Baterijska skladišta najbolje rješenje za zelenu struju, ali su inženjerski izazov
"Nalazimo se u periodu u kojem se koristi skladištenje, ali moramo biti pažljivi. Integracija sistema za skladištenje je napredak i ozbiljan inženjerski izazov jer se elektroenergetska mreža mijenja...", naveo je vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta Martin Ćalasan
Baterijski sistemi za skladištenje struje su jedno od najboljih rješenja za nestabilnost i visoke napone koje obnovljivi izvori energije (OIE) unose u elektroenergetsku mrežu, pa je njihovo uvođenje inženjerski izazov - pri čemu treba biti pažljiv.
To se između ostalog moglo čuti tokom okruglog stola "Značaj baterijskog skladištenja električne energije za elektroenergetski sistem Crne Gore", koji su u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) organizovali njihov Centar za energiju i ekologiju (ENEKO) i Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE).
Predsjednik Odbora direktora COTEE Maksim Vučinić je naveo da su baterijski sistemi jedno od ključnih rješenja za nestabilnosti i visoke napone u elektroenergetskoj mreži. Dodao je da se njima omogućava razdvajanje proizvodnje i potrošnje struje - čime se povećava fleksibilnost sistema.
Naglasio je da stvarna primjena baterija zavisi od ekonomske isplativosti regulativnog okvira, te da se nada da će okrugli sto rezultirati i studijom o strateškom pravcu razvoja baterijskih sistema. Cilj tog dokumenta je kako kaže, da se osloni na empirijski pristup i ukaže na nesklad potreba sistema i regulative.
"Politikama podsticaja se privatnicima garantuje plasman i fiksna cijena, a država preuzima odgovornost. Ova politika više ne odgovara sistemu jer privatnici dobijaju resurse i pristup mreži guše mrežu. Podsticaji se moraju usmjeriti na održivost sistema", naglasio je on.
Elektroprivreda (EPCG) je do sada za nabavku baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije (BESS) raspisala dva tendera. Drugi je raspisan u decembru prošle godine, ali na njega nije stigla nijedna ponuda pa će državna firma. Taj posao je bio vrijedan 75.000 eura, dok je prvi tender od 58,8 miliona eura poništen u oktobru prošle godine - jer EPCG nije dobila saglasnost Ministarstva energetike i finansija za kredit za njegovo finansiranje.
Skladišta mijenjaju mrežu
Vanredni profesor Elektrotehničkog fakulteta i prodekan nastave Martin Ćalasan je naglasio da tok energije iz obnovljivih izvora često nije konstantan jer zavisi od snage vjetra i sunca, pa su sistemi za skladištenje rješenja.
"Mreže nisu pripremljene za nove sisteme. Nalazimo se u periodu u kojem se koristi skladištenje, ali moramo biti pažljivi. Niti je sistem pouzdan, bezazlen i siguran, jer više obnovljivih izvora smanjuje inerciju sistema i stvara oscilacije snage. Integracija sistema za skladištenje je napredak i ozbiljan inženjerski izazov jer se elektroenergetska mreža mijenja...", naglasio je on.
Profesorka Metalurško-tehnološkog fakulteta Veselinka Grudić je govorila o razvoju naprednih materijala za bezbjedne i održive elektrohemijske sisteme za skladištenje struje, odnosno o zamjeni litijum-jonskih baterija sa natrijum-jonskim.
Pojasnila je da se baterije moraju ispuniti nekoliko uslova da bi se koristile, između ostalog da imaju visoku specifičnost energije, gustinu, stabilnost napona...
Naglasila je da su rezerve litijuma ograničene i neravnomjerno raspoređene pa je upitna dugoročna održivost sistema.
"Zbog toga se sve više istražuju alternative, među kojima su natrijum-jonske baterije. Natrijum je znatno rasprostranjeniji i dostupniji element od litijuma, što daje potencijal za održivije baterijske sisteme. Odlikuju se dobrom sigurnošću, stabilnošću i sposobnošću rada na niskim temperaturama, zbog čega su posebno pogodne za stacionarne sisteme skladištenja energije", rekla je Grudić.
