Četvrtina nastavnika nestručno predaje: Deficit kadra za matematiku, fiziku i hemiju

Gotovo trećina nastavnika koja trenutno predaje prirodne nauke i matematiku u crnogorskim osnovnim i srednjim školama nije se za to i školovala - dolaze iz srodnih oblasti, podaci su Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Iz Zavoda za školstvo ističu da je kontrola tokom prošle godine pokazala ono što pokazuje godinama: nastavu matematike, fizike i hemije nestručno izvodi od 25 do 30 odsto nastavnika, dok je nastava biologije uglavnom stručno zastupljena.

“Dostupnost kvalifikovanih nastavnika za prirodno-matematičku grupu predmeta ograničena je i predstavlja izazov, a konkurencija na tržištu rada smanjuje atraktivnost rada u obrazovno-vaspitnim ustanovama, posebno imajući u vidu šire mogućnosti zapošljavanja za nastavni kadar prirodno-matematičke grupe predmeta u privatnom sektoru”, upozoravaju iz Zavoda za školstvo.

Da zvoni za alarm pokazuju i uporedni podaci MPNI. Na kraju 2024. godine, od 800 nastavnika i profesora prirodnih nauka i matematike, 648 imalo je završeno studijske programe koje predaju, a njih 152 predavalo je te predmete iako dolaze iz srodnih nauka. Nešto više od godinu kasnije, u crnogorskim obrazovno-vaspitnim ustanovama zaposlena su 1.232 nastavnika matematike, fizike, hemije, biologije, a čak 423 se za to nijesu školovali.

“Deficitaran kadar u nastavi, posebno u oblastima matematike, fizike i hemije, predstavlja ozbiljan sistemski izazov i zato je ovo jedno od pitanja kojem smo u prethodnom periodu posvetili punu pažnju. Razlozi za ovu pojavu dijelom se nalaze u manjem interesovanju mladih za nastavničke studijske programe iz ovih oblasti, ali i u činjenici da stručnjaci iz prirodnih nauka često pronalaze zaposlenje u drugim sektorima. Zbog toga Ministarstvo kontinuirano analizira stanje i razvija mjere koje imaju za cilj motivisanje budućih nastavnika, kao i unapređenje statusa i uslova rada u prosvjeti”, tvrde iz MPNI.

Upitnik “Vijesti” o zadovoljstvu nastavom iz prirodnih nauka i matematike popunilo je 490 čitalaca, od čega 348 roditelja, 84 nastavnika i 21 đak. Tek 10 odsto čitalaca u potpunosti je zadovoljno nastavom iz tih predmeta, dok je 36 procenata nezadovoljno. Najveći procenat - 34,8 odsto, čine oni koji su djelimično zadovoljni onim što đaci uče i nauče tokom časova iz prirodnih nauka i matematike. Gotovo 40 odsto njih ima iskustvo da nastavu iz tih predmeta drže nestručne zamjene ili kadrovi van svoje struke.

“Trenutno nemamo dovoljno nastavnog kadra pa nam matematiku predaju menadžeri i ekonomisti koji se tokom obrazovanja nijesu sretali sa metodikom nastave i pedagogijom… Nastavnike matematike, fizike i hemije treba finansijski izdvojiti od ostalih jer su to deficitarna zanimanja. Od petog razreda osnovne škole djecu bi trebalo usmjeravati prema sklonostima - ko je za matematiku, smanjiti mu druge predmete”, samo su neki od osvrta čitalaca.

“Prva (krizna) mjera bi trebalo da bude dodatna obuka osoba koje predaju a nisu nastavnici i nisu osposobljeni da prenesu znanje. To je prva mjera, pošto trenutno nemamo dovoljno nastavnog kadra pa nam matematiku predaju menadžeri i ekonomisti koji se tokom obrazovanja nisu mogli sresti sa metodikom nastave, pedagogijom... Paralelno sa tom mjerom raditi na stvaranju novih kadrova, otvarati nove smjerove na fakultetima u skladu sa deficitarnim zanimanjima. Takođe je bitno motivisati nastavnike većim platama, konkretno u mom gradu radnica u suvenirnici ili prodavac sladoleda zarađuju više od nastavnika”, predlaže jedan od čitalaca.

