Abazović: Vlada da se odrekne akciza na gorivo i spriječi nagli rast cijena namirnica zbog krize na Bliskom istoku
Abazović je procijenio, uz ograđivanje da se to sa sigurnošću ne može znati, da rat ne može trajati dugo, pa time smatra da odricanje od akciza na gorivo ne bi napravilo veliku štetu po državni budžet
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović izjavio je da bi posljedica rata na Bliskom istoku u Crnoj Gori mogao biti rast inflacije usljed većih cijena goriva, te pozvao Vladu da se odrekne akciza kako bi se "amortizovao udar" na standard građana.
U autorskom podkastu je, govoreći o posljedicama rata na Bliskom istoku, objasnio da one mogu biti negativne i po turizam, te da država treba odmah da reaguje.
„Mislim da ćemo već u narednoj sedmici osjetiti negativne posljedice rata na Bliskom istoku kroz povećanje cijena goriva. Znate da svako povećanje cijena naftnih derivata podstiče inflaciju, sa kojom Crna Gora ima veliki problem u prethodne dvije godine. Zato je potrebno da se Vlada odmah odrekne akciza koje država prihoduje od naftnih derivata i time spriječimo nagli rast cijena koji bi bio direktan udar na građane Crne Gore“, rekao je Abazović, kako je saopštila URA.
On je procijenio, uz ograđivanje da se to sa sigurnošću ne može znati, da rat ne može trajati dugo, pa time smatra da odricanje od akciza na gorivo ne bi napravilo veliku štetu po državni budžet.
Kada je u pitanju uticaj na turizam, dodaje, moguća su dva scenarija. "Prvi je stvaranje atmosfere globalne nestabilnosti, a kada ljudi imaju takav osjećaj, prvo o čemu prestaju da razmišljaju jeste putovanje i odmor".
Kaže da treba da "budemo spremni za dvije stvari".
"Jedna je da moramo napraviti cjenovnu politiku koja je primamljiva za goste. Drugi scenario je da, ukoliko dođe do otkazivanja aranžmana na Bliskom istoku, države koje su bliže žarištu, posebno evropske, mogu postati atraktivna alternativa. To bi značilo da Crna Gora možda može iskoristiti priliku da atraktivnim ponudama i cijenama privuče građane iz Evropske unije koji su planirali odmor u Dubaiju i Emiratima, da ne govorim o Turskoj, koja nam je rival sa nekim zaista prestižnim ljetovalištima“, dodao je, pozivajuću Vladu da "podsjeti određene privrednike da nemaju pravo da postanu ratni profiteri i da uvećavanjem cijena određenih proizvoda sebi pribave korist", piše u saopštenju.
Komentarišući sporenja oko usvajanja izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima, rekao je da apsolutno podržava borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da je saglasan da u bezbjednosnim strukturama Crne Gore ima mnogo ljudi koji ne zaslužuju da tu budu. Međutim, smatra da su predložena rješenja u nekadašnjem „DPS-ovskom ruhu“, zbog namjere da se "šikanira" svako ko ne misli kao vlast.
Abazović je govorio i o odbijanju parlamentarne većine da podrži usvajanje zakona koji bi omogućili povećanje penzija, obeštećenje radnika koji su zbog stečaja ostali bez posla, kao i povećanje dječjih dodataka, što su teme iz programa pokreta URA „Crna Gora 365“.
„Naš predlog je da se svakom radniku u Crnoj Gori koji je žrtva tranzicije isplati obeštećenje od države u iznosu od 12.000 eura. Na taj način bi bila ispravljena velika nepravda i radnici bi bili dovedeni u jednak položaj, jer je Skupština već usvojila nekoliko zakonskih rješenja koja su imala za cilj da pomognu radnicima pojedinih industrija koje su propale. Ovim zakonskim rješenjem ta nepravda bi bila ispravljena i svi radnici širom Crne Gore koji su bili dio velikih kompanija i preduzeća koja su sticajem okolnosti propala dobili bi obeštećenje“, kazao je.
Pozvao je te radnike da izvrše pritisak na poslanike iz svojih gradova, kako bi ovakvo rješenje bilo podržano u Skupštini.
„Mi od ovoga nećemo odustati. Većina ga može odbijati koliko god želi, ali kao što se borimo za povećanje penzija kroz održiva rješenja i za povećanje dječjih dodataka, tako ćemo se boriti za svakog radnika u Crnoj Gori da on ili ona, ili član njihove porodice, ako više nijesu među živima, dobije nadoknadu od 12.000 eura. Smatramo da bi to bila značajna pomoć za te porodice i ispravljanje višedecenijske nepravde prema njima“, dodao je Abazović.
Na pitanje građana da prokomentariše optužbe na njegov račun kada je u pitanju namjera kupovine feribota "AF Frančeska", vraćanja u državno vlasništvo linije Kamenari - Lepetane i kupovine trajekata, istakao je da žali što tokom premijerskog mandata nije uspio da kupi brod koji bi saobraćao na relaciji Bar–Bari i koji bi Baru vratio onu slavu Crne Gore kao pomorske države.
"Mi smo jedina pomorska zemlja koja nema međunarodnu liniju. A znate ko se javio da govori o ‘Frančeski’? Oni koji su prodali Sveti Stefan i uništili Barsku plovidbu. Ljudi iz SD-a koji su najviše uništili te firme“, izjavio je.
Rekao je da je taj feribot u Albaniji 2024. godine prevezao oko 80.000 putnika, a da sada ide u staro gvožđe iz kojeg će se sigurno ostvariti profit.
„Samo za ljude koji su prodali i uništili Sveti Stefan i Crnogorsku plovidbu: svako zna da je bolje kupiti novi brod nego stari. To je isto kao kada biste rekli da je bolje kupiti novo auto nego staro. Novi brod košta između 60 i 100 miliona eura. Čak i da država ima novca, a nema, jer je opljačkana, morali bismo da čekamo najmanje pet godina da se takav brod izgradi. Nemojte više da laici iz politike zamajavaju javnost stvarima koje ne poznaju. Luka Bar je u katastrofalnom stanju, Barska plovidba je u katastrofalnom stanju, a vi ne dajete informacije o broju putnika prevezenih linijom koju rade Italijani, jer ih je sramota zbog činjenice da ih je u julu bilo svega 600“, dodao je, obećavajući da je po povratku na vlast prioritet biti kupovina brodova i obnavljanje linije Bar-Bari i Bar-Ankona, a da na to treba da se nadoveže auto-put koji treba da dođe do Bara i oživljavanje Luke Bar, što je dio sveukupnog programa "Crna Gora 365".
Ponovio je da je preuzimanje trajektne linije Kamenari – Lepetane bilo korisno za državu, pa je uz to što je Crna Gora dobila svoje nove brodova, država prihodovala 10 miliona eura, što je 50 puta više nego ranije kada je linija bila data u zakup privatniku i prihodovala 200.000 eura godišnje.
„Kad je riječ o kupovini brodova, Crna Gora danas ima osam svojih brodova, a nije imala nijedan. Sada imamo veliki trajekt ‘Ruka pravde’, jedan od boljih na ovom dijelu Jadrana, i imamo ‘30. avgust’ kojem često spočitavaju odlazak na remont. Taj brod je sam zaradio oko 2,5 miliona eura“, rekao je lider pokreta URA.
( B.H. )