka budu koristile njegove presretače dronova umjesto raketa PAC-3 za baterije “patriot”, na globalnom tržištu ostati više PAC-3 projektila koji bi mogli da budu dostupni Ukrajini, kojoj su potrebni za odbranu od naprednih ruskih krstarećih i balističkih raketa.

Iranski dronovi šahed ranije su smatrani tek smetnjom i procjenjivalo se da ne vrijedi trošiti skupe presretače na njih, ali su u pojedinim slučajevima nanijeli stvarnu štetu. Video snimak objavljen u subotu prikazao je kako jedan šahed uništava satelitsku antenu u američkoj pomorskoj bazi u Manami, u Bahreinu.

“Zapanjujuće je to što šahedi uopšte uspijevaju da prođu, a kamoli da pogode vojnu bazu koja je operativni centar za čitav Bliski istok - i to usred bijela dana”, rekao je za FT izvor koji je služio u sjedištu Pete flote američke mornarice u Bahreinu.

Tramp želi da ga Iranci uključe zu izbor lidera

Dok se rat širi Bliskim istokom, u samom Iranu, iznenadno odlaganje planirane trodnevne žalosti za ubijenim vrhovnim vođom Alijem Hameneijem prekinulo je planove da se Hameneijev sin brzo proglasi za njegovog nasljednika.

Tijelo Hameneija, koji je ubijen u prvim satima američko-izraelske vazdušne kampanje, u prvom atentatu na vrhovnog lidera jedne države izvedenom vazdušnim udarom, trebalo je da bude izloženo u jednoj molitvenoj dvorani u Teheranu od srijede uveče.

U satima prije objave odlaganja, iranski zvaničnici su saopštili da su blizu imenovanja Hameneijevog nasljednika i da je glavni kandidat njegov sin Modžtaba, uticajni tvrdolinijaš čiji bi izbor predstavljao snažan gest prkosa.

Iranski zvaničnici nijesu naveli razlog za odlaganje komemoracije, ali je jedan izvor rekao za Rojters da je odluka djelimično motivisana strahom od atentata na prisutne dok izraelski i američki ratni avioni intenziviraju napade.

“Danas je gore nego juče. Gađaju sjeverni Teheran. Nemamo gdje da idemo. Kao da smo u ratnoj zoni. Pomozite nam”, rekao je za Rojters telefonom za iz Teherana 36-godišnji Mohamadreza, dok su odjekivale eksplozije iz, kako je Izrael opisao, najnovijeg talasa udara na ciljeve iranske vlade.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je sinoć da mora biti “uključen u imenovanje” narednog lidera Irana, odbacujući mogućnost da Modžtaba Hamenei naslijedi svog oca. “Gube vrijeme. Hameneijev sin je beznačajan. Moram da budem uključen u imenovanje, kao što je bilo s Delsi u Venecueli”, rekao je Tramp za Aksios, misleći na venecuelansku Delsi Rodrigez, koja je preuzela vlast nakon što su SAD zarobile Nikolasa Madura.

Tramp je rekao da neće prihvatiti nasljednika koji nastavi politiku bivšeg iranskog vrhovnog vođe.

Izrael je saopštio da bi svakog nasljednika Hameneija koji nastavi neprijateljsku politiku smatrao neposrednom metom za likvidaciju.

Mnogi Iranci otvoreno su slavili smrt vrhovnog vođe, čije su bezbjednosne snage samo nekoliko nedjelja ranije ubile hiljade antivladinih demonstranata tokom najtežih unutrašnjih nemira od vremena Islamske revolucije 1979. godine.

Dvadesetpetogodišnja žena iz Teherana, koja je iz bezbjednosnih razloga tražila da joj se ime ne objavi, rekla je da protivnici vlasti još ne mogu da izađu na ulice dok je zemlja pod napadom, ali da su jasno pokazali svoja osjećanja objavljivanjem snimaka na internetu na kojima slave Hameneijevu smrt.

“Ako Modžtaba preuzme vlast, i on će biti ubijen, tako da nas to ne brine”, rekla je.

Kurdi da napadnu Iran

Donald Tramp je juče ohrabrio iranske kurdske snage da krenu u ofanzivu. “Mislim da je divno što to žele da urade, ja bih to u potpunosti podržao”, rekao je predsjednik SAD.

Na pitanje da li bi SAD obezbijedile ili su ponudile vazdušnu podršku, odgovorio je: “Ne mogu vam to reći”, ali je dodao da bi cilj Kurda bio “da pobijede”. “Ako će to da urade, to je dobro”, dodao je Tramp.

Iranske kurdske milicije su posljednjih dana konsultovale SAD o tome da li, i kako, da napadnu iranske bezbjednosne snage u zapadnom dijelu zemlje, prema riječima tri izvora agencije Rojters.

Iranska kurdska koalicija grupa, sa sjedištem duž granice Irana i Iraka u poluautonomnom regionu iračkog Kurdistana, obučava se kako bi izvela takav napad, u nadi da će oslabiti vojsku zemlje, dok SAD i Izrael bombama i raketama zasipaju iranske ciljeve.

( N.B. )