Milačić: Crna Gora ne sprovodi suštinske reforme, zbog toga se vrlo lako može naći razlog da se blokira pristup EU

Crna Gora se, u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), fokusira samo na Brisel i nedovoljno prati političke procese u državama članicama, u kojima jačanje radikalne desnice može značajno otežati ili usporiti crnogorsko pristupanje Uniji.

To je, u intervjuu za agenciju MINA, ocijenio istraživač u Fridrih Ebert fondaciji u Beču i na Demokratskom Institutu Centralnoevropskog Univerziteta, Filip Milačić.

On je kazao da Crna Gora, uprkos određenim pomacima, ne sprovodi suštinske reforme i da se zbog toga vrlo lako može naći razlog da se blokira pristup države EU.

Na pitanje o napretku koji je Crna Gora od obnove nezavisnosti do danas napravila u izgradnji građanskog društva i institucija, Milačić je kazao da su stubovi heterogenih društava kao što je crnogorsko jake institucije koje stvaraju javna dobra i jasno razvijen, inkluzivan nacionalni narativ.

“Crna Gora u posljednjih 20 godina nije uspjela to da izgradi, što je čini ranjivom. Definisanje u Ustavu Crne Gore kao građanske države je jako pohvalno, ali nedovoljno”, naglasio je Milačić.

Prema njegovim riječima, kao protiv tezu etno-nacionalističkom viđenju Crne Gore, crnogorski progresivni politički akteri moraju razviti ujedinjujući narativ i emotivno ga obojati, jer se jedino tako mogu pokrenuti ljudi.

"Potrebno je i svakodnevno ga promovisati: u medijima, javnom diskursu, manifestacijama civilnog društva, školskom kurikulumu”, naveo je Milačić.

Kako je kazao, jedna od tema na kojoj se može graditi takav narativ je i članstvo u EU, koje znači da je karakter Crne Gore zapadni, pluralistički i liberalan.

“Crna Gora je na dobrom putu, ali moj utisak je da se previše nade polaze u Brisel, a puno manje se gleda šta se dešava u državama članicama”, rekao je Milačić.

Kako je pojasnio, vrlo je vjerovatno da će doći do situacije u kojoj će o ratifikaciji u Francuskoj odlučivati parlament u kojem je najjača stranka radikalno desni blok Nacionalno okupljanje (RN), dok će ratifikacija vjerovatno pasti u isto vrijeme kad i kampanja za parlamentarne izbore u Njemačkoj.

To je, kako je naglasio, potpuno nova situacija i ne zna se kako će se ponašati RN i njemačka radikalno desna partija Alternativa za njemačku (AfD).

”Ali njihovi dosadašnji potezi govore da su puno veće šanse da budu protiv proširenja”, naveo je Milačić.

Uz to, kako je naglasio, evropske konzervativne partije iz straha obično podlegnu pod pritiskom radikalne desnice. ”Što može biti fatalno za Crnu Goru”.

Milačić je kazao i da situaciju čini još gorom činjenica da, uprkos određenim pomacima, Crna Gora ne sprovodi suštinske reforme.

”Stoga se vrlo lako može naći razlog da se blokira pristup EU”, ocijenio je Milačić.

Na drugoj strani, kako je dodao, u vladajućim krugovima se stvara utisak da je Crna Gora sve uradila što je do nje, ali to nije tačno.

”Bojim se da se taj narativ kasnije ne iskoristi kao izgovor za geopolitički zaokret ako na kraju ne dođe do članstva u EU”, kazao je Milačić.

Građanska država pod udarom

Odgovarajući na pitanje kako se situacija u Crnoj Gori mijenjala nakon prve promjene vlasti i koliko su trendovi koji su prisutni odraz globalnih dešavanja, a koliko specifično crnogorski ili balkanski, Milatović je kazao da je kvalitet Crne Gore koja se u regionu izdvajala kao građanska država narušen.

”Crna Gora je odskakala u odnosu na region zbog odluke da se gradi kao građanska država. Nažalost, taj veliki kvalitet Crne Gore je pod udarom i urušava se”, kazao je Milačić.

Prema njegovim riječima, tome je nesumnjivo doprinijelo jačanje etničkog nacionalizma u Evropi, uključujući region Zapadnog Balkana.

”To je normalizovalo i dalo dodatni legitimitet sličnim snagama u Crnoj Gori, ali mislim da nije presudno”, kazao je Milačić.

On, kako je pojasnio, krivicu prije svega vidi u crnogorskim političkim akterima.

”Ne samo u onima koji promovišu tu retrogradnu viziju zbog ideološkog uvjerenja ili radi lakšeg vladanja, već i u onim akterima koji na gaje tu viziju, ali se ne bore protiv nje”, naveo je Milačić.

Oni, kako je dodao, ne shvataju njenu ogromnu štetnost, ignorišu je, relativizuju i ne nude drugačiju viziju uređenja društva.

