Slobodne zone od simbola šverca do nosioca razvoja

Ministarstvo ekonomskog razvoja očekuje da će novi Zakon o slobodnim zonama, čija je primjena počela 14. februara, podstaći osnivanje novih slobodnih zona, privući strane investicije, povećati izvoz, odnosno da će od simbola međunarodnog šverca postati značajan instrument budućeg ekonomskog razvoja.

To je navedeno u mišljenju na predlog ovog Zakona.

Slobodna zona je teritorija na kojoj važe posebni carinski propisi, u kojoj se najčešće nalaze skladišta za robu namijenjenu tranzitu ka inostranstvu ili fabrike za proizvodnju i preradu čiji su proizvodi većinom namijenjeni izvozu. Povoljnosti su te što preduzeća unutar zone ne bi plaćala carinske i druge dažbine na robu koja se u njima skladišti ili proizvodi, a namijenjena je izvozu.

Sada u Crnoj Gori postoji jedna Slobodna zona na području Luke Bar, koja je i njen operator - upravljač. Ranije je postojala slobodna zona Novog duvanskog kombinata u Podgorici koja je ukinuta 2024. godine u okviru akcije sprečavanja šverca cigareta.

Vlada Crne Gore je u julu 2021. godine donijela odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone “Luka Bar”, kada je saopšteno da je “konačno zadan snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”.

Stroge kontrole za osnivanje slobodnih zona

Tadašnja ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks, kazala je nakon toga da se preko slobodne zone u Luci Bar svake godine krijumčarilo više od dvije milijarde cigareta koje su dospijevale na tržišta Evrope. Tadašnji potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je tada da prema operativnim podacima stranih bezbjednosnih službi oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u Evropsku uniju dolazi preko Crne Gore, odnosno slobodne zone Luke Bar. I novi zakon zabranjuje da se u slobodnim zonama proizvode i skladište duvanski proizvodi.

Prema novom zakonu, koje je pripremio resor kojim rukovodi ministar i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, slobodne zone mogu se osnovati na bilo kojoj teritoriji Crne Gore, uz veoma strože kontrole velikog broja nadležnih službi. Zahtjev za osnivanje Vladi mogu podnijeti akcionarska društva i društva sa ograničenom vrijednosti koja su registrovana u Crnoj Gori i čiji vlasnici mogu biti i stranci. Vlada daje konačnu saglasnost na osnivanje, a one će biti pod posebnim mjerama kontrola Uprave carina, ali i drugih institucija poput Uprave za sprečavanje pranja novca, Finansijsko-obavještajne jedinice Uprave policije, pa i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Već sada, prema informacijama “Vijesti”, postoje dva interesovanja za formiranje novih slobodnih zona od kompanije “Poliex” iz Berana i za prostor bivšeg brodogradilišta Bijela, kojim upravlja konzorcijum predvođen tivatskim “Adriatic Marinas” konzorcijumom, dok je postojala inicijativa za osnivanje slobodne zone na području bivšeg Brodogradilišta Bijela, a koji se sada pretvara u veliki centar za remont i održavanje jahti. Interesovanje je ranije pokazivala i kompanija “Uniprom” za prostor bivšeg Kombinata aluminijuma.

Ministarstvo navodi da je dosadašnje normiranje rada slobodnih zona bilo nedovoljno pouzdano i nedovoljno transparentno zbog neadekvatno definisanog zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i da takvo stanje može dovesti do narušavanja tržišne konkurencije.

Važan razvojni instrument

“Neadekvatna regulacija i nedostatak efikasnih mehanizama kontrole otežavaju ostvarivanje punog potencijala slobodnih zona i povećavaju rizik od zloupotreba, uključujući nezakonitu trgovinu, poresku evaziju i narušavanje tržišne konkurencije. Uvažavajući preporuke Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u vezi sa suzbijanjem nedozvoljene trgovine i jačanjem transparentnosti u zonama slobodne trgovine, Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o inicijativi za pristupanje OECD preporuci, kojom je prepoznata potreba razmatranja usklađivanja domaćeg okvira za uspostavljanje i razvoj slobodnih zona sa relevantnim međunarodnim standardima. Takođe, Svjetska carinska organizacija u Praktičnom vodiču o slobodnim zonama ukazuje da nedovoljna primjena carinskih propisa i slaba kontrola kretanja robe predstavljaju ključne rizike za zloupotrebe u slobodnim zonama. U cilju adresiranja navedenih rizika, Predlogom zakona o slobodnim zonama propisuju se mjere za jačanje carinskog nadzora, uključujući obavezne tehničke i informacione mehanizme kontrole (naročito jedinstveni elektronski sistem upravljanja robom i video-nadzor)”, navedeno je u obrazloženju.