ZAVOD: RIJETKA JE OCJENA “VEOMA USPJEŠNO”

Zavod za školstvo je, rečeno je “Vijestima” iz te obrazovne institucije, tokom prošle školske godine eksternom evaluacijom obuhvatio ne samo osnovne škole i gimnazije, već i predškolske ustanove (javne i privatne), ali i domove učenika i studenata, resursne centre, privatne gimnazije i internacionalne škole, a u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje, i srednje stručne i mješovite škole.

“Eksternom evaluacijom obuhvaćeno je: 14 osnovnih škola, 10 predškolskih ustanova (5 javnih i 5 privatnih predškolskih ustanova), 13 srednjih škola (2 gimnazije, 2 privatne gimnazije, 5 srednjih mješovitih i 4 srednje stručne škole), sedam internacionalnih privatnih ustanova. Tokom te školske godine, tri obrazovno-vaspitne ustanove procijenjene su ocjenom ‘veoma uspješno’, 38 obrazovno-vaspitnih ustanova procijenjeno je sa opštom ocjenom ‘uspješno’, dok su dva resursna centra procijenjena sa opštom ocjenom ‘zadovoljava’. Nijedna nadzorisana obrazovno-vaspitna ustanova nije dobila ocjenu ‘ne zadovoljava’”, kazali su iz Zavoda.

Kada se radi o prirodno-matematičkoj grupi predmeta, precizirali su, u školskoj 2024/25. godini hospitovan je 71 čas matematike kod 66 nastavnika/ca, 45 časova fizike kod 23 nastavnika/ce, 32 časa hemije kod 20 nastavnika/ca, kao 28 časova biologije kod 23 nastavnika/ce.

“Nastava matematike procijenjena je u 16 obrazovno-vaspitnih ustanova, u 14 slučajeva sa procjenom ‘uspješno’, a u dva slučaja procjenom ‘zadovoljava’. Nastava fizike procijenjena je u 18 obrazovno-vaspitnih ustanova, u jednom slučaju procjenom ‘veoma uspješno’, u 13 sa ‘uspješno’, a u četiri sa ‘zadovoljava’. Nastava hemije procijenjena je u 14 obrazovno-vaspitnih ustanova: u 11 slučajeva procjenom ‘uspješno’, a u tri slučaja sa ‘zadovoljava’. Nastava biologije procijenjena je u 12 obrazovno-vaspitnih ustanova, u svih 12 slučajeva procjenom ‘uspješno’”, naglasili su i podsjetili da je dostupnost kvalifikovanih nastavnika za prirodno-matematičku grupu predmeta ograničena i predstavlja izazov.

25 do 30 odsto nastavnika nastavu matematike, fizike i hemije izvodi nestručno, dok je nastava biologije uglavnom stručno zastupljena

MPNI: ANGAŽOVANI I PENZIONISANI PROFESORI

I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su toga svjesni, ali da preduzimaju mjere kako bi se situacija mijenjala.

“Primjetno je i da se suočavamo sa sve većim nedostatkom vaspitača i učitelja. Kako bismo obezbijedili nesmetano odvijanje nastave, značajan broj penzionisanih profesora je i dalje aktivno angažovan u učionicama, kao prelazno rješenje”, objašnjavaju iz MPNI.

Međutim, tvrde, strateški fokus prosvjetnih vlasti je na obrazovanju mladih generacija za ova deficitarna zanimanja.

“U saradnji sa Univerzitetom Crne Gore povećan je broj mjesta za upis na studijski program Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, a krajem prošle godine otvoren je i novi studijski program Hemija. Na taj način, dugoročno jačamo kadrovske kapacitete sistema i stvaramo pretpostavke da škole i vrtići imaju dovoljno stručnog i motivisanog nastavnog i vaspitnog kadra. Takođe, planirano je i otvaranje drugih studijskih programa u saradnji sa Univerzitetom. MPNI će nastaviti intenzivno da radi na unapređenju statusa prosvjetnih radnika, kako materijalnog, tako i profesionalnog, kao i na podizanju ugleda nastavničke profesije u društvu, jer bez snažnog i motivisanog nastavnog kadra nema kvalitetnog obrazovanja”, poručuju. Kažu i da je cilj da “dugoročno obezbijedimo stabilan i kvalifikovan kadar u važnim oblastima obrazovanja”.

“Ministarstvo je odobrilo 82 stipendije za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u nastavi, odobrene su 82 stipendije i to: matematika - 10 stipendija, fizika - 10 stipendija, hemija - 2 stipendije, IT studijski programi (računarstvo i informacione tehnologije) - 20 stipendija i razredna nastava - 16 stipendija. Podsjećamo da je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore nedavno donio odluku o akreditaciji studijskog programa Nastava matematike i informatike u osnovnoj školi” na Prirodno-matematičkom fakultetu. Program priprema buduće nastavnike za kreativnu i praktičnu primjenu matematike i informatike u osnovnom obrazovanju, razvijajući vještine za inovativno podučavanje i potrebe savremenog tržišta rada”, rekli su redakciji iz tog resora.

Primjetno je i da se suočavamo sa sve većim nedostatkom vaspitača i učitelja. Kako bismo obezbijedili nesmetano odvijanje nastave, značajan broj penzionisanih profesora je i dalje aktivno angažovan u učionicama, kao prelazno rješenje”, kažu iz MPNI

Podsjetili su i na to da je Ministarstvo je objavilo javni poziv osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori za podnošenje projektnih predloga za unapređenje kvaliteta nastave i promocije iz STEM oblasti.

“U prethodnom periodu, MPNI je opremilo preko 100 osnovnih i srednjih škola EdTech laboratorijama koje uključuju najsavremeniju opremu poput 3D reciklatora i štampača, setova robota, laptopova. Na ovaj način stvaraju se preduslovi za realizaciju nastave iz STEM disciplina, prvenstveno robotike i programiranja, ali i promovisanju implementacije kreativnog i interaktivnog učenja u ostalim disciplinama”, kazali su.

423 od 1.232 nastavnika matematike, fizike, hemije, biologije nijesu se školovali za rad u učionici

UCG BI U JUNU MOGAO PONUDITI NOVE SMJEROVE

Iz Univerziteta Crne Gore su “Vijestima” kazali da su na osnovu analize potreba tržišta rada i obrazovnog sistema, a u saradnji sa MPNI započeli proceduru za akreditaciju studijskog programa Nastava matematike i informatike u osnovnoj školi.

“Postoje realna očekivanja da bi proces akreditacije i dobijanja licence mogao biti završen do kraja juna, čime bi se ovaj studijski program našao među ponuđenim programima za upis maturanata u junskom upisnom roku”, optimistični su na UCG.

Naglašavaju, međutim, da se postupak akreditacije sprovodi van UCG, pa se ne može uticati na tok i dinamiku procesa.

“Problem nedostatka nastavnog kadra iz oblasti prirodnih nauka je evidentan. Jedan od razloga za to jeste i nezavidan materijalni položaj prosvjetnih radnika, zbog čega dio svršenih studenata iz ovih oblasti ne bira rad u prosvjeti, već profesionalne prilike traži u bolje plaćenim profesijama. UCG, u okviru svojih nadležnosti, kontinuirano preduzima aktivnosti kako bi doprinio rješavanju ovog problema. Tako je prethodne godine akreditovan studijski program Hemija, na koji je već upisana prva generacija studenata. Kroz rad svojih organizacionih jedinica, Univerzitet prati potrebe tržišta rada i obrazovnog sistema nastojeći da ponudi rješenja koja mogu doprinijeti prevazilaženju postojećih problema”, poručili su.

( Tina Popović )