Još ne kupuju rezerve jer im je dizel preskup: Uprava poništila postupak javne nabavke vrijedan 11 miliona eura

Uprava za ugljovodonike poništila je postupak javne nabavke eurodizela za 11 miliona eura koji bi se koristio za formiranje državnih naftnih rezervi, uz obrazloženje da su sada previsoke cijene tog goriva na tržištu i da ne bi mogli kupiti količinu koju su planirali.

Ova javna nabavka po drugi put je objavljena 23. februara, kojom je bilo predviđeno da se za 11 miliona eura kupi najmanje 19,6 miliona litara eurodizela. Prvi takav tender bio je raspisan početkom decembra, a poništen sredinom januara nakon što je utvrđeno da jedina pristigla ponuda kompanije “Jugopetrol” nije bila ispravna.

Za Upravu je rast dramatičan

U obrazloženju drugog poništenja pozivaju se na dio člana 140 Zakona o javnim nabavkama u kome piše da je naručilac dužan poništiti javnu nabavku prije isteka roka za podnošenje prijava ako ocijeni da je neophodno bitno izmijeniti tendersku dokumentaciju.

“Dramatičan porast cijena dizela na tržištu Mediterana, značajno smanjuje količinu naftnih derivata koje se mogu kupiti za opredijeljenu procijenjenu vrijednost, što zahtijeva bitnu izmjenu tenderske dokumentacije u dijelu procijenjene vrijednosti”, navedeno je u obrazloženju odluke o poništenju nabavke.

Odluka o poništenju druge nabavke donijeta je u petak 6. marta kada su nabavne cijene eurodizela bile za oko 40 centi veće od prodajnih cijena na crnogorskim benzinskim pumpama. U tom trenutku ova državna Uprava mogla je kupiti za oko šest miliona litara dizela manje nego u dane kada je javna nabavka objavljena.

Dizel na berzama skuplji i od nove cijene

Na berzama derivata litar eurodizel juče je u nabavci bio skuplji za oko 25 centi u odnosu na novu maloprodajnu cijenu nakon poskupljenja u ponedjeljak od 16 centi.

Udruženje naftnih kompanija u nedjelju je saopštilo da ih dobavljači već od petka obavještavaju da neće biti novih ugovora o nabavkama eurodizela za isporuke u Crnoj Gori jer je nabavna cijena značajno veća od maloprodajne u Crnoj Gori. Na 16 pumpi prije dva dana je nestalo eurodizela.

Tri najveće naftne kompanije u Crnoj Gori imaju takozvane strateške rezerve od 44 hiljade tona, od čega se nešto preko polovine nalazi u domaćim skladištima. Vlasnici tog goriva su te privatne kompanije, a zakon omogućava da ga država može preuzeti u slučajevima krize i prekida snabdijevanja.

Od privatnika tražili da trpe gubitak

Na sastanku u ponedjeljak predstavnici Ministarstva energetike odbili su predlog predstavnika dijela domaćih naftnih kompanija koje su ostale bez ovog goriva da im ustupe dio ovih rezervi, uz obrazloženje da nije došlo do prekida snabdijevanja, kao i da se te rezerve ne mogu koristiti za suzbijanje rasta cijena.

Odnosno, predstavnici Vlade su zatražili od privatnih kompanija da i dalje nastave snabdijevanje potrošača iako su i nakon poskupljenja u ponedjeljak od 16 centi nabavne cijene i dalje veće od maloprodajnih. Istovremeno državna Uprava za ugljovodonike prekida javnu nabavku eurodizela za formiranje državnih rezervi uz obrazloženje da joj se ne isplati i da su tržišne cijene previsoke.

Na tom sastanku predstavnici ministarstava su za druge dva predloga trgovaca - da se smanje akcize i da se privremeno uvede slobodno formiranje cijena, kako bi bile veće od nabavnih, saopštili da će iz analizirati narednih dana.

