Đeka: Žene su ključne akterke mira, stabilnosti i društvenog oporavka

"Mir zahtijeva žene za pregovaračkim stolom", kazao je ministar

629 pregleda1 komentar(a)
Foto: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

Iskustvo Crne Gore i regiona jasno pokazuje da žene nisu samo žrtve konflikata, već ključne akterke mira, stabilnosti i društvenog oporavka, kazao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.

U okviru 70. zasjedanja Komisije za status žena (CSW70) u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku održan je događaj „No Peace Without Women“ („Nema mira bez žena“), u organizaciji Crne Gore, Kostarike, Finske, Gabona i Katara, uz podršku entiteta Ujedinjenih nacija za ravnopravnost polova i osnaživanje žena (UN Women).

Đeka se obratio učesnicima u ime države domaćina događaja, naglašavajući značaj pune i ravnopravne uključenosti žena u procese izgradnje mira, stabilnosti i društvenog oporavka, saopštilo je Ministarstvo.

Istakao je da poruka „Nema mira bez žena“ za Crnu Goru nije samo simbolična, već da proizilazi iz istorijskog iskustva regiona.

„Ratovi devedesetih godina duboko su obilježili naš region. Žene su bile među onima koje su najteže osjetile posljedice sukoba – suočavale su se sa gubicima, raseljavanjem, nasiljem i dugoročnim socio-ekonomskim posljedicama. Ipak, upravo su žene često bile prve koje su gradile mostove povjerenja među zajednicama, organizovale humanitarnu pomoć i pokretale dijalog u trenucima kada je to bilo najpotrebnije“, kazao je ministar.

Đeka je ukazao i na činjenicu da u brojnim savremenim krizama i oružanim sukobima širom svijeta najveći teret i dalje nose civili, posebno žene i djevojčice, koje su često izložene raseljavanju, siromaštvu i različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja.

Govoreći o nacionalnim politikama, ministar je rekao da je Crna Gora snažno posvećena sprovođenju Akcionog plana za implementaciju Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325, sa ciljem jačanja učešća žena u sektoru bezbjednosti i odbrane, unaprjeđenja prevencije i procesuiranja rodno zasnovanog nasilja, kao i jačanja pristupa pravdi za žene pogođene kriznim i konfliktnim situacijama.

„Mir zahtijeva inkluziju. Mir zahtijeva pravdu. Mir zahtijeva žene za pregovaračkim stolom“, poručio je Đeka, naglašavajući da princip „Bez žena nema mira“ za Crnu Goru predstavlja trajnu obavezu i jasno strateško opredjeljenje.

Na kraju događaja upućen je i poziv na akciju za jačanje uloge žena u procesima mira i bezbjednosti, koji je pročitala Sima Bahous, izvršna direktorica UN Women, pozivajući međunarodnu zajednicu da dodatno osnaži učešće žena u donošenju odluka i mirovnim pregovorima.

"Događaj je okupio predstavnice i predstavnike država članica Ujedinjenih nacija, međunarodnih organizacija i civilnog društva koji djeluju u oblasti zaštite prava žena, rodne ravnopravnosti i izgradnje mira", piše u saopštenju.

S austrijskom ministarkom o izazovima u oblasti pristupa pravdi za žene i djevojčice

Đeka se, na marginama zasjedanja Komisije za status žena, sastao sa austrijskom ministarkom pravde Anom Šporer.

Tokom sastanka razgovarano je o unaprjeđenju bilateralne saradnje u oblastima vladavine prava, zaštite ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, sa posebnim fokusom na jačanje institucionalnih mehanizama za zaštitu žena od nasilja i diskriminacije, saopštilo je Ministarstvo.

foto: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima u oblasti pristupa pravdi za žene i djevojčice, što je ujedno i centralna tema ovogodišnjeg zasjedanja Komisije za status žena. U tom kontekstu istaknuta je važnost jačanja međunarodne saradnje, razmjene iskustava i dobrih praksi, kao i daljeg unapređenja zakonodavnih i institucionalnih okvira u oblasti zaštite ljudskih prava.

Đeka je zahvalio na kontinuiranoj podršci Austrije evropskom putu Crne Gore, naglašavajući značaj saradnje sa državama članicama Evropske unije u procesu reformi u oblasti vladavine prava i zaštite ljudskih prava.

"Sagovornici su izrazili spremnost za dalji razvoj saradnje između Crne Gore i Austrije u oblastima od zajedničkog interesa, posebno u kontekstu jačanja institucionalnih kapaciteta i unapređenja standarda zaštite ljudskih prava", piše u saopštenju.