”Ne postoji na svijetu multietnička, bez većinske nacije, i multireligiozna država sa ostvarenim visokim nivoom demokratskog i socio-ekonomskog razvitka. To je mogla da bude Crna Gora i da to bude njena prepoznatljivost u svijetu”, kazao je Milačić.

Nazalost, kako je dodao, nije tako, ali još uvijek nije kasno.

Upitan da li se i pojava istorijskog revizionizma u Crnoj Gori može posmatrati u istom kontekstu, Milačić je odgovorio potvrdno, podsjećajući da se u državi normalizuju ličnosti i događaji koji su simboli etničkog nacionalizma.

On je naglasio da interpretacija istorije nije samo važna da bi bolje shvatili šta se u prošlosti dešavalo, već da je ona uvijek dio nacionalnog narativa jedne države i da zato direktno utiče na savremene političke procese i samu demokratiju.

”Ukoliko vi promovišete narativ po kome je jedna religijska zajednica stvorila državu i zato treba da ima dominantnu ulogu u društvu, onda se ne možete čuditi ako njen poglavar javno govori za koga treba da važi pravna država, a za koga ne”, naveo je Milačić.

Prema njegovim riječima, forsiranje jedne religijske i etničke zajednice ne zadržava se samo na identitetskom nivou, već se i prenosi na funkcionisanje demokratije.

Milatović je ukazao i na ponašanje manjinskih partija u toj situaciju, navodeći da se ono razlikuje u odnosu na ponašanje partija koje zastupaju manjine u razvijenim demokratijama.

”U takvom okruženju i manjinske partije se okreću zadovoljenju partikularnih interesa i prave dogovor sa autoritarnim snagama, jer im se obeća zaštita njihovih partikularnih interesa ako zažmure na razne devijacije”, kazao je Milačić.

Prema njegovim riječima, to su truli kompromisi na štetu opšteg dobra, koji se na kraju ne isplate.

”I tu se vidi jasna razlika u odnosu na ponašanje manjinskih partija u razvijenim demokratijama poput, primjera radi, Španije, gdje one samo sarađuju sa progresivnim snagama”, rekao je Milačić.

Jačanje desnice u zapadnim demokratijama kao nova doza legitimiteta etno-nacionalističkim snagama na Balkanu

Govoreći o globalnom usponu desnice i rastu nacionalnizma i populizma, Milačić je podsjetio da su razlozi za uspon takvih struja brojni i da se obično dijele na ekonomske i one vezane za identitetska i sigurnosna pitanja, gdje je imigracija ključni faktor, odnosno uticaj imigracije na nacionalni identitet i ličnu bezbjednost građana.

”Ove partije predstavljaju izazov za liberalne demokratije jer one preispituju sadašnji sistem vladanja - one su protiv liberalnih elemenata u demokratiji kao što su manjiska prava, sloboda medija i podjela vlasti koja, primjera radi, uključuje nezavisno sudstvo i parlament koji ima nadzornu ulogu”, pojasnio je Milačić.

Prema njegovim riječima, iako ne eksplicitno, radikalno desne partije u principu nude projekat koji je mađarski premijer Viktor Orban nazvao ”neliberalna demokratija”.

”I dalje imate izbore koji su kompetitivni, ali nepošteni, dok su liberalni elementi o kojima sam govorio ili jako oslabljeni ili potpuno ukinuti, i sve to u korist izvršne vlasti”, kazao je Milačić.

Sve je, kako je dodao, bazirano na uvjerenju da postoji jedan “pravi narod" koji je obično definisan kroz etničke kriterijume i jedini ima pravo odlučivanja.

”Ono što ove aktere čini dodatno opasnim je njihova veoma razvijena prekogranična saradnja radi razmjene iskustava, znanja i podrške koju jedni drugima pružaju u izbornim utakmicama”, kazao je Milačić.

Upitan da li su nepotpuno konsolidovane balkanske demokratije dodatno ranjive usljed takvih globalnih trendova, Milačić je kazao da je tačno da su balkanske demokratije ostale nekonsolidovane i da su svakako više ranjive na potencijalne napade.

”Međutim, ideologija radikalne desnice koja se ogleda u etničkom nacionalizmu nije, nažalost, ništa novo na Balkanu”, naveo je Milačić.

On smatra da jačanje te ideologije i njeno prodiranje u središte partijskih sistema, čak i u etabliranim zapadnim demokratijama, samo dodatno jača etno-nacionalističke snage na Balkanu.

”Daje im novu dozu legitimiteta i sada uživaju veću podršku u važnim zapadnim centrima”, kazao je Milačić.

Kako je dodao, uz to, usljed dešavanja u svijetu, zapadni promoteri demokratije sada prioritizuju geopolitičke interese u odnosu na promovisanje demokratskih normi i vrijednosti.

”Nekada je bilo neophodno da poštujete određene demokratske standarde da bi imali međunardni legitimitet. Sada to, nažalost, nije više slučaj. Mislim da su balkanske elite toga vrlo svjesne”, kazao je Milačić.

( MINA )