CIN-CG Zakon na čekanju, prava na pauzi: Trans osobe i dalje bez pravnog priznanja identiteta

Zamislite da makar na jedan dan morate da funkcionišete s ličnim dokumentom koji nije vaš, da s njim morate da idete u banku, podignete poštu, da vas zaustavi saobraćajni policajac, da pođete u zdravstvenu ustanovu, apoteku. A tek da morate da tako trajno živite - tražite stan, upišete fakultet, putujete, ostvarite bračni odnos, prolazite bilo kakvu zahtjevniju birokratiju, upis u registar, potpisivanje ugovora, podizanje kredita, sklapanje ugovora o radu...

Ovako opisuje svakodnevni život trans osobe u Crnoj Gori Aleksa Radonjić iz Asocijacije Spektra i dodaje da na to treba dodati i animozitet svih onih koji nerijetko smatraju da “ne treba da postojite”.

“Kako žive trans osobe - preživljaju. Sistem nas ne prepoznaje, i moramo svakodnevno da se borimo za mjesto u njemu, izlažući se pri tome neprijatnostima koji variraju od diskriminacije do teškog ugrožavanja sigurnosti”, naglašava on.

Nakon decenije rada na Zakonu o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja i više pokušaja posljednjih godina da stigne do Skupštine, i dalje je neizvjesno kada će se ovaj Zakon, koji bi trebalo da olakša život trans osobama u Crnoj Gori, naći pred poslanicima i biti konačno usvojen.

Taj propis bi, između ostalog, trebalo da omogući transrodnim osobama da promijene oznaku pola u dokumentima bez potrebe za operacijom i sterilizacijom. Sadašnjom praksom, koja nigdje nije formalno propisana, od njih se zahtijeva da prođu sterilizaciju ukoliko žele da promijene oznaku pola u dokumentima, što je u suprotnosti sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava.

Prema Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) za period 2026-2027, usvajanje ovog zakona planirano je do juna ove godine.

Iz Skupštine Crne Gore za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) navode da je predviđeno da predlog Zakona bude dostavljen Skupštini u drugom kvartalu ove godine, uz napomenu da se za ostala pitanja obratimo partijama pojedinačno.

CIN-CG je svim poslaničkim klubovima parlamentarne većine uputio pitanja kada očekuju glasanje o ovom zakonu, da li će poslanici njihovih partija glasati za njega, kao i da li bi njegovo neusvajanje moglo uticati na pregovarački proces sa EU. Do objavljivanja teksta, nijedan odgovor nije stigao.

Bez odgovora su ostala i pitanja upućena Vladi, odnosno Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava - zašto prijedlog Zakona još nije razmatran i proslijeđen Skupštini, kada će to biti učinjeno i da li će Vlada ispoštovati rokove koje je sama predvidjela u Programu pristupanja EU.

Postoji bojazan civilnog sektora da dio parlamentarne većine blokira donošenje Zakona.

Radonjić za CIN-CG ističe da nikada zvanično nijesu dobili nijedan razlog zašto proces stagnira, ali da su ranije, kada je Zakon skinut sa dnevnog reda sjednice Vlade, dobili nezvanične informacije da je u pitanju bilo naređenje sa vrha.

“U aprilu 2025, Zakon postaje i zvanična obaveza unutar Akcionog plana za poglavlje 23, i postavlja se septembar iste godine kao rok usvajanja. Taj rok nije bio ispoštovan, a razlog saznajemo nekoliko mjeseci kasnije kroz medijsko obraćanje ministra Fatmira Đeke, koji tada naglašava da i dalje nema podršku dijela ministara”, pojašnjava Radonjić.

Dodaje da vlast sve otvorenije podržava najretrogradnije globalne struje, nadajući se njihovoj podršci u Crnoj Gori, te da je postupanje vlasti u slučaju ovog Zakona samo simptom sistemskog stanja.

“Ljudska prava su instrumentalizovana, a da li će se poštovati ili ne zavisi od toga da li naši predstavnici od toga imaju trenutnu korist ili ne”, ocjenjuje Radonjić.

Delegacija EU: Može uticati na rezultate u poglavlju 23

Evropska komisija (EK) je još u decembru 2024. godine dala pozitivno mišljenje na prijedlog Zakona. U Izvještaju EK za 2025. upozorava se da Crna Gora ovaj zakon još nije usvojila i da to ostaje neispunjena obaveza u procesu usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, posebno u poglavljima koja se odnose na ljudska prava i vladavinu prava.

Iz Delegacije EU za CIN-CG ističu da, iako taj Zakon nije izričito naveden među završnim mjerilima za Poglavlje 23, “njegovo usvajanje bi ojačalo osnov za uspostavljanje uvjerljivog bilansa rezultata u primjeni odredbi o zabrani diskriminacije, rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, kao i zaštiti lica koja pripadaju manjinama i kulturnih prava u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, što predstavlja jedno od završnih mjerila za Poglavlje 23”.