Grudić je navela da su njihova istraživanja pokazala da bi baterija sa natijumskom osnovom mogla da bude stabilna, ekološki prihvatljivija i jeftinija, te da bi voljela i da Crna Gora otvori centar za istraživanje baterija - po uzoru na slovenački. Dodala je da se nada da će doći do komercijalizacije natrijumskih baterija.
Cijene visoke
Akademik CANU i ENEKO centra Igor Đurović je naglasio da je cilj akademije umrežavanje, jer male snage zajedno mogu više postići te da planiraju više sličnih događaja - među kojima je i jedan o elektrifikaciji saobraćaja krajem maja.
Ukazao je i da postoje veliki sistemi za skladištenje energije koji mogu čuvati značajne količine struje i reagovati trenutno, te da su značajni za stabilnost sistema.
"Cijene sistema za skladištenje energije su visoke, a povećana potražnja utiče na rast cijena kritičnih sirovina, poput litijuma i drugih materijala potrebnih za proizvodnju baterija. Otvaraju se i pitanja ekoloških rizika, uključujući potencijalne posljedice u slučaju požara velikih baterijskih sistema", kazao je Đurović.
Ukazao je da postoje i tehnološki i ekološki izazovi koje treba uzeti u obzir kada je riječ o velikim baterijskim sistemima. Naglasio je da ENEKO centar ima više sporazuma o saradnji sa energetskim firmama i institucijama, pa povezuju sve u sistemu.
"Ono što je donijelo revoluciju u upotrebi baterijskih sistema su moderne baterije, kao i proces njihove minimizacije. Pojavila su se i skladišta koja mogu da drže velike količine energije i porasli su apetiti. Cijene "storage-a" su velike kao i cijene materijala", naveo je on.
Naglasio je i da rade procjenu potrošnje u elektroenergetskom sistemu za Elektroprivredu Crne Gore.
Konsultant za zelenu i energetsku tranziciju Radovan Nikčević je naglasio da je prije deset godina Evropska komisija postavila ambiciozan cilj da Evropska unija postane lider u razvoju proizvodnje baterija.
"U tom cilju 2017. godine pokrenuta je Evropska alijansa za baterije, inicijativa koja okuplja države članice, industriju, istraživačke institucije i investitore sa ciljem razvoja održivog lanca proizvodnje baterija u Evropi od eksploatacije sirovina, preko proizvodnje baterijskih ćelija, do njihove upotrebe i reciklaže. Ideja je bila da Evropa u najvećoj mjeri zadovolji sopstvene potrebe za baterijama do 2030. godine i da time podrži razvoj automobilske industrije, energetskog sektora i električne mobilnosti", kazao je Nikčević.
Dodao je da je od 2010. do 2024. godinem cijena baterijskih sistema pala za oko 93 odsto, što je ubrzalo razvoj ove tehnologije.
Baterije još neisplative
Doktor Lazar Šćekić sa Elektrotehničkog fakulteta je kazao da Crna Gora planira ulaganje 2,7 milijardi eura u energetsku transformaciju,kroz izgradnju novih energetskih objekata, hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana.
"Prema tim planovima, do 2035. godine predviđena je značajna izgradnja obnovljivih izvora energije, uključujući oko 1.589 megavata solarnih elektrana i oko 230 megavata vjetroelektrana. Istovremeno se planira postepeno smanjenje proizvodnje iz termoelektrana, u skladu sa evropskim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine", naveo je Šćekić.
Dodao je da su kroz analizu urađena tri scenarija razvoja elektroenergetskog sistema Crne Gore do 2035. godine.
"Rezultati analize pokazuju da baterijski sistemi u kratkom roku nijesu ekonomski isplativi u Crnoj Gori, jer u sistemu trenutno nema dovoljno velikog udjela obnovljivih izvora koji bi stvarali značajne razlike u cijenama električne energije na tržištu", rekao je Šćekić.
( Mirko Kotlaš )