Malinari nikako da "uberu" 300.000 eura - državna pomoć još nije isplaćena iako je obećana 2023. godine

Proizvođači i prerađivači maline još nijesu dobili pomoć države za štetu koju su pretrpjeli 2022. godine, kada su tone tog voća otkupili za 4,5 eura po kilogramu, a zatim ih držali u hladnjačama i prodavali u pola cijene zbog promjena na tržištu.

Nezadovoljni malinari su “Vijestima” kazali da im je poslovanje teže nego ikad, da krče svoje malinjake, da su prometi i izvoz značajno niži nego ranije, dok država ne radi ništa da im pomogne. Oni su istakli da im je odšteta za gubitke od 300.000 eura obećana još 2023. godine, ali da novac nijesu dobili ni gotovo tri godine kasnije.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su naveli da su više puta zahtijevali isplatu novca malinarima iz državne kase, ali da su odbijeni, pa će nastaviti da traže paralelne subvencije za pekarsku i malinarsku industriju. Naglasili su da cijeli proces zavisi od stanja u državnoj kasi i Ministarstva finansija.

Vlada je sredinom 2023. usvojila informaciju o podršci pekarima i malinarima sa po 300.000 eura, dok je ministar poljoprivrede Vladimir Joković tada naveo da su maline otkupljivali za 4,3 eura po kilogramu, nakon čega je cijena na Svjetskoj berzi pala, a voće ostalo u hladnjačama. On je tada najavio da je novac obezbijeđen za sve koji su od jula 2022. do jula 2023. otkupili i izvozili maline, odnosno da će svi koji imaju fakture i dokaze biti obeštećeni.

Upitani kada će doći do ove isplate, iz Jokovićevog resora su “Vijestima” kazali da to sada zavisi od Ministarstva finansija.

“Budžet Ministarstva poljoprivrede (Agrobudžet) primarno je usmjeren na mjere direktna plaćanja i ruralnog razvoja i usklađen je sa standardima EU, te ne sadrži pozicije za isplate ove prirode. Kako bi se odgovorilo na zahtjeve otkupljivačima malina, Ministarstvo je i u prethodnom periodu sredstva tražilo iz tekuće budžetske rezerve. Budući da je za ova sredstva nadležno Ministarstvo finansija, dalja realizacija zahtjeva zavisi od njihove procjene i finansijskih mogućnosti”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zeleno svjetlo dobili, ali novca nema

Iz Ministarstva su pojasnili da su dobili pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i u julu 2023. rapisali javni poziv za pomoć otkupljivačima maline i pekarskoj industriji, koji se odnosio na one koji su godinu ranije otkupili malinu sa teritorije Crne Gore i prodali je po nižoj cijeni od otkupne.

Tvrde da je problem prvobitno nastao u drugoj polovini 2022. godine zbog naglog pada tražnje na EU tržištima, jer nisu mogli primiti količine uskladištene maline iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pa je nakon visoke otkupne cijene sa početka te godine došlo do njenog naglog pada.

“Stanje u sektoru je bilo izazovno, naročito za otkupljivače koji su preuzeli obavezu otkupa cjelokupnog roda po ranije dogovorenim cijenama. Ministarstvo je reagovalo u cilju stabilizacije sektora, ali uz obavezu poštovanja zakonskih procedura. Oba javna poziva (za otkupljivače maline i za pekarsku industriju) obustavljena su do ispitivanja navoda koji su se odnosili na moguće povrede pravila konkurencije i uticaj na tržište, u skladu sa članom 104 Zakona o upravnom postupku, na način što su predate tužbe Specijalnom državnom tužilaštvu, koji su kasnije odbijene kao neosnovane”, kazali su iz ovog resora.

Tvrde da su početkom prošle godine tražili 300.000 eura iz državne kase od Ministarstva finansija, za pomoć malinarima i pekarima, ali da je zahtjev odbijen. Ističu da su isti zahtjev uputili u aprilu, kada im je rečeno da se za malinare može isplatiti 150.000 eura iz budžeta, dok će istu cifru pekarima Ministarstvo morati da daje od sopstvenog novca.

Upitani zašto su tražili upola manje novca nego ranije za pomoć ovim privrednicima, naveli su da iznos nije prepolovljen već da se radi o različitim fiskalnim scenarijima i budžetskim mogućnostima u različitim fazama.

“S obzirom na to da Ministarstvo nije imalo opredijeljena sredstva za pomoć pekarskoj industriji, ponovo je inicirana mogućnost da se iz budžetske rezerve obezbijedi ukupno 300.000 eura, po 150.000 eura za obje privredne grane”, naveli su oni.