Ukazali su i da su dosadašnji problemi u funkcionisanju slobodnih zona imali direktan uticaj na ekonomski razvoj i investicionu klimu u Crnoj Gori.

“Imajući u vidu potrebu za većim obimom kapitalnih ulaganja i jačanjem izvozne i proizvodne baze, slobodne zone predstavljaju važan razvojni instrument, čiji potencijal trenutno nije u potpunosti iskorišćen zbog nedovoljno razvijenog normativnog okvira i slabih mehanizama kontrole. Preporuke OECD-a u oblasti suzbijanja nedozvoljene trgovine ukazuju na značaj jačanja transparentnosti i pravne sigurnosti u slobodnim zonama, dok Svjetska carinska organizacija u Praktičnom vodiču o slobodnim zonama naglašava ključnu ulogu carinskih organa u nadzoru robnih tokova, kao preduslov konkurentnosti i dugoročne održivosti slobodnih zona”, navedeno je u obrazloženju.

Usvajanje ovog zakona bilo je potrebno i zbog usklađivanja sa direktivama Evropske unije i ubrzavanja procesa pridruživanja EU.

“U cilju privremenog zatvaranja pregovaračkog poglavlja 29 - Carinska unija, Predlog zakona o slobodnim zonama ne predstavija formalno završno mjerilo, ali ima značajnu indirektnu ulogu u ispunjavanju obaveza koje se odnose na jačanje kontrole rizika, nadzor robnih tokova i primjenu sistema za praćenje i sljedivost (Track&Trace). Ova veza je prepoznata i u izvještajima Evropske komisije, u kojima se oblast slobodnih zona posmatra u kontekstu borbe protiv nedozvoljene trgovine, naročito duvanskim proizvodima, te jačanja institucionalnih i tehničkih kapaciteta carinske službe”, navedeno je u obrazloženju zakona.

“Poliex” traži slobodnu zonu za proizvodnju i izvoz vojne opreme

Kompanija za proizvodnju eksploziva i vojne opreme “Poliex” iz Berana već je tokom javne rasprave o ovom zakonu, koja je održana u junu i julu prošle godine, najavila osnivanje slobodne zone na svom kompleksu i zatražila određena preciznija normiranja u zakonu kako bi u toj zoni proširila proizvodnju i povećala izvoz.

“U okviru novog Zakona o slobodnim zonama, predlaže se da se omogući da se krug fabrike namjenske industrije (npr. HI Poliex AD u Beranama) može proglasiti slobodnom zonom, uz zadržavanje svih važećih bezbjednosnih procedura i kontrole koje se odnose na promet vojne opreme i robe dvostruke namjene. Ovaj režim bi imao isključivo ekonomski karakter, usmjeren na stvaranje konkurentnijeg ambijenta za proizvodnju i izvoz”, navedeno je u njihovom zahtjevu.

Iz Ministarstva su im odgovorili da nijedna industrijska djelatnost nije unaprijed isključena iz mogućnosti ulaska u režim slobodne zone, ali da njihov predlog “zahtijeva posebno i pažljivo razmatranje u kontekstu ukupnog zakonodavnog, bezbjednosnog i međunarodnog okvira”. Ukazali su da svaka fabrika namjenske industrije mora poslovati pod stalnim i punim nadzorom nadležnih državnih organa i da bi eventualna primjena odredbi ovog zakona na proizvodne kapacitete ovog tipa zahtijevala pojedinačnu pravnu i bezbjednosnu procjenu.

U prvoj godini primjene zakona biće potrebno 20.000 eura za obuku službenika koji će raditi nadzor slobodnih zona.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )