Sektor bezbjednosti odvaja žito od kukolja

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović saopštili su da je predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima ključni korak u reformi policije i borbi protiv organizovanog kriminala, naglašavajući da otpor prema ovom zakonu dolazi od onih koji žele da “mafija poklopi državu”...

Šaranović je na konferenciji za novinare rekao da je Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori potvrdila da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kao i amandmani, usaglašavani sa Evropskom komisijom (EK).

Istakao je i da je saopštenje Delegacije EU pogrešno interpretirano u javnosti i da Evropska komisija nije osporila zakon, već je potvrdila da su predložene izmjene u prethodnim mjesecima usaglašavane sa evropskim partnerima.

“Potvrđeno je da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u usaglašavani sa EK i da je svako slovo podnijetih amandmana na zakonu o unutrašnjim poslovima usaglašavan sa EK, osim dijela starog zakona o unutrašnjim poslovima”, rekao je Šaranović.

Sporna pitanja, kako je objasnio, odnose se na pojedine odredbe starog zakona koje će se naknadno uskladiti sa evropskim pravilima o zaštiti podataka.

“Mislim na norme starog Zakona, koje egzistiraju u ovom zakonu i donošene su u vrijeme bivše DPS vlasti, a tiču se oblasti zaštite podataka o ličnosti”, kazao je on.

Ministar je naglasio da bez usvajanja zakona neće biti moguće ispuniti ključne obaveze u procesu evropskih integracija, posebno u okviru poglavlja 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost.

Istakao je da je jedan od najvećih problema ozbiljan kadrovski deficit u policiji.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora imati oko 1.900 policajaca u graničnoj policiji, dok ih trenutno ima oko 900, a čak 600 od njih uskoro stiče uslove za penziju.

Zbog toga je, kako je objasnio, neophodno omogućiti zapošljavanje policijskih službenika sa srednjom stručnom spremom, jer važeći zakon predviđa zapošljavanje samo sa višom ili visokom školom. To je, kako kaže, razlog zbog kojeg država već mjesecima ne može raspisati konkurs za nove policajce.

“Kome smeta reformski zakon o unutrašnjim poslovima? Kome smeta zakon koji štiti policiju od svih vidova kriminala i nedozvoljenih uticaja? Kome smeta zakon koji zabranjuje da policijska ovlašćenja primjenjuju službenici koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal? Kome smeta zakon koji zabranjuje da policijska ovlašćenja primjenjuju korisnici droga? ome smeta zakon koji takođe sprečava da se mogu odavati podaci iz policijske službe članovima organizovanih kriminalnih grupa? I u konačnom, kome smeta zakon koji kida posljednje krake švercerskog i policijskog kartela u policiji?”, upitao je Šaranović.

On je poručio da je odgovor jasan: “Zakon smeta onima koji žele da kriminal i dalje stanuje u institucijama, da bi sačuvali svoju kriminalom stečenu imovinu”.

Ministar je istakao i da zakon pomaže ubjedljivoj većini policajaca koji časno rade svoj posao, ali su zbog nedostatka kadra primorani da rade ogroman broj prekovremenih sati.

Šaranović je istakao da zakon koji propisuje da se u policiji zapošljavaju i sa srednjom školom, ali i da se u svakom naselju, kvartu i školskom dvorištu vrati policajac, smeta isključivo onima koji žele da i dalje organizovani kriminali i mafija u Crnoj Gori imaju svoje institucije i svoje predstavnike u njima.

“Mi to nećemo dozvoliti i jasno je da nema evropskog puta bez čiste, profesionalne, otporne i dekriminalizovane policije... Potpuno je jasno da ovaj zakon štiti državu od mafije, štiti policiju od kriminala i to su jedini razlozi zbog kojih su pojedinci protiv usvajanja ovakvog zakona”, rekao je Šaranović.

Odgovarajući na pitanja novinare o podršci zakonima u parlamentu, Šaranović je rekao da Skupština većinski podržava započete reformske procese i da je parlamentarna većina opredijeljena da pomogne Ministarstvu unutrašnjih poslova u ispunjavanju obaveza koje proističu iz zatvaranja poglavlja 24.

On je, upitan o stavovima poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Miodraga Lakovića, koji se protivi usvajanju ovakvih zakona, rekao da su manje važni pojedinačni stavovi i da imaju dobru saradnju sa PES-om.

“Zaista imam sjajnu saradnju sa svim kolega iz PES, i nije iznenađenje da imamo kontinuiranu podršku za sve ono što su reformski procesi u MUP i UP, ali takođe nije ni iznenađenje da sa predsjednikom Odbora za bezbjednost vrlo često imamo suprotstavljene stavove”, kazao je Šaranović.

Šaranović je demantovao navode da je Vladi od EU sugerisano da povuče predloge zakona.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da je cilj zakona jačanje profesionalnog integriteta policije i sprečavanje infiltracije organizovanog kriminala u bezbjednosni sektor.

Prema njegovim riječima, policija se godinama suočava sa ozbiljnim kadrovskim deficitom, ali i sa naslijeđenim problemima koji potiču iz perioda kada su pojedine kriminalne strukture imale snažan uticaj na institucije.

“U pitanju je unutrašnja i nacionalna bezbjednost i javni interes, koji je iznad svakog pojedinca”, kazao je on.

Šćepanović je istakao da zakon uvodi jasna pravila o “teškim bezbjednosnim smetnjama”, koje podrazumijevaju situacije u kojima policijski službenik ne može obavljati posao, na primjer, ako održava kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, odaje povjerljive informacije ili se protiv njega vodi krivični postupak za teška djela organizovanog kriminala ili korupcije.

On je objasnio da u takvim slučajevima policijski službenici neće moći ostati u policiji, jer bi to predstavljalo ozbiljan udar na integritet institucije.

“Ako policajac sjedi sa kriminalcima u lokalima i održava kontinuirane kontakte sa njima, građani neće vjerovati toj policiji. A bez povjerenja građana nema ni efikasne policije”, rekao je Šćepanović.

“Kada policajac sjedi sa Radojem Zvicerom, da li će građani da vjeruju tom policijskom službeniku - naravno da neće”, dodao je, navodeći da će ti policajci ostati samo bez policijskih ovlašćenja, a ne i bez posla.

“Neće imati pristup dozvolama”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, trenutno se oko 50 policijskih službenika dovodi u vezu sa teškim krivičnim djelima, uključujući šverc narkotika, saradnju sa duvanskom mafijom, korupciju i odavanje tajnih podataka.

On je naglasio da policija ne može čekati godinama na pravosnažne presude dok takvi službenici ostaju u sistemu i primaju platu, jer bi to značilo da država finansira sopstvenu kriminalizaciju.

Šćepanović je odbacio tvrdnje da zakon može biti korišćen za političke obračune, naglašavajući da policija mora biti potpuno depolitizovana.

“Dok sam na čelu policije, mene ne zanima ko kojoj političkoj partiji pripada. Jedino me zanima da li je policajac povezan sa mafijom i da li odaje policijske informacije”, poručio je.

On je objasnio da će odluke o eventualnim bezbjednosnim smetnjama donositi posebna komisija na osnovu dokaza i informacija koje prikupe policija, Specijalno državno tužilaštvo, Agencija za nacionalnu bezbjednost i druge nadležne institucije.

“Imali smo istraživanje kada je u pitanju zelenaštvo, gdje su policijski službenici u komentarima žrtava - da rade zajedno, umjesto njih da štite, ili da su ih odvraćali od podnošenja prijatelja. E, mi takve kompromise ne prihvatamo. Prihvatamo snažnu, odlučnu i nezavisnu policiju koja će da uspostavi vladavinu prava. Ove aspiracije pojedinaca uopšte neće pogoditi sistem bezbjednosti, već i čitav sistem bezbjednosti jedva čeka da se odvoji žito od kukolja”, poručio je Šćepanović.

Odgovarajući na pitanja novinara Vijestil, Šaranović je rekao da je povratno dejstvo, odnosno, da se zakon primjenjuje retroaktivno, u postupcima koji su već započeti, nije protivustavno “ukoliko se Skupštvina izjasni da postoji javni interes”.

On je rekao da je javnost svjedok upletenosti pojedinih policajaca u teška krivična djela, korupciju, šverc droge i prijetnje novinarima.

“Ovaj zakon garantuje vladavinu prava, pravnu sigurnost i štiti policijske službenike od neosnovanih optužbi. Nije tačno da će policajci na osnovu puke informacije moći da ostanu bez posla”, kazao je Šćepanović.

Prema njegovim riječima, Uprava policije “jedva čeka da se odvoji žito od kukolja”.

“Imamo policijske službenike čija imovina vrijedi milione, koji imaju na računima od milion do 50 miliona”, kazao je Šćepanović.

"Građani imaju pravo da znaju, država ima obavezu da ih zaštiti, da im garantuje da će policajci biti lojalni, pošteni, časni, profesionalni, da postupaju neselektivno, da budu politički i ideološki neutralni, da ne rade ni za čije interes, već za interes zakona, Ustava i da Ustavom i zakonom brane Crnu Goru, a ne da je brane zatavom, ili kada su u pitanju lukrativni poslovi. Crna Gora će se braniti od svih. Svi maligni spoljašnji i unutrašnji elementi biće identifikovani, a odgovorna lica biće procesirana... Novi nacionalni prioritet, koji će biti upućen Vijeću za nacionalnu bezbjednost je hibridno djelovanje koje ima za cilj destabilizaciju bezbjednosnog ambijenta u državi", poručio je Šćepanović.

( Jelena Jovanović )