Poziv i povrede konkurencije

Ministarstvo poljoprivrede je pojasnilo da su javne pozive za malinare obustavili do rješavanja moguće povrede pravila konkurencije, čije je ispitivanje traženo anonimnim optužbama koje su stigle sa mejl adrese nvoprofiteri@mail.com.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je zatim tužila Ministarstvo pred Upravnim sudom Crne Gore, jer su smatrali da su nenadležni da ispituju navodne povrede pravila konkurencije, što je potvrdio i sud.

Ministarstvo je navelo da su rješenjem prekinuli javni poziv za malinare dok AZK i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ne riješe pitanje ovih navoda, s tim da prekidom postupka prestaju i svi rokovi određeni za ovaj proces.

Ističu da su presudama iz decembra 2023. godine poništena rješenja Ministarstva o javnom pozivu, dok je paralelno Vlada stavila van snage ranije zaključke i zadužila ih da obavijeste firme i vrate dostavljenu dokumentaciju, jer proces nije moguće sprovesti u budžetskoj 2023.

“Upravni sud je presudio da AZK nije mogla biti subjekt ispitivanja navoda navedenih u anonimnoj prijavi, a što je ukinutim rješenjem Ministarstvo zahtijevalo od Agencije. Ne postoji odluka kojom se pomoć malinarima preusmjerila mljekarskoj proizvodnji. Prvobitni zaključak kojim se odobrila podrška malinarima bio je vezan za budžet u 2023. godini. Kako sredstva dobijena tim zaključkom nijesu iskorištena u budžetskoj 2023. godini, nijesu mogla biti prenesena u narednu budžetsku godinu”, naglasili su oni.

Iz Ministarstva su kazali da je AZK u tužbi ukazao da nisu nadležni da odlučuju o osnovanosti navoda, da se postupak ne mora prekidati i da je nejasno koja je njihova uloga u cijelom procesu - pa su predložili da se tužba usvoji i poništi rješenje.

Ističu da je Upravni sud utvrdio da je rješenje Ministarstva nejasno i nerazumljivo, jer je javni poziv za malinare prekinut bez razloga, uz napomenu da će prekid trajati dok se ne riješi pitanje osnovanosti navoda. Navode i da je sud ocjenio da nije jasno koji postupak AZK mora da pokrene niti o kojoj se upravnoj stvari radi...

“Ovo iz razloga jer dispozitiv rješenja, kao jedini dio akta koji je podoban za izvršenje sadrži odluku o upravnoj stvari kojom je riješen predmet postupka, mora biti koncizan, sažet, jasan i ne smije izazivati dileme kako je odlučeno, što u konkretnom nije slučaj. Ono što je došlo Ministarstvu kao tužba sa e-mail adrese “nvoprofiteri@mail.com” 25. jula 2023. je preneseno u rješenje našeg Ministarstva i upravo je to sudu bilo nejasno i nerazumljivo”, kazali su iz Ministarstva.

POMOĆ SAMO OBEĆANA

Iz kompanija za proizvodnju, zamrzavanje i preradu bobičastog voća “Ekopromet”, “Emar” i “Mrdo” su “Vijestima” kazali da rade u sektoru borovnica i malina, te da zajednički potražuju novac od Ministarstva. Naglasili su da su kao otkupljivači maline dopisom iz septembra 2022. godine, resor upoznali sa problemima i posljedicama po taj sektor na sjeveru Crne Gore, a koje je, kako navode, izazvao rat u Ukrajini, što je dovelo do pada cijene i potražnje.

Tada su, kako tvrde, tražili podršku kroz subvenciju radi osiguranja dalje proizvodnje, sigurnosti zarade i kako bi se stvorili preduslovi za nesmetan i siguran otkup, jer je vrijednost zasada maline i hladnjača za njen otkup i preradu iznosio oko 7 miliona eura. Dodali su da su prvi sastanak u Ministarstvu o ovoj temi imali krajem 2022. godine, kada im je rečeno da će se vjerovatno kroz Agrobudžet za 2023. predvidjeti novac za pomoć tom sektoru.

“Radi se o zaista velikoj vrijednosti i mi smo pravovremeno izvijestili Ministarstvo i ministra o nastalim problemima i da je potrebno sačuvati te resurse. Tražena subvencija se odnosila za malinu roda 2022. godine, koja nije prodata ili je prodata po cijeni nižoj od otkupne cijene od 4,3 eura po kilogramu. Zahtijevali smo da ta pomoć iznosi 600 hiljada eura i da odluka o pomoći bude izvjesna do kraja marta 2023. godine, prije početka proljećnih radova u malinjacima, kako bi proizvođači znali na čemu su i šta da rade. Jer je najveći dio maline roda 2022. stajao neprodat u hladnjačama, i nije bio izvjestan otkup maline roda 2023. godine. Umjesto da ministar Joković radi u interesu rješavanja problema, on je namjerno odugovlačio i unosio neizvjesnost i beznađe kod malinara da li da se i dalje bave ovim poslom ili da odustanu, što je za posljedicu imalo krčenje i preoravanje zasada”, naglasili su iz ovih firmi.