Radonjić ističe da država neusvajanjem Zakona gubi i kredibilitet u pregovorima i usporava zatvaranje pregovaračkih poglavlja, što bi moglo i dovesti do negativnih ocjena Evropske komisije.

“To predstavlja i nastavak ignorisanja preporuka i direktnog kršenja prakse Evropskog suda za ljudska prava, koji je u više presuda jasno stao u zaštitu prava trans osoba na privatni i porodični život”, navodi predstavnik Asocijacije Spektra.

U Evropi je sve veći broj država koje su uvele model pravnog prepoznavanja roda na osnovu samoodređenja. Takav model omogućava osobama da promijene oznaku pola u dokumentima bez medicinskih zahvata, sterilizacije ili psihijatrijske dijagnoze. U državama gdje takva procedura ne postoji, dio građana i dalje ne može dobiti lična dokumenta koja odgovaraju njihovom rodnom identitetu, što u praksi može dovesti do problema pri zapošljavanju, korišćenju javnih usluga ili prelasku granice.

Prema podacima organizacija koje prate zakonodavstvo o trans pravima u Evropi, u desetak država i dalje postoji praksa da je sterilizacija ili nepovratna medicinska intervencija uslov za pravno priznanje roda. Među tim državama nalazi se i većina zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru.

Međunarodne organizacije za ljudska prava i Savjet Evrope smatraju obaveznu sterilizaciju kršenjem prava na privatni život i tjelesni integritet i preporučuju njeno ukidanje.

Trans osobe izložene većem nivou diskriminacije

Nedavni slučaj prijetnji upućenih trans aktivistkinji i psihološkinji Idi Marković ponovo je otvorio pitanje sigurnosti i društvenog položaja trans osoba u Crnoj Gori. Organizacije civilnog društva upozorile su da prijetnje otmicom i fizičkim nasiljem koje su joj upućene putem društvenih mreža predstavljaju ozbiljno ugrožavanje bezbjednosti i pozvale institucije da hitno reaguju, ali i da unaprijede pravni okvir koji reguliše položaj trans osoba.

Analiza, zasnovana na istraživanju Agencije Evropske unije za temeljna prava, koja je obuhvatila podatke iz 30 evropskih država, pokazala je da su trans osobe tokom 2024. i 2025. bile izložene znatno većem nivou diskriminacije i nasilja nego druge LGBTQI+ grupe. Prema toj studiji, oko 40 odsto trans ispitanika prijavilo je neki oblik diskriminacije, dok je približno četvrtina navela da je doživjela nasilje u prethodnoj godini. Prema podacima organizacije Transgender Europe, između oktobra 2024. i septembra 2025. zabilježeno je 281 ubistvo trans osoba širom svijeta, dok je od 2009. godine evidentirano više od 5.300 takvih slučajeva.

Lokalna istraživanja takođe ukazuju na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju trans osobe u Crnoj Gori. Istraživanje o nasilju nad trans osobama, koje je uradio Juventas 2023. godine, pokazalo je da su diskriminacija, predrasude i verbalno nasilje i dalje česta iskustva ove zajednice, kao i nedovoljna institucionalna zaštita. Podaci koje je predstavila Asocijacija Spektra pokazuju da je oko 40 odsto trans žena prijavilo diskriminaciju na radnom mjestu. Slične nalaze donosi i regionalna studija Svjetske banke, prema kojoj trans osobe u Crnoj Gori prijavljuju najvišu stopu diskriminacije na poslu među LGBTIQI+ ispitanicima.

Radonjić dodaje da većina nasilje ne prijavljuje zbog nepovjerenja u institucije, uvjerenja da prijava neće dovesti do zaštite, kao i straha od dodatne viktimizacije.

Novi Zakon predviđa da je prilikom donošenja odluke o zahtjevu za promjenu oznake zabranjeno tražiti obavljanje medicinskih pregleda ili dokaze o obavljenim medicinskim pregledima i intervencijama.

Iz Asocijacije Spektra su ranije za CIN-CG naveli da nijesu mali kompromisi na koje su pristali da bi ovaj Zakon bio donijet - da osoba mora imati 18 godina, da ne može biti u braku kako bi pristupila ovom pravu, da će zakon važiti samo za crnogorske državljane, da ovom pravu ne mogu pristupiti ni osobe koje su u krivičnom postupku, a iz njega su takođe isključeni i oni na izdržavanju zatvorske kazne.

Iako Crna Gora još nije članica EU, kao država kandidat obavezala se da usklađuje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije. I dok se u Evropi formiraju pravni standardi koji jačaju zaštitu rodnog identiteta, Podgorica i dalje odlaže zakon koji bi te standarde približio crnogorskim građanima.

( Maja Boričić )