Da li su bonobi zaista miroljubivi pandan šimpanzama? Nova studija kaže da nijesu
Kod šimpanzi, agresivno ponašanje uglavnom je dolazilo od mužjaka i bilo je usmjereno i prema mužjacima i prema ženkama. Međutim, utvrđeno je da su ženke bonoba znatno agresivnije od ženki šimpanzi
Bonobi godinama imaju reputaciju opuštenih hipika iz svijeta primata, sa etosom "vodite ljubav, a ne rat", za razliku od svojih ratobornih rođaka, šimpanzi. Ali da li je ta reputacija opravdana? Nova studija sugeriše da nije.
Istraživači su bilježili agresivno ponašanje, poput zalijetanja, udaranja, ujedanja, šamaranja, šutiranja i gaženja, među 22 grupe bonoba i šimpanzi - dvije vrste koje su genetski najbliži srodnici ljudi - u 16 evropskih zooloških vrtova. Statistika je pokazala da nema razlike između bonoba i šimpanzi u učestalosti agresivnog ponašanja, bilo da je riječ o fizičkom kontaktu ili ne.
Ali je postojala upadljiva razlika u tome prema kome je agresija bila usmjerena, što je posljedica dinamike karakteristične za svaku vrstu.
Kod šimpanzi, agresivno ponašanje uglavnom je dolazilo od mužjaka i bilo je usmjereno i prema mužjacima i prema ženkama. Međutim, utvrđeno je da su ženke bonoba znatno agresivnije od ženki šimpanzi. Kod bonoba su agresiju ispoljavali i mužjaci i ženke, ali je ona uglavnom bila usmjerena prema mužjacima, prenosi agencija Rojters.
"Kada je riječ o sistemu dominacije, šimpanze su patrijarhalne. Mužjaci se udružuju jedni s drugima - u sukobima unutar grupe i protiv drugih zajednica šimpanzi - i međusobno se bore za prevlast", rekao je Emil Brion, doktorand iz oblasti ponašanja i kognicije životinja na Univerzitetu u Utrehtu u Holandiji i glavni autor studije objavljene ove sedmice u časopisu Science Advances.
"One takođe ispoljavaju agresiju prema ženkama, u sporovima oko pristupa resursima ili kako bi ih prisilili na parenje”, rekao je Brion.
Kod bonoba je odnos dominacije obrnut.
"Bonobi su matrijarhalni. Ženke su druželjubive i udružuju se jedna s drugom. Takođe se takmiče za resurse, ali ne ispoljavaju agresiju jedna prema drugoj", rekao je Brion. "Mužjaci bonoba mogu imati korist od ranga svojih majki kada je riječ o pristupu resursima, ali ispoljavaju manje agresije prema ženkama nego što to rade šimpanze. Mužjaci i dalje pokazuju agresiju jedni prema drugima u sličnoj mjeri kao šimpanze".
Iako su postojale razlike u nivou agresivnog ponašanja unutar grupa obje vrste, bonobi su imali i najagresivnije i najmanje agresivne grupe koje su posmatrane.
"Porijeklo predstave o bonobima kao ‘hipicima’ zasniva se na više elemenata. Za razliku od šimpanzi, oni uglavnom imaju mirne odnose sa susjednim grupama, nikada ne ubijaju članove svoje grupe ili to čine veoma rijetko - jedan takav slučaj zabilježen je 2025. godine - i društvene tenzije ublažavaju socio-seksualnim ponašanjem”, rekao je Brion.
"Naši rezultati ukazuju da je, uprkos tim razlikama, agresija i dalje važan dio društvenog života bonoba, samo što je raspoređena drugačije nego kod šimpanzi", dodao je on.
Socio-seksualno ponašanje koje Brion pominje obuhvata, između ostalog, kopulaciju i trljanje genitalijama, uključujući različite kombinacije pola i uzrasta - mužjak-ženka, ženka-ženka, kao i stariji i mlađi jedinci.
Studija je obuhvatila devet grupa šimpanzi sa ukupno 101 jedinkom i 13 grupa bonoba sa 88 jedinki u zoološkim vrtovima u Belgiji, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji i Španiji. Iako nalazi pružaju uvid u ove dvije vrste, Brion je rekao da je teško procijeniti da li razlike u ponašanju postoje i među divljim populacijama.
Na primjer, kod divljih šimpanzi zabilježeni su smrtonosni sukobi nalik ratu s drugim grupama šimpanzi, dok takva zapažanja ne postoje kod bonoba, vrste koja je malobrojnija i teža za posmatranje.
Naučni naziv za bonobe je Pan paniscus. Oni veoma liče na šimpanze, čiji je naučni naziv Pan troglodytes, ali imaju vitkiju građu. U divljini šimpanze nastanjuju 21 državu u ekvatorijalnoj Africi. Bonobi žive samo u Demokratskoj Republici Kongo, piše Rojters.
Obje vrste su podjednako bliske ljudima i dijele oko 98,8 odsto našeg genoma. Njihova evolutivna linija odvojila se od linije koja je dovela do ljudi prije otprilike sedam miliona godina.
"Kada je riječ o agresiji kod naših najbližih živih srodnika, podjela na miroljubive i ratoborne bila je zbunjujuća, a dodatno je otvarala pitanje da li je naš evolutivni put više ličio na šimpanze ili bonobe", rekao je Brion.
"Iako agresija možda uvijek postoji, u jednom ili drugom obliku, način na koji je raspoređena u velikoj mjeri zavisi od toga ko ima moć nad kim", rekao je Brion.
"Iako ne treba praviti direktna poređenja - na kraju krajeva, naši društveni sistemi su previše različiti od sistema šimpanzi ili bonoba - ova rasprava je veoma korisna kada je riječ o razumijevanju društvene strukture koja podstiče ili sputava ispoljavanje agresije kod naše vrste i šire.”
( D.C. )