Paradoks u Njemačkoj – masovna otpuštanja iako privreda jača

Sve je više znakova da privreda u Njemačkoj ponovo hvata zamah. U mnogim industrijskim pogonima proizvodnja raste. Knjige porudžbina su pune.

"U narednim mjesecima još jasnije ćemo vidjeti kako milijarde iz posebnog fonda za naoružanje i infrastrukturu stižu do privrede", kaže Karsten Bžeski iz banke ING. Za ovog ekonomistu to su razlozi za novi optimizam.

Zaposleni se otpuštaju – iako privreda jača

Za zaposlene, međutim, slika izgleda drugačije. Mnoge firme masovno smanjuju broj radnika. Naučnici sa Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) utvrdili su da samo u prerađivačkoj industriji svakog mjeseca nestaje oko 15.000 radnih mjesta, i to onih sa obaveznim socijalnim osiguranjem.

"Trenutno nema perspektive za smanjenje nezaposlenosti", kaže Enco Veber, rukovodilac istraživačkog sektora za prognoze i makroekonomske analize pri IAB-u.

I minhenski ifo Institut javlja da firme sve češće planiraju ukidanje radnih mjesta.

"Uzdržanost na tržištu rada ponovo raste. Mnoge firme planiraju da otpuste više zaposlenih nego što namjeravaju da prime novih", navodi Klaus Volrabe, rukovodilac ifo-anketa i dodaje: "Posebno dramatična situacija je u automobilskoj i mašinskoj industriji".

Razlozi su brojni. Govori se o "krizi obnove". "Tehnološki i u pogledu znanja Njemačka ne zaostaje. Problem je što više nismo konkurentni kada je riječ o troškovima (proizvodnje)", kaže Konstantin Gal iz konsultantske kuće EY u razgovoru za ARD.

Dodatno otežava činjenica da se spoljašnji uslovi mijenjaju. Novi konkurenti ulaze na tržište. Nove tehnike i tehnologije otvaraju mogućnosti koje su prije samo nekoliko godina djelovale nezamislivo.

Drastične posljedice za zaposlene

Firme reaguju tako što preispituju poslovne modele, zatvaraju pogone ili prodaju ćerke-firme. Posljedica može biti da zaposleni koji su godinama dobro radili svoj posao odjednom više nisu potrebni.

Andreas Šojerle iz DekaBank govori o masovnom obezvrjeđivanju ljudskih biografija.

"Kvalifikacije koje su ranije bile važne danas više ne vrijede toliko. A onda se firma jednostavno rastane od onih koji ne mogu da se prekvalifikuju."

Sve intenzivnija digitalizacija i primjena vještačke inteligencije(VI) dodatno ubrzavaju te procese.

Kako VI mijenja svijet rada

Specifičnost sadašnje situacije je to što promjene zahvataju gotovo sve grane. Talas automatizacije sada pogađa i oblasti koje su do skoro bile pošteđene: kancelarijske poslove, finansije, upravu, pa čak i nauku.

Istraživačica tržišta rada Juta Rump za ARD objašnjava: "Kad god imate rutinske poslove, ponavljajuće i ujednačene procese, tu može da se primjeni vještačka inteligencija. I kada je potrebno obraditi velike količine podataka i prepoznati obrasce – to je već sada, a tek će biti, domen vještačke inteligencije."

Nove tehnologije istovremeno donose i prednosti: Ako se, na primjer, administrativne obaveze automatizuju, ostaje više vremena za suštinu posla – recimo za razgovore sa klijentima.

Za Pera Mićića iz FutureManagementGroup to znači veću efikasnost i produktivnost. On i njegov tim rade sa firmama na strategijama kako bi ostale konkurentne i u budućnosti. Mićić vjeruje da će ove promene stvoriti i nova radna mjesta.

"Ali prvi put u istoriji čovečanstva neće ih biti toliko koliko će ih nestati usljed digitalizacije i vještačke inteligencije."

Povratka na staro više nema, smatra Juta Rump. Digitalizacija i vještačka inteligencija već su zahvatile čitav svijet.

"Ali možemo pokušati da sagledamo koje su to stvari koje će nas pokrenuti napred. I u kom trenutku kažemo ne – zato što vidimo rizike i opasnosti ili zato što mislimo da to trenutno nije pravo rešenje." Takve odluke, naglašava ona, ne donose samo preduzetnici – već svako od nas pojedinačno.

( Deutsche Welle )