U fotelje neće niko, DPS-u i bojkot opcija? Opozicija bez zajednikog plana dok se prazne čela pojedinih odbora

Demokratska partija socijalista (DPS) ne isključuje mogućnost bojkota Skupštine i vanparlamentarnog djelovanja, nakon što su njeni predstavnici napustili čelne funkcije u radnim tijelima zakonodavnog doma zbog usvajanja dijelu javnosti spornih propisa o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

To je juče “Vijestima” rekao izvor iz DPS-a, navodeći da im vladajuća većina prošlonedjeljnim izglasavanjem dva zakona i “namjerama koje stoje iza toga” nije ostavila prostor za redovno djelovanje.

“Šta ćemo raditi - ostaje da se vidi. Sve je u opticaju - i bojkot u nekoj fazi, i vanparlamentarno djelovanje. Ali, za sada je ovo (ostavke na čelima odbora) prvi korak. Pratićemo situaciju, pa vidjeti šta dalje”, kazao je sagovornik.

Iz DPS-a su prethodnih dana zvanično poručivali da je napuštanje čelnih funkcija u odborima “prvi korak otpora”, dodajući da očekuju solidarnost ostatka opozicije.

Međutim, te stranke za sada ne planiraju da djeluju zajednički s njima. Redakciji su iz Građanskog pokreta (GP) URA i Socijaldemokrata (SD) saopštili da nije bilo nikakvih dogovora s DPS-om, te da nijesu zainteresovani da preuzmu fotelje koje su pokrivali predstavnici najjače opozicione partije.

DPS je do sada otišao sa čela dva odbora - prvo je u ponedjeljak podnio ostavku predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković, a juče Jevto Eraković, koji je bio na čelu Odbora za antikorupciju. Za danas su najavljeni novi odlasci.

Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar kazao je listu da u opoziciji nijesu razgovarali o zajedničkom napuštanju odbora.

“Dok god opozicija učestvuje u radu plenuma u Skupštini, što je još slučaj, GP URA će učestvovati i u radu odbora i tako koristiti priliku da građanima ukaže na pogrešnu politiku koju sprovode Vlada i parlamentarna većina”, naveo je on.

Kontar je rekao da će GP URA vidjeti kako će se procesi u Skupštini odvijati, i u odnosu na to reagovati. Ističe da potpuno razumije ostavke kolega iz DPS-a, ali napominje da nijesu zainteresovani za pozicije koje su napustili.

“Žao mi je što smo došli u ovu situaciju za koju je isključivi krivac parlamentarna većina. U svakom slučaju, poslanici GP URA nemaju namjeru da zamijene kolege iz DPS-a na rukovodećim funkcijama u Skupštini, a koje pripadaju opoziciji”, poručio je on.

Iz SD-a su “Vijestima” nezvanično rekli da DPS dosadašnje poteze nije koordinisao s njima, tako da će odluku kako će nastupati donositi nezavisno od ostalih okolnosti. Naveli su da nemaju članove u odborima za evropske integracije i antikorupciju, pa da nije realno da zauzmu fotelje koje je napustio DPS. Ističu da svakako ne bi “išli toliko daleko” sve i da imaju članove.

Iz Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koja je doskora bila dio vlasti, nijesu odgovorili na pitanja lista da li će zauzeti pozicije u odborima koje je napustio DPS. Jedan izvor redakcije iz DNP-a kazao je da se to vjerovatno neće desiti. Nakon izlaska iz vlasti, predstavnici DNP-a podnijeli su ostavke na rukovodeće pozicije u parlamentarnim tijelima - na čelo Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i na mjesto zamjenika predsjednika Anketnog odbora koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce.

Skupštinskim Poslovnikom propisano je da se najmanje tri predsjednika odbora biraju iz opozicije. Osim Vukovića i Erakovića iz DPS-a, Boris Mugoša (SD) je na čelu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

S obzirom na to da su Vuković i Eraković podnijeli ostavke, barem dva opozicionara morala bi da postanu predsjednici nekog od stalnih skupštinskih tijela da bi se poštovao Poslovnik.