Tvrde da je tek u maju 2023. godine ili desetak dana prije prije parlamentarnih izbora, Ministarstvo pisalo Ministarstvu finansija za obezbjeđenje 600.000 eura za otkupljivače maline iz državne kase. Ističu da je taj resor dao dozvolu krajem juna, pri čemu bi pola novca stiglo iz budžeta, a ostatak iz kase Ministarstva poljoprivrede.

Naveli su da Ministarstvo poljoprivrede nije izdvojilo novac, već su odlučili da 300 hiljada eura raspodijele samo za prodatu, ali ne i za otkupljenu i neprodatu malinu.

“To je izazvalo nezadovoljstvo kod određenog broja malinara i otkupljivača i zvanično su zatražili da se takva odluka upodobi sa realnošću i izvrši raspodjela odobrenih sredstava na otkupljenu i neprodatu malinu i količine prodate maline, po cijeni manjoj od 4,30 eura. Takvi zahtjevi nisu uvaženi ili nisu ni razmatrani. Ministarstvo raspisuje javni poziv 12. jula 2023. u skladu sa donesenom odlukom i po njemu u skladu sa Zakonom, a da nisu naznačili ni kako se taj Zakon zove, ni koje su odredbe. Dio otkupljivača je tražio da se i tokom trajanja javnog poziva unaprijedi odluka o raspodjeli državne pomoći i da se vrijeme trajanja poziva produži. Ali ni to resorno ministarstvo nije prihvatilo”, kazali su oni.

Tvrde i da je Ministarstvo bilo svjesno manjkavosti poziva i odluke, dok su nakon prigovora NVO prekinuli javni poziv, kako bi AZK i ASK ocijenile osnovanost prigovora. Dodali su da su agencije odbile da rade taj posao, pa je proces završio na sudu, nakon čega je Ministarstvo krajem 2023. godine predložilo Vladi da se 300.000 pomoći malinarima preusmjeri mljekarskoj proizvodnji i obustavi postupak javnog poziva, što je i usvojeno.

Tvrde da je Ministarstvo novac opet tražilo tek u aprilu prošle godine, i to 600.000 eura za malinare i pekare, dok je Ministarstvo finansija u maju 2025. kazalo da se malinarima može dodijeliti 300.000 eura iz državne kase, ali da Joković nikada nije zatražio saglasnost za isplatu.

Mijesili hljeb sa gubitkom

Subvencije države ranije su obećane i pekarskoj industriji, kojoj je odlukom Vlade sredinom 2021. ograničena cijena vekne hljeba na 50 centi, iako je zbog pandemije koronavirusa došlo do porasta cijene pšenice za 50 odsto.

Pekare je u februaru 2022. godine u nepovoljan položaj doveo i rat u Ukrajini, zbog kojeg je gotovo prekinuto snabdijevanje svjetskih tržišta žitaricama i uljaricama iz te zemlje i Rusije, koje su među najvećim svjetskim proizvođačima. To je napravilo pritisak kupaca na evropska tržišta i uzrokovalo rekordni rast cijena, ali i da neke zemlje donesu odluke o zabrani izvoza u cilju zaštite svojih građana.

Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da su pekari snabdijevali tržište iako im je poslovanje bilo otežano.

“Kada je riječ o pekarskoj industriji, podsjećamo da je ovaj sektor bio među najpogođenijima tokom 2021. i 2022. godine usljed Odluke o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba, kao i kasnijeg naglog rasta cijena žitarica i inputa”, kazali su iz Ministarstva.

Hektari bez malina, hladnjače prazne

Iz kompanija za proizvodnju bobičastog voća “Ekopromet”, “Emar” i “Mrdo” su kazali da je izvoz maline 2022. iznosio 500 tona, dok je u prošloj godini bio 30 tona.

Oni su naglasili da su vlasnici malinjaka, zbog problema iz 2022. godine, zasade razorali, da se hektri zemljišta ne koriste i da su neki bili prisiljeni da prodaju kuće zbog neizmirenih dugova ka malinarima i dobavljačima.

“Izvoz maline je bio 2022. godine oko 500 tona, a za 2025. oko 30 tona, znači za tri godine smo u gubitku oko 470 tona. Neki među nama su preorali po 15.000 kvadrata malinjaka i 40.000 sadnica, ne možemo više da upošljavamo radnike, dok hladnjače kapaciteta po nekoliko stotina tona stoje prazne”, kazali su iz ovih firmi.

Malinari su u martu 2023. blokirali i kružni tok u mjestu Ribarevine kod Bijelog Polja, ali i magistralu ka tom gradu, Podgorici i Prjepolju, pri čemu su tražili da ih na razgovor primi tadašnji premijer Dritan Abazović...

( Mirko Kotlaš )