Goriva sve manje, Vladi još nije kriza - sastanci naftaša i Vlade okončani bez jasnog dogovora
Sinoć do zaključenja lista 16 pumpi je prijavilo da je ostalo bez eurodizela, dok je na još desetak bilo na minimumu, i vjerovatno je da će bez tog energenta ostati danas Iz naftnih kompanija izračunali da na svakoj cisterni gube četiri do šest hiljada eura, i da bi 14 dana do sljedećeg usklađivanja imali minus od pet miliona
Ministarstvo energetike odbilo je juče da ustupi gorivo iz strateških rezervi naftnim kompanijama, koje su juče ostale bez eurodizela ili su im ostale minimalne količine, dok su na druga dva predloga za rješavanje krize da se potpuno liberalizuju cijene ili značajno smanje akcize, odgovorili da će to analizirati i odlučiti narednih dana.
To je kako “Vijesti” saznaju od više učesnika epilog jučerašnjeg sastanka predstavnika naftnih kompanija sa funkcionerima iz ministarstava energetike, finansija i Uprave carina.
Do sinoć u 19 časova, prema informacijama “Vijesti”, 16 pumpi je prijavilo da je ostalo bez eurodizela, a još desetak je bilo na minimumu i vjerovatno će bez tog energenta ostati danas. Na nekoliko pumpi nestalo je i običnog i dizela sa aditivima. Najkritičnije je bilo u Baru gdje je od tri gradske pumpe na dvije nestalo ovog goriva. Njega je imala “Eko” pumpa u Ulici Jovana Tomaševića u centru Bara, ali se red protezao sve do izlaza iz naselja Šušanj, kod mosta rijeke Željeznice.
Ministarstvo ekonomije juče je odredilo nove cijene, koje važe sinoć od ponoći, prema kojima je eurodizel poskupio za 16 centi, a dvije vrste benzina za po sedam centi. Ministar Admir Šahmanović u nedjelju veče je tvrdio da nisu tačne računice da će dizel poskupiti za 16 već za 14 centi, kao i da će benzin cijena porasti za šest, a ne sedam centi.
Iz Udruženja naftnih kompanija u nedjelju je saopšteno da su im dobavljači od petka najavili da neće vršiti nove isporuke za Crnu Goru jer je cijena eurodizela na berzama veće za 40 centi od maloprodajne cijena na crnogorskim pumpama, i upozorili da to može izazvati nestašice ovog goriva osim ako Vlade ne uvede slobodno formiranje cijena ili značajno ukine akcize na ovaj derivat, kako bi prodajna cijena bila makar malo veća od nabavne.
Šahmanović je nakon toga kazao da Crna Gora ima rezerve od oko 45 hiljada metričkih tona goriva, što je dovoljno za mjesec dana i ustvrdio da neće biti nestašica.
Premijer Milojko Spajić je juče ujutro kazao da Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata koje uz komercijalne zalihe obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca.
Ministarstvo je zbog ovih problema juče sazvalo Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, u kojem se nalaze i predstavnici naftnih kompanija.
Kako je “Vijestima” pojašnjeno, rezerve koje pominju ministar i premijer nisu državne rezerve jer one još nisu ni formirane, već je riječ o rezervama koje su prema novom zakonu obevezni da posjeduju tri najveća trgovca gorivima u Crnoj Gori i da je to gorivo njihovo vlasništvo. Ukazano je i da se tek nešto više od polovine ove količine nalazi u Crnoj Gori, a da je ostalo u takozvanim tiketima.
“Vijesti” su pitale ministarstvo i kabinet premijera koliko se od ovih strateških rezervi nalazi u Crnoj Gori, koliko je od toga u vlasništvu države, a koliko privatnih kompanija, kao i koje su zakonske mogućnosti da Vlada natjera privatne kompanije da ove rezerve puste na tržište i po kojim cijenama. Upitani su i da li Vlada u tim slučajevima pokriva troškove koje te kompanije mogu imati ako budu primorane da gorivo prodaju po cijenama koje su niže od tržišnih, jer ponovo moraju to gorivo da nadoknade u svojoj kvoti. Sinoć do kraja dana odgovori nisu stigli.
Kako mogu dobiti gorivo iz ovih rezervi interesovale i vlasnike naftnih kompanija koje proteklih dana imaju probleme sa nabavkom i koje su ostale bez eurodizela ili su im raspoložive količine na minimumu.
