Cijene nafte skočile na blizu 120 dolara po barelu, ubrzo pale na 107,8

Cijene nafte skočile su danas na blizu 120 dolara po barelu, a ubrzo pale na 107,8 dolara, dok se zahuktava iranski rat, prijeteći proizvodnji i isporuci nafte na Bliskom istoku i dovodeći do pada finansijskih tržišta.

Cijena barela nafte Brent, međunarodnog standarda, skočila je na 119,50 dolara po barelu rano jutros, ali se nešto kasnije danas prodavala za 107,80 dolara po barelu.

Zapadnoteksaška laka nafta, koja se proizvodi u SAD-u, skočila je danas na 119,48 dolara po barelu, pa je kasnije pala na 103 dolara po barelu.

Cijene nafte skočile su na najviši nivo u posljednje četiri godine, kako je rat, sada u drugoj nedjelji, blokirao zemlje i mjesta koja su kritična za proizvodnju nafte i za transport nafte i gasa iz Persijskog zaliva. Posljednji put kada je cijena nafte porasla iznad 100 dolara bilo je kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Cijene nafte dodatno su skočile kada su obje strane u ratu, i Iran i Izrael, tokom vikenda pogodile nove ciljeve, uključujući i civilne.

Bahrein je optužio Iran da je pogodio jednu od njegovih fabrika za desalinizaciju, koje su presudne za pijaću vodu u zemljama Persijskog zaliva. Izrael je pogodio naftna skladišta u Teheranu, što je stvorilo gust crni dim i upozorenja na ekološko zagađenje.

Rast cijena nafte malo se ublažio kada je Fajnenšal tajms javio da neke zemlje članice Grupe sedam industrijalizovanih zemalja razmatraju da oslobode strateške naftne rezerve kako bi ublažile pritisak na tržišta. Izvještaj, koji nije zvanično potvrđen, navodi osobe upoznate sa razgovorima.

U subotu je predsjednik SAD Donald Tramp umanjio očekivanja da će se okrenuti američkim strateškim naftnim rezervama i izjavio da su zalihe SAD znatne i da će cijene nafte uskoro pasti.

Oko 15 miliona barela sirove nafte, odnosno oko 20 odsto svjetske nafte, obično se prevozi dnevno kroz Ormuski moreuz, prema nezavisnoj firmi za istraživanje Rajstad Enerdži. Zbog prijetnje od iranskih raketnih napada i napada dronovima, tankeri su gotovo sasvim prestali da prolaze kroz moreuz, koji se na sjeveru graniči Iranom i kroz koji se prevoze nafta i gas iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Irana.

Irak, Kuvajt i UAE smanjili su proizvodnju nafte, a skladišta nafte se pune zbog smanjene sposobnosti izvoza tog energenta. Iran, Izrael i SAD takođe su od početka rata 28. februara napali naftne i gasne instalacije, što je pojačalo zabrinutost za snabdijevanje tim energentom.

Rat i troškovi nafte i prirodnog gasa utiču na rast cijena goriva, što se dalje odražava na druge industrije i potresa azijske privrede, koje su posebno osjetljive zbog velikog oslanjanja regiona na uvoz sa Bliskog istoka, piše agencija AP.

Više cijene energenata utiču na rast inflacije, rastežu budžete domaćinstava i smanjuju pojedinačnu potrošnju, koja je glavna pokretačka snaga mnogih velikih privreda.

Japanski referentni berzanski indeks Nikei 225 pao je danas pet odsto, a i druga azijska finansijska tržišta bilježe padove pošto su cijene nafte skočile na više od 110 dolara po barelu, što će biti teško za privrede koje u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte i gasa iz bliskoistočnog regiona.

Fjučersi indeksa S&P 500 i kompozitnog indeksa Nasdaq, kao i Dau Džouns industrijskog indeksa, prodavali su se po cijenama nižim za više od jedan odsto, pošto su pali više od dva odsto kasno u nedjelju.

Indeks Nikei povratio je dio ranijih gubitaka, a južnokorejski indeks Kospi pao je 6,2 odsto.

Kineska finansijska tržišta, koja su obično manje pogođena globalnim trendovima, bilježila su umjerenije gubitke. Hongkonški Hang Seng izgubio je 1,6 odsto vrijednosti, a šangajski kompozitni indeks pao je 0,6 odsto. Tajvanski indeks izgubio je 4,4 odsto, a i druga regionalna tržišta takođe su dosta pala.

Ako cijene nafte ostanu iznad 100 dolara po barelu, neki analitičari i investitori kažu da bi to moglo biti previše za globalnu privredu da izdrži.

Iranske vlasti saopštile su da su četiri osobe poginule u izraelskim udarima u nedjelju na naftna skladišta u Teheranu i na terminal za prebacivanje nafte. Izraelska vojska saopštila je da iranska vojska koristi ta skladišta kao gorivo za lansiranje raketa. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf upozorio je da će uticaj rata na naftnu industriju rasti.

Iran proizvodi oko 1,6 miliona barela nafte dnevno, uglavnom za Kinu, koja će možda morati da se okrene drugim izvorima snabdijevanja ako se iranski izvoz poremeti, što je još jedan faktor koji bi mogao da podigne cijene energenata.

Cijena prirodnog gasa takođe je skočila tokom rata, mada ne toliko kao nafta. Prirodni gas prodavao se kasno u nedjelju za oko 3,33 dolara za 1.000 kubnih stopa, što je 4,6 odsto više od cijene na zatvaranju tržišta u petak od 3,19 dolara, poslije rasta od oko 11 odsto prošle nedjelje.

Britanski list Gardijan je sinoć objavio da su globalne cijene nafte skočile iznad 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine, jer posljedice rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela s Iranom i dalje svakog dana izbacuju sa tržišta 20 miliona barela nafte.

( Beta, Ne.V. )