Koliko Iran može da izdrži?
Niko ne zna kolike su iranske zalihe projektila i koliko je skladišta i baterija već uništeno. Zna se da se dronovi proizvode masovno. Da li šanse režima u Teheranu za opstanak rastu što duže rat traje?
„Ne mogu Amerikanci koliko može Iran.“ To je, otprilike, bila poruka Alija Laridžanija, sada odjednom ključnog imena u Teheranu i sekretara Nacionalnog vijeća za bezbjednost. Laridžani je još trećeg dana rata rekao da je Iran spreman za dugotrajan rat i da će se braniti po svaku cijenu.
Kao odgovor na američke i izraelske napade, Iran je samo u prvih pet dana lansirao oko petsto balističkih raketa i oko dvije hiljade dronova, procjenjuje admiral Bred Kuper, američki komandant Komande za Bliski istok.
No, kako navode u Pentagonu, u srijedu je, navodno, bilo 86 odsto manje iranskih udara projektilima nego prvog dana rata, i 73 odsto manje dronova.
„Ne znamo tačno koliko balističkih raketa i dronova Iran posjeduje“, rekao je jedan stručnjak za naoružanje u razgovoru za DW, želeći da ostane anoniman.
On se drži teze koja se ovih dana čuje među vojnim analitičarima – Iran je na neki način pucao sebi u nogu kada je u oktobru 2024. godine udario na Izrael iz odmazde zbog ciljanog raketiranja Teherana, u kojem je ubijen vođa palestinskog Hamasa Ismail Hanija.
Naime, iranske balističke rakete nijesu bile sasvim precizne i to je, navodno, otkrilo slabosti Irana.
Raketama se ne zna broj
Na početku udara na Iran, izraelska vojska procjenjivala je da neprijatelj posjeduje oko 2.500 balističkih raketa. Druge procjene išle su i do 6.000.
Osim potrošnje, Izrael tvrdi da je uništio tri petine iranskih lansirnih rampi, kao i četiri petine baterija protivvazdušne odbrane.
Satelitski snimci koji kruže internetom prikazuju navodne napade na raketne baze u Kermanšahu, Karadžu, Horamabadu i Tabrizu na sjeveru Irana. Navodno se vide urušeni ulazi u tunele i skladišta.
„Takođe vidimo da se mobilni lanseri raketa intenzivno prate“, rekao je naš sagovornik. „Ono što je prije pet godina bilo veoma teško, danas je moguće zahvaljujući tehnološkom napretku. Ipak ostaje pitanje koliko je ovih sistema zaista uništeno.“
Dronovi sa fabričke trake
Smatra se da Iran mnogo polaže na fleksibilnu proizvodnju bespilotnih letjelica. One se ne proizvode u ogromnim postrojenjima, već u manjim pogonima na mnogo različitih mjesta.
Rijetko gdje na svijetu su kapaciteti za proizvodnju dronova tako veliki. Centar za informatički otpor, britanska nevladina organizacija koju finansira Ministarstvo vanjskih poslova, procjenjuje da Iranci mogu da proizvode oko 10.000 dronova mjesečno.
Smrtonosni dronovi Šahed, koje u ogromnom broju koriste i Rusi na ukrajinskom ratištu, u proizvodnji koštaju, prema procjenama, između 20 i 80 hiljada dolara. Jedan projektil naprednog američkog sistema Patriot, kojim se takav dron obara, košta između dva i pet miliona dolara.
Ako su na udaru iranski kapaciteti, Teheran zauzvrat pokušava da poremeti američke. Njujork tajms je, na osnovu videa i satelitskih snimaka, potvrdio da je Iran u prva tri dana rata oštetio djelove komunikacionih i radarskih sistema u najmanje sedam američkih baza. Pentagon to, naravno, nije potvrdio.
Posljedice za stanovništvo i region
„Iran će pokušati da produži rat i igra na faktor vremena“, kaže Favaz Gerger, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije. „Iransko rukovodstvo imalo je vremena da planira i koordinira svoje akcije. Mislim da se pripremaju za dugotrajan rat.“
Glavni cilj iranskog režima je, kaže on, izdržljivost – da izdrži prvi, drugi i treći talas napada i produži otpor.
Troškove rata uglavnom snosi stanovništvo Irana, koje je bespomoćno pred napadima. Iako SAD i Izrael tvrde da izvode ciljane udare, u gusto naseljenim gradovima teško je izbjeći veliku kolateralnu štetu.
Već prvog dana pogođena je osnovna škola u gradu Minab na jugu zemlje. Iranski državni mediji u utorak su prikazali slike masovnih sahrana za 168 djevojčica uzrasta od sedam do dvanaest godina, kao i za njihove učitelje. Ujedinjene nacije su napad nazvale „apsolutno šokantnim“ i zatražile istragu.
Izrael je negirao napad na školu u Minabu, koji se nalazi oko 40 kilometara od Omanskog zaliva. Sjedinjene Američke Države, koje su prisutne sa nekoliko nosača aviona u Arapskom moru, najavile su da će provjeriti informacije koje se odnose na taj incident.
( Deutsche Welle )