Evropljani odbijaju da budu uvučeni u rat

Nekoliko saveznika Sjedinjenih Država saopštilo je juče da zasada ne planiraju da pošalju brodove kako bi deblokirali Hormuški moreuz, odbijajući zahtjev predsjednika Donalda Trampa za vojnu podršku u cilju otvaranja vitalnog pomorskog saobraćajnog puta.

Tramp je juče ponovio poziv državama da pomognu u deblokadi Hormuškog moreuza, ali je izrazio nezadovoljstvo jer neke zemlje nijesu naročito voljne da pruže podršku Vašingtonu.

“Neki su veoma oduševljeni time, a neki nijesu. Među njima su i zemlje kojima smo pomagali dugi niz godina. Štitili smo ih od strašnih spoljašnjih prijetnji, a one nijesu bile naročito oduševljene. A meni je važan nivo entuzijazma”, rekao je Tramp na događaju u Bijeloj kući.

Dodao je da su mu pojedine države rekle da su spremne da pomognu, ali nije naveo o kojim zemljama je riječ.

Američki predsjednik je takođe kazao da je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, za kojeg je naveo da je spreman da pomogne u deblokadi Hormuškog moreuza. Sa druge strane Tramp je kazao da nije zadovoljan Velikom Britanijom, ali da “misli da bi ona možda mogla da se uključi”.

Predsjednik SAD, koji sa saveznicima, osim Izraela, nije nije dijelio svoje ratne planove za Iran, tokom vikenda je nagovijestio da će SAD morati da se oslone na međunarodnu zajednicu kako bi pomogla da se naftni tankeri kreću kroz Hormuški moreuz, gdje je saobraćaj ozbiljno poremećen, što je izazvalo haos na globalnom energetskom tržištu. On je pozvao države da pomognu u nadzoru moreuza nakon što je Iran, odgovarajući na američko-izraelske napade, upotrijebio dronove, rakete i mine kako bi praktično zatvorio kanal za tankere koji inače prevoze petinu svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.

“Sasvim je primjereno da oni koji imaju koristi od tog moreuza pomognu da se obezbijedi da se tamo ništa loše ne dogodi”, rekao je Tramp u nedjelju u intervjuu za “Fajnenšl tajms”, tvrdeći da Evropa i Kina u velikoj mjeri zavise od nafte iz Zaliva, za razliku od SAD.

Neki su veoma oduševljeni time, a neki nijesu. Među njima su i zemlje kojima smo pomagali dugi niz godina. Štitili smo ih od strašnih spoljašnjih prijetnji, a one nijesu bile naročito oduševljene. A meni je važan nivo entuzijazma, rekao je Tramp povodom poziva saveznicima da pomognu u deblokadi Hormuškog moreuza

“Ako ne bude odgovora, ili ako odgovor bude negativan, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a”, dodao je.

Njemačka, