Drakić opet bez potrebne podrške Savjeta za funkciju direktora ASK-a

Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić, iako je jedini kandidat, nije dobio potrebnu podršku članova Savjeta ASK-a za izbor na funkciju direktora u punom mandatu.

Za njega su glasali predsjednik Savjeta Pavle Ćupić, članovi Mladen Tomović i Slavica Mirković, dok je članica Aleksandra Vukašinović bila protiv, a Dragana Šuković uzdržana.

Da bi direktor te Agencije bio izabran, potrebno je da za njega glasaju četiri od ukupno pet članova Savjeta.

Svi članovi Savjeta ASK-a glasali su za raspisivanje novog konkursa.

Vršilac dužnosti sekretara Tužilačkog savjeta Mithat Kuč je, pred današnju sjednicu, odustao od kandidature za direktora Agencije, kazao je Ćupić.

“To je njegovo pravo”, kazao je Ćupić.

On je, komentarišući navode Kuča da je odluka o direktoru već unaprijed određena, kazao da želi da naglasi “da je cijeli proces transparentan i da se nikakva odluka ne donosi unaprijed, nego glasamo u skladu sa svojim uvjerenjem”.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije danas je razgovarao samo sa Drakićem i nakon toga glasao o tom kandidatu.

Drakić: Institucija koja štiti javni interes mora biti jednaka prema svima

Drakić je predstavio svoj plan Savjetu ASK-a.

On je istakao da je period u kojem je obavljao funkciju v.d. direktora bio izazovan, ali ključan za stabilizaciju i profesionalizaciju rada institucije. Drakić je naglasio da je zajedno sa zaposlenima uspio da vrati fokus javnosti na rad Agencije, te da su u prethodnom periodu postignuti mjerljivi rezultati, uključujući rješavanje predmeta koji se odnose na funkcionere, bez selektivnosti.

“Institucija koja štiti javni interes mora biti dosljedna i jednaka prema svima, bez obzira na politički ili društveni status. Upravo ta sposobnost da se predmeti rješavaju u skladu sa zakonom ključna je za povjerenje javnosti u rad Agencije”, rekao je Drakić.

On je predstavio i program rada za naredni mandat, koji, kako je rekao, sadrži jasne, mjerljive ciljeve, konkretne mjere i kontrolne mehanizme, uključujući plan aktivnosti za prvih sto dana rada.

Navlasio je naglasio da Agencija trenutno funkcioniše sa 65 odsto kadrovskih kapaciteta i 65 odsto budžetskih sredstava, ali da posvećenost zaposlenih omogućava kontinuitet reformskih procesa.

Drakić je zaključio da je za uspjeh borbe protiv korupcije neophodna stabilna institucija, jasna pravila i dosljedno provođenje zakona, uz profesionalan, odgovoran i nezavisan rad u interesu javnosti i vladavine prava.

Odgovarajući na pitanje predsjednika Savjeta Pavla Ćupića o ključnim mjerama u prvih šest mjeseci mandata, Drakić je podsjetio da je Agencija prethodnih godina imala narušenu reputaciju i da nijedna međunarodna organizacija ili partner nije želio da sarađuje.

“Naša obaveza je da nastavimo započeto, da povećamo efikasnost i transparentnost rada Agencije i da se broj neriješenih predmeta stalno smanjuje”, rekao je.

Trenutno je u radu 1.057 predmeta, od kojih je u posljednjih 15 mjeseci riješeno oko 60 odsto, odnosno 628 predmeta. Cilj u narednih 100 dana je da broj riješenih predmeta bude veći od novih koji pristižu.

Drugi prioritet je detaljna analiza predmeta, unapređenje kontrolnih i organizacionih procedura i saradnja sa sudovima i drugim institucijama. “Potrebno je osigurati da se odluke donose u skladu sa zakonom i bez selektivnosti, uz punu provjerljivost i odgovornost”, naglasio je.

Treća ključna mjera je digitalizacija i modernizacija informacionog sistema Agencije, uključujući povezivanje sa drugim institucijama, redefinisanje izvještaja o imovini i uvođenje novih mehanizama koji će obezbijediti transparentnost, odgovornost i smanjiti selektivnost u radu.

Drakić je istakao i značaj saradnje sa međunarodnim partnerima i uključivanja javnosti u identifikaciju novih rizika.

“Pozicija direktora nije samo prema Savjetu ili zaposlenima, već i prema javnosti i međunarodnim partnerima. Naša obaveza je da pokažemo da Agencija može da ostvaruje rezultate i efikasno rješava predmete, te da doprinosi integritetu i kvalitetu borbe protiv korupcije”, rekao je.

