NATO vojne vježbe na Arktiku: Veći naglasak na ulogu civila u podršci vojsci
Vježbe, nazvane "Hladni odgovor" (Cold Response), usmjerene su na odbranu saveza u evropskom Arktiku, gdje članice NATO-a Norveška i Finska dijele granicu sa Rusijom, a ovog puta trajaće od 9. do 19. marta
NATO je danas započeo svoje vojne vježbe na Arktiku, ovoga puta sa većim naglaskom na ulogu civila u podršci vojsci, u trenutku visokih tenzija zbog nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland od Danske, takođe članice NATO-a, piše danas agencija Rojters.
Vježbe, nazvane "Hladni odgovor" (Cold Response), usmjerene su na odbranu saveza u evropskom Arktiku, gdje članice NATO-a Norveška i Finska dijele granicu sa Rusijom, a ovog puta trajaće od 9. do 19. marta.
Ova vježba sada je postala dio NATO misije za jačanje njegovog prisustva u polarnoj regiji "Arktička straža" (Arctic Sentr), koja je pokrenuta radi smirivanja tenzija sa Trampom oko Grenlanda.
Tramp insistira da je Sjedinjenim AmeričkimDržavama (SAD) potreban Grenland kako bi se suprotstavio prijetnjama ruskih i kineskih interesa na Arktiku i da Danska ne može da obezbijedi njegovu bezbjednost. Vlade i Danske i Grenlanda poručuju da ostrvo nije na prodaju.
Ove godine će u vježbi "Hladni odgovor" učestvovati oko 25.000 vojnika iz približno 14 zemalja, uključujući SAD i Dansku, uglavnom širom sjeverne Norveške i Finske.
Očekuje se da će SAD imati oko 4.000 vojnika.
Uoči vježbe, američka vojska povukla je jednu eskadrilu borbenih aviona F-35 iz vježbe. Nije željela da kaže da li je rat na Bliskom istoku imao ulogu u toj odluci.
"Američka vojska je snaga raspoređena širom svijeta i nije neuobičajeno da se jedinice dinamično preusmjeravaju ili preraspodjeljuju iz niza razloga", rekao je za Rojters portparol američkih marinaca u Evropi.
Fokus na civilnu spremnost
Norveška je 2026. proglasila godinom "totalne odbrane", čime stavlja naglasak na jačanje spremnosti civila, privrede i javnih institucija da se nose s ratom i drugim katastrofama, što je najnoviji potez jedne nordijske zemlje da poveća civilnu pripravnost.
"Želimo da naša vojska radi svoj posao odbrane zemlje. Da bi to mogla, potpuno zavisimo od toga da većina segmenata društva funkcioniše normalno", rekao je za Rojters general-major Lars Lervik, komandant Norveške vojske.
"Ovo je takođe prilika da se uvježba konkretno na kojim mjestima civili mogu pružiti direktnu podršku vojnim naporima, na primjer tako što će zdravstveni sistem zbrinjavati veći broj ranjenih vojnika, norveških ili iz savezničkih snaga, nego što je uobičajeno", rekao je.
U četvrtak će vojska sprovesti scenario kojim će testirati sposobnost bolnica u sjevernoj Norveškoj da zbrinu veliki broj povrijeđenih dopremljenih sa zamišljenog fronta u Finskoj.
( Ne.V. )