Dvoje sagovornika “Vijesti” sa sastanka potvrdilo je da im je ministar Šahmanović odgovorio da se prema zakonu ovo gorivo iz strateških rezervi može koristiti samo u slučajevima potpuno obustave nabavke i nestašica na tržištu, a da se ne mogu koristiti da bi se snizile cijene na tržištu. Ocijenio je da sadašnja kriza sa nabavkom nije tolika da bi se diralo u ove rezerve i da neće biti prodavane benzinskim pumpama koje su sada ostale bez goriva.
Predstavnik jednog od velikih trgovaca kazao je da oni sada imaju goriva, ali da zbog toga što su nabavne cijene dizela veće i od novih prodajnih cijena po svakoj prodatoj cisterni goriva gube četiri do šest hiljada eura, odnosno da bi ako ova situacija potraje do narednog usklađivanja za dvije sedmice izgubili ukupno pet miliona eura.
Cijene nafte na međunarodnim berzema juče su dodatno povećane sa skoro sedam odsto 92 na 98 dolara za barel. Na njihovom otvaranju juče ujutro došlo je do velikog skoka od 25 odsto na 118 dolara, ali je nakon najave iz G7 da će iskoristiti svoje naftne rezerve za intervencije na tržištu kako bi ublažile rast cijena.
Vlada u naredna dva-tri dana analizira smanjenje akciza ili slobodne cijene
Trgovci su juče predstavnicima Vlade predložili da se izmijeni sadašnja uredba, odnosno da se pređe na slobodno određivanje cijena koje bi važile jedan ili tri dana i u potpunosti bi zavisile od rasta ili pada cijena na međunarodnim berzama. Takođe je predloženo da se Vlada odrekne jednog dijela akciza na gorivo, jer se prema zakonu one mogu privremeno prepoloviti. Na primjer, ako bi prema cijeni na berzama gorivo trebalo da poskupi 40 centi, rast bude 20 centi, a da se države odrekne istog iznosa kroz umanjenje dažbina.
Sagovornici “Vijesti”, ukazuju da su im predstavnici ministarstava energetike i finansija na ovo odgovorili da analiziraju slične modele i da će odluku donijeti narednih dana. Predstavnici trgovaca su naveli da je situacija takva da se ne može dugo čekati na takvu odluku.
Iz Ministarstva finansija su kazali da ih direktiva EU ogramičava da ne mogu smanjiti akcize na manje od 33 centa po litru, odnosno da mogu tek za nekih 12 centi.
Nakon sastanka sa predstavnicima Vlada, svi trgovci naftnim derivatima imali su sastanak u Privrednoj komori gdje je jednoglasno pozvali da se formira zajednička radna grupa sa državnim institucijama “kako bi se urgentno uspostavio model privremenog formiranja cijena goriva usklađen sa njihovim dnevnim rastom na svjetskom nivou”.
“Razlika između nabavnih i prodajnih cijena se sve više povećava, kreirajući finansijske gubitke za kompanije i poremećaje u lancima snabdijevanja”, ističe se u saopštenju ove grupacije.
Slično je juče uradila Hrvatska, gdje su se do sada cijene formirale slobodno samo uz obavještenje resornog ministarstva. Kada su juče dobili obavijest do bi nova cijena eurodizela trebalo biti povećana sa 1,5 na 1,72 eura, odlučili su se na kombinovani model - rast cijene za pet centi uz smanjenje državnih dažbina na cijenu.
Veliki skok i cijena aviogoriva
Na međunarodnim berzama proteklih dana došlo je i do drastičnog rasta goriva za avione za oko 60 odsto, odnosno sa oko 780 na 1.250 dolara po toni.
Reuters je juče obajavio analizu cijena aviogoriva, navodeći da će izazvati veliki rast cijena aviokarata, kao i da će to uticati na pad prihoda aviokompanija, ali i manje putovanja i prometa u turizmu.
Ukazali su i da je na berzama došlo do većeg pada cijena akcija velikih međunarodnih aviokompanija.
“Neke avionske karte sada koštaju i sedam puta više nego prije sedam dana. Analitičari upozoravaju na pad potražnje za putovanjima i moguće prizemljenje dijela flote”, navodi Reuters.
Sagovornik “Vijesti” iz ovog biznisa ukazao je da su ovo veoma loše vijesti pred početak turističke sezone, i da bi ovaj nivo cijena mogao biti razoran za avioindustriju i turizam ukoliko se duže zadrže na ovom nivou.
( Goran Kapor, Marija Pešić )