Obrazovanje kasni za algoritmima: Vještačka inteligencija i medijska pismenost

Video u kojem mladić lijepi srpsku trobojku na haubu automobila je na jednom Tik Tok profilu izazvao talas uvreda, prijetnji i nacionalističkih komentara. Desetine korisnika, među kojima su i brojni maloljetni, negodovali su zbog snimka koji je nastao uz pomoć vještačke inteligencije, a u komentarima su objavljivali fotografije zapaljenih zastava, nacionalnih heroja i prijetili autoru.

Negodovanje i prijetnje u komentarima izazvao je i video dvogodišnje djevojčice koja pere veš "jer joj je mama po cijeli dan na Tik Toku". Neki od posjetilaca profila na kojem je video objavljen pozivali su autore da prijave policiji majku iako na video-snimku piše da je AI generisan.

Dok se uvjerljivi AI generisani snimci sve češće objavljuju na društvenim mrežama, sagovornici "Vijesti" upozoravaju na to da izloženost mladih lažnim online sadržajima postaje ozbiljan društveni i bezbjednosni problem.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ističe da ni medijski pismeni građani često ne mogu provjeriti količinu sadržaja koju konzumiraju na društvenim mrežama.

"Generativna vještačka inteligencija može proizvoditi visokokvalitetan sadržaj koji izgleda uvjerljivo i često se golim okom ne može prepoznati. To povećava količinu dezinformacija koje se šire velikom brzinom. Ljudi ne mijenjaju mišljenje ni kada su suočeni sa dokazima da je njihov stav neutemeljen", kazala je Bajramspahić "Vijestima".

"I meni se dešava da fejvujem tvitove za koje kasnije dobijem notifikaciju da su vještački generisani - da nisu stvarni", dodala je.

U izvještaju Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) iz novembra 2024. navodi se da većina kreatora sadržaja na društvenim mrežama ne provjerava njihovu tačnost, kao i da se broj lajkova i pregleda često se smatra dokazom vjerodostojnosti.

Istraživanje američkog Univerziteta Kornel iz marta 2023. pokazalo je da znanje mladih u korišćenju mobilnih aplikacija ne znači i njihovu sposobnost da prepoznaju manipulacije.

Iz Unije srednjoškolaca Crne Gore (USCG) pojašnjavaju da među mladima dominira "kultura brze reakcije".

"Informacija se podijeli ili komentariše u sekundi ako izazove jaku emociju, a da rijetko ko zastane da provjeri izvor. Postoji navika ‘vjerovanja sopstvenim očima’, što je u eri deepfake-a najopasnija zamka. Većina srednjoškolaca smatra da su digitalno pismeni jer znaju da koriste aplikacije, ali to je velika zabluda jer znati koristiti alat nije isto što i razumjeti kako on manipuliše tobom", kazali su iz Unije srednjoškolaca.

Škole u prošloj deceniji, đaci u AI eri

Učenici crnogorskih gimnazija o online sadržajima uče kroz predmet Medijska pismenost, koji je Savjet za opšte obrazovanje utvrdio u aprilu 2008. godine kao izborni predmet za drugi i treći razred gimnazije. Taj predmet je u obrazovni sistem za osnovce uveden 2022, a medijska pismenost je predviđena u programu za učenike sedmog, osmog ili devetog razreda osnovnih škola. Prema podacima Zavoda za školstvo, do sada je pohađalo oko 3.200 osnovaca.

"Od tada ovaj predmetni program nije revidiran, ukoliko izuzmemo otvoreni dio programa u koji nastavnice i nastavnici mogu unositi odgovarajuće sadržaje iz medijske pismenosti. Mogućnost da predaju medijsku pismenost imali su nastavnici CSBH jezika i književnosti, sociologije i filozofije koji su pohađali odgovarajuće akreditovane programe stručnog usavršavanja", kazali su iz Zavoda za školstvo.

"Škola bi trebalo da se odmakne od suve teorije i pređe na praktične laboratorijske vježbe. Umjesto da samo slušamo o tome šta je prevara, trebali bismo na časovima analizirati stvarne primjere - od phishing mejlova koji izgledaju kao da su od banke, do sponzorisanih objava koje nude nerealnu zaradu", poručuju iz Unije srednjoškolaca

Prilikom uvođenja medijske pismenosti kao izbornog predmeta iz Savjeta za opšte obrazovanje su naveli da medijski sadržaji i društvene mreže oblikuju pogled na svijet učenika, promovišu određene vrijednosti i formiraju obrasce ponašanja.

Međutim, iz Unije srednjoškolaca upozoravaju da se u školama uči o medijima, ali ne i o platformama na kojima se trenutno dešava život.

"Program iz 2008. godine je pisan u eri kada je Facebook bio novost, a Instagram nije ni postojao. Možemo reći da je teorijska osnova i dalje korisna, ali da je potpuno neupotrebljiva za razumijevanje algoritama koji nam danas serviraju sadržaj", kazali su iz Unije.