Prema prvoj javnoj nabavci rok za isporuku dizela za državne rezerve bio je april ove godine, a na drugom, sada poništenom tenderu, rok za isporuku ovog goriva bio je jun ove godine. Sa trećim pokušajem javne nabavke ponovo će biti prolongirani rokovi za obezbjeđivanje državnih naftnih rezervi.

Skupština je u decembru 2024. godine usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je bitan za zatvaranje poglavlja 15 (energetika) i kojim se traži formiranje naftnih rezervi.

Državno treba da bude 60 odsto rezervi

Tri najveće naftne kompanije grčki “Jugopetrol”, hrvatska “Ina Crna Gora” i slovenački “Petrol Crna Gora”, prema zakonu zajedno sa državom treba da formiraju rezerve. Uprava treba da nabavi 60, a ove strane privatne kompanije 40 odsto ukupno propisane obaveze koju ima Crna Gora. Ove tri kompanije su svoje količine obezbjedile s tim što se nešto preko polovine nalazi u Crnoj Gori, a ostalo je u takozvanim tiketima - potvrdama da su kupile gorivo, da je ono skladišteno u inostranstvu i da ga bez ikakvih ograničenja mogu povući i dopremiti u Crnu Goru.

Kako država nije adaptirala naftna skladišta državne kompanije “Montenegro bonus” u kojoj planira da čuva naftne rezerve, one će se za sada čuvati u skladištima “Jugopetrola” čiji je vlasnik grčka Helenik grupa. Ovaj ugovor je sklopljen 4. decembra prošle godine, a koji se može raskinuti na zahtjev skladištara po isteku šest mjeseci od zaključenja, ako se ne najavi zaprimanje rezervi.

“Montenegro bonus” je 2016. godine, nakon decenijskog suđenja, dobio spor protiv “Jugopetrola” kojim je utvrđeno da bivša državna naftna skladišta u Baru, Lipcima i Bijelom Polju nisu bila dio imovine obuhvaćene privatizacijom “Jugopetrola” iz 2002. godine. Nakon toga započet je proces da se ova naftna skladišta upišu na državnu kompaniju “Montenegro bonus”.

Nakon dva dana velikih gužvi na pumpama zbog najave poskupljenja goriva i mogućih prekida snabdijevanja, juče je na pumpama primjetno bilo znatno manje interesovanje kupaca.

Država od poskupljenja dobila još tri centa po litru

Od poskupljenja eurodizela od 16 centi, tri centa se odnose na prihod državnog budžeta zbog veće osnovice za obračun PDV-a, a od poskupljenja benzina za po sedam centi državi ide oko cent i po na prodati litar. Država sada po litru eurodizela uzima 60 odsto ili 80 centi, računajući akcizu, PDV i naknadu za državne rezerve.

Od februara prošle godine država od svakog prodatog litra goriva dobija dodatna tri centa za formiranje državnih rezervi goriva. Do sada je po tom osnovu od potrošača skupljeno oko 14 miliona eura.

“Ako prodate za 66 centi, pa kupite za euro, niste zaradili”

Na tom sastanku predstavnici naftnih kompanija izložili su analizu da sada po svakoj prodatoj cisterni gube četiri do šest hiljada eura, odnosno da bi sa ovom cijenom do sljedećeg obračuna za 14 dana izgubili oko pet miliona eura.

Trgovina naftnim derivatima je specifična po tome što se zarada ne računa između kupovne i prodajne cijene, već ako se od sadašnje prodaje može kupiti sljedeća ista količina goriva.

“Ako smo do rata na Bliskom istoku dizel kupovali za na primjer 60 centi, a prema marži iz uredbe mogli ga prodavati za 66 centi, nismo zaradili šest centi ako te iste količine goriva nakon toga moramo kupiti za euro. To su ogromni gubici”, objasnio je sagovornik “Vijesti”.

( Goran Kapor )