Odgovarajući na pitanja člana Savjeta Mladena Tomovića o najvećim rizicima i preprekama u radu Agencije za sprečavanje korupcije, Drakić je istakao da stabilnost Agencije zavisi od kadrova i strukturirane organizacije. “Zaposleni i svi koji sarađuju s Agencijom moraju biti svjesni da smo tu da radimo u javnom interesu. Stabilnost zahtijeva strukturalnu, menadžersku i svaku drugu osnovnu stabilnost”, rekao je.

On je podsjetio na probleme iz prošlih godina, uključujući nedostatak kadra i suspendovanje službenika, naglašavajući da je cilj profesionalno obavljanje posla i fokus na sadašnjost, a ne vraćanje na stare probleme. “Naš cilj jeste da insistiramo na dobroj praksi i promovišemo dobro upravljanje, umjesto da kažnjavamo”, dodao je.

Kada je riječ o saradnji sa međunarodnim partnerima, naveo je IFS i ODIHR, sa kojima Agencija radi na kampanji za kontrolu finansiranja političkih partija, te UNDP i UNODC, koji pružaju podršku kroz edukaciju, preventivne aktivnosti i stručnu pomoć. “Sve aktivnosti planirane su da doprinesu efikasnom radu Agencije i jačanju institucionalne stabilnosti. U narednih 15 dana organizujemo i veliku konferenciju o borbi protiv korupcije u saradnji sa tim partnerima”, rekao je.

Članica Savjeta ASK-a Dragana Šuković podsjetila je da je prosječna novčana kazna za prekršaje u vezi sa povredom Zakona o sprečavanju korupcije 2016. iznosila 370 eura pred prekršajnim sudovima, dok je danas ta kazna još niža. Pitala je da li to znači da Agencija ne reaguje dovoljno po žalbama ili da sudovi ne primjenjuju zakonske odredbe adekvatno.

Drakic je odgovorio da se većina prekršajnih postupaka koje pokreće Agencija odnosi na tehničke nepravilnosti u izvještajima javnih funkcionera, a ne na skrivenu korupciju. “Devedeset pet odsto sankcija odnosi se na netačne ili kasne izvještaje. One ne ukazuju na korupciju, ali su zakonom predviđene i Agencija ih mora procesuirati”, rekao je.

On je dodao da Agencija posebno pažljivo analizira ozbiljnije slučajeve i primjenjuje lekcije naučene iz prošlih grešaka. Kao primjer je naveo aferu „koverta“ iz predizborne kampanje, gdje je jedna osoba priznala da je drugoj dala novac, a druga da ga je primila. “Ovaj slučaj je pokrenuo optužnicu zbog pranja novca. Pokazuje da sistem nije bio spreman ranije, ali smo naučili lekciju i unaprijedili postupke”, rekao je Drakic.

Drakic je naglasio da fokus Agencije nije kažnjavanje radi kazne, već prevencija i promovisanje dobrog ponašanja. “Naš cilj je da postupke završavamo brzo i efikasno, u interesu građana. Primjeri najvećih kazni – 11.000 i 12.000 eura – su izuzeci, dok prosječne kazne ostaju male. I dalje radimo na tome da zakon bude efikasno primjenjivan i da pošaljemo jasnu poruku protiv korupcije”, zaključio je.

Drakić: Još uvijek treba razraditi efikasnu razmjenu informacija sa stranim agencijama

Odgovarajući na pitanje Pavla Ćupića o razmjeni informacija sa agencijama drugih zemalja, Drakić je istakao da praksa još uvijek kasni. “U decembru smo tražili podatke o određenim javnim funkcionerima i još uvijek ih nismo dobili. Još uvijek treba razraditi efikasnu razmjenu informacija”, rekao je.

On je podsjetio da su ratifikovani ugovori o saradnji sa agencijama u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Moldaviji, što bi trebalo da smanji rizik od prikrivanja imovine preko povezanih lica. “Teorija pokazuje da javni funkcioner koji je imovinu stekao korupcijom često pokušava da je prebaci na povezana lica ili investira u nekretnine i firme u inostranstvu”, naveo je Drakić.

Drakić je naglasio i značaj novog Zakona o sprečavanju korupcije, koji predviđa kontrolu povezanih lica. “Nadam se da će zakon biti usvojen u narednom kvartalu i omogućiti Agenciji da djeluje i prema povezanim licima, što je bitno i za druge institucije s kojima smo umreženi. Borba protiv korupcije nema kraj – ona se uspostavlja konstantno”, rekao je.

( Jelena Kočanović )