Oni smatraju da medijska pismenost ne treba da bude izborni predmet, pojašnjavajući da je ona osnovna vještina preživljavanja u digitalnom svijetu.

"Trenutno je uči mali broj učenika, dok su svi ostali prepušteni sami sebi i algoritmima. Smatramo da bi ona morala biti obavezna za svakog srednjoškolca, jer bez obzira na to čime ćemo se baviti u životu, svi ćemo podjednako biti meta dezinformacija i digitalnih manipulacija", kazali su iz Unije.

32 odsto nastavnika u zemljama EU, navodi OECD u prošlogodišnjem koristi AI u školama. Istraživanje je pokazalo da nastavnici koriste AI da bi sumirali neku temu ili pripremili planove časa, dok učenici koriste alate kao što je ChatGPT za izradu domaćih zadataka.

Iz Zavoda za školstvo Crne Gore tvrde da u sklopu predmeta Medijska pismenost za osnovne škole postoje segmenti koji se bave prepoznavanjem sadržaja nastalih upotrebom AI, kao i da je prošle godine kroz online test sprovedena procjena kvaliteta izvođenja nastave. Rezultati procjene, kako navode, pokazali su da ima prostora za unapređenje učenika i nastavnika.

"Postupak akreditacije programa stručnog usavršavanja kod Zavoda za školstvo je u toku i da se među programima nalaze obuke sa akcentom na AI i etički utemeljenu primjenu u učionici. Nastavnici će biti u prilici da osnaže svoje kompetencije, prošire znanja i vještine i primijene ih na adekvatan metodičko-pedagoški način", kazali su iz Zavoda za školstvo.

U Uniji srednjoškolaca smatraju da se nastavnici u Crnoj Gori trenutno nalaze u nezavidnoj poziciji, jer ne uspijevaju da prate korak sa tehnologijom.

"Potrebna je saradnja gdje nastavnici donose kritičko razmišljanje, a mi tehničko poznavanje platformi. Škola bi trebalo da se odmakne od suve teorije i pređe na praktične laboratorijske vježbe. Umjesto da samo slušamo o tome šta je prevara, trebali bismo na časovima analizirati stvarne primere - od phishing mejlova koji izgledaju kao da su od banke, do sponzorisanih objava koje nude nerealnu zaradu", navode iz Unije.

Vještačka inteligencija već u klupama

Vlada Crne Gore je prošlog aprila usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025-2035. u kojoj je, pored ostalog, predviđeno podsticanje digitalnog obrazovanja, dok se u akcionom planu za 2025/2026. ukazuje na značaj vještačke inteligencije u svim segmentima obrazovno-vaspitnog rada. Iz Zavoda za školstvo tvrde da je u toku izrada važnih strateških i Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji će, između ostalog, definisati poziciju AI kroz nastavne programe u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije.

Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz decembra 2025, u državama EU prosječno 32 odsto nastavnika koristi AI u školama. Istraživanje je pokazalo da nastavnici koriste AI da bi sumirali neku temu ili pripremili planove časa, dok učenici koriste alate kao što je ChatGPT za izradu domaćih zadataka.

Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović upozorava da se važnost medijske pismenosti uopšte ne shvata.

"Ne vidimo koliko smo uskraćeni za neke informacije i koliko čak i vjerujemo pogrešnim informacijama. Bilo je istraživanja koja su pokazala koliko mi u Crnoj Gori vrlo lako vjerujemo netačnim informacija i skloni smo širenju teorija zavjera. Sve to nam je pokazalo da mi ne vodimo računa o tome kao društvo", tvrdi Mihailović.

Iz UNICEF-a su prošlog januara upozorili da neki alati sa vještačkom inteligencijom prikupljaju lične podatke i izlažu djecu obmanjujućem i opasnom sadržaju. U upustvu za roditelje se navodi da djecu treba podsticati da koristi AI kao koristan alat, ali da istovremeno treba razvijati kritičko mišljenje kroz provjeru odgovora i izvora.

Bajramspahić upozorava da vještački generisani sadržaji nisu bezazleni, ističući da algoritmi društvenih mreža mogu koristiti AI generisani sadržaj za kreiranje poruka koje su usmjerene na individualne interese ili emocionalne slabosti.

"To povećava šanse da ih ljudi prihvate bez skepticizma. To se radi i iz npr. komercijalnih, razloga, promovišu se neki proizvodi, a kompromituju drugi, ali i iz političkih i ideoloških. Ogromna količina AI-generisanog sadržaja može otežati razlikovanje važnih i pouzdanih informacija od nevažnih ili lažnih i dovodi do stvaranja toksičnog medijskog okruženja", kazala je Bajramspahić.

( Danilo Misita )