Gardijan: Moskovljani počeli da se oslanjaju na voki-tokije i pejdžere, neobjašnjeni prekid internet usluga

Kremlj izgleda pojačava kontrolu nad internetom, dok testira nova ograničenja po principu "bijele liste" i podstiče ljude da pređu na državnu aplikaciju.

4031 pregleda0 komentar(a)
Detalj ispred Državne dume u Moskvi, Foto: Reuters

Moskovljani su počeli da se oslanjaju na voki-tokije i pejdžere usljed neobjašnjenih prekida internet usluga u glavnom gradu, dok se čini da Kremlj pojačava kontrolu nad onlajn aktivnostima u Rusiji, piše danas britanski list Gardijan.

Korisnici u centru Moskve, kao i u Sankt Peterburgu, prvi su prije oko nedjelju dana prijavili poteškoće u pristupu mobilnom internetu. Mnogi su naveli da nisu mogli da otvore veb-sajtove ili aplikacije, dok su neki potpuno ostali bez usluge, pa nisu mogli ni da obavljaju telefonske pozive.

Kremlj je ove nedjelje saopštio da se prekidi uvode radi "obezbjeđivanja bezbjednosti" i da će ostati na snazi "dok god dodatne mjere budu neophodne", bez daljih objašnjenja o razlozima za ova ograničenja.

Mjesecima se korisnici širom Rusije žale na široko rasprostranjena gašenja mobilnog interneta, iako su ti prekidi privukli znatno manje pažnje od onih koji sada pogađaju uže središte Moskve, političko i ekonomsko središte zemlje.

To je "ogromna glavobolja", rekao je Dmitrij, 31-godišnji konsultant iz Moskve. "Imam problema da naručim taksi, pošaljem poslovne mejlove ili čak samo da se dopisujem sa porodicom."

Aktivisti za ljudska prava saopštili su da bi prekid mogao biti povezan sa tim što Moskva testira novi takozvani sistem "bijele liste", prema kojem bi Rusima ostao dostupan samo ograničen broj sajtova koje je odobrila vlada i osnovnih onlajn usluga.

Moskovski zvaničnici su ranije saopštili da bi "bijela lista" dostupnih sajtova obuhvatala "sve resurse potrebne za život", uključujući onlajn pijace, dostavne službe i internet apoteke. Ali posmatrači kažu da bi takav sistem drastično cenzurisao pristup Rusa širem internetu.

Gašenja interneta postala su sve češća u Rusiji od početka potpune invazije na Ukrajinu. Prema procjenama istraživačke grupe Top10VPN, zemlja je 2025. godine bila prva u svijetu po broju prekida interneta.

Ruski zvaničnici su ranije tvrdili da su prekidi interneta pokušaj da se osujete ukrajinski napadi dronovima, iako stručnjaci kažu da takve mjere vjerovatno nisu djelotvorne.

Najnoviji prekidi posebno su teško pogodili kurirske službe, taksi-aplikacije i maloprodaju. Ruski poslovni dnevnik Komersant procijenio je da bi gubici zbog prekida interneta u Moskvi mogli da dostignu oko milijardu rubalja (10,9 miliona eura) dnevno.

Prekidi su stigli i do ruskog parlamenta, Državne dume, gdje su se poslanici u četvrtak žalili da mobilne mreže i vaj-faj ne rade unutar zgrade, zbog čega su deputati praktično odsječeni od spoljnog svijeta i bez pristupa internetu.

Suočeni sa prekidima, mnogi su se okrenuli starijim oblicima komunikacije. Rusi su počeli više da kupuju voki-tokije i pejdžere, prema podacima platforme za elektronsku trgovinu "Wildberries & Russ", koje su prenijeli ruski mediji.

Prodaja voki-tokija porasla je za 27 odsto, dok je prodaja pejdžera koji se koriste za komunikaciju sa klijentima i zaposlenima porasla za 73 odsto. Potražnja za papirnim mapama Moskve gotovo se utrostručila.

Do gašenja dolazi usred novog pojačavanja pritiska na ruski onlajn prostor. Vlasti su već blokirale Vocap, Fejsbuk i Jutjub, a sve su jače glasine da bi široko korišćena aplikacija za razmjenu poruka Telegram mogla da se suoči sa ograničenjima već sljedećeg mjeseca.

Jedan ruski poslanik izjavio je u četvrtak da bi bezbjednosne službe zemlje u narednih šest mjeseci mogle dobiti mogućnost da ograničavaju VPN saobraćaj, čime bi potencijalno bio zatvoren jedan od posljednjih načina na koji mnogi Rusi mogu da pristupe blokiranim sajtovima.

Istovremeno, zvaničnici podstiču građane Rusije da pređu na državom podržanu "super-aplikaciju“ pod nazivom Max, napravljenu po uzoru na kineski WeChat, za koju se široko veruje da je pod kontrolom ruskih bezbjednosnih službi.