Ostavke DPS-a na rukovodećim pozicijima u odborima je prvo najavio predsjednik te partije Danijel Živković u petak veče u Skupštini, nakon usvajanja spornih zakona.

Usvojene propise kritikovali su, osim opozicije, civilno društvo i dio vlasti. Prema tim zakonima (tj. njihovim izmjenama), ANB-u više neće biti potrebna pomoć policije kao posrednika prilikom prikupljanja obavještajnih podataka, a tajni saradnici službe dobiće značajno širu paletu zaštite i prava.

U Zakonu o unutrašnjim poslovima sporno je rješenje koje omogućava zapošljavanje u policiji bez javnog konkursa u određenim situacijama. Uz to, Ministarstvu unutrašnjih poslova daju se i veća ovlašćenja da odlučuje o “bezbjednosnim smetnjama” za rad u policiji.

Iz DPS-a su najavili da će ostavke podnijeti i predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić, kao i potpredsjednik parlamenta Nikola Rakočević, koji je i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

To tijelo važno je za ispunjavanje preporuka iz tzv. evropske agende i privremenih mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), koja se smatraju ključnim u pregovorima za ulazak u Evropsku uniju (EU). Ono je bitno i za “čišćenje” biračkog spiska u susret parlamentarnim i lokalnim izborima 2027. godine. Mandat odbora, koji je formiran kao privremeno skupštinsko tijelo, bio je oročen do kraja prošle godine, a parlament je propustio da donese odluku o produženju njegovog rada.

Kad ga Skupština ponovo formira, izostanak predstavnika DPS-a mogao bi paralisati njegov rad, jer je to tijelo do sada činio isti broj poslanika vlasti i opozicije.

Zadatak Odbora je reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije i izvještaja OEBS/ODIHR misije. Rad Odbora do sada je rezultirao izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je utvrđen koncept održavanja lokalnih izbora u jednom danu - 13. juna 2027.

Odbor još treba da definiše predloge zakona o biračkom spisku i o registrima prebivališta i boravišta, predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore... Među zadacima tog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventualnu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.

Od promjene vlasti 2020, DPS je nekoliko puta posezao za bojkotom ili djelimičnim povlačenjem iz Skupštine i njenih tijela, posebno Odbora za izbornu reformu (kojeg je i bivša opozicija koristila kao vid pritiska na vlast), nezadovoljan usvajanjem nekih zakona, situacijom u Šavniku u kom izbori traju skoro tri i po godine, zbog penzionisanja bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović...

Eraković: Pretvaraju Crnu Goru iz demokratske u policijsku državu

Jevto Eraković juče je na konferenciji za novinare rekao da su ostavke samo prvi korak protivljenja DPS-a.

“A nadam se i opozicije i svih koji se deklarativno predstavljaju da su za očuvanje demokratske i građanske Crne Gore”, kazao je on.

Eraković je naveo da zakoni koji su doneseni “pretvaraju Crnu Goru iz demokratske u represivnu i policijsku državu”.

“Ne želimo to da prihvatimo i želimo da pošaljemo sliku građanima da se dešava nešto nenormalno”, dodao je on.

Poslanik DPS-a tvrdi da je izborni proces neregulisan, te da su iz njegove stranke dali svoj doprinos sređvanju te oblasti kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu, ali da, u ovom trenutku, izgleda da će naredni izbori doći s postojećim zakonodavstvom.

Eraković nije precizno odgovorio na pitanje da li će njegov partijski kolega Andrija Nikolić podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Anketnog odbora prije zakazanog (za 13. mart) saslušanja bivšeg lidera DPS-a Mila Đukanovića. On je samo kazao da će Nikolić podnijeti ostavku, ali nije rekao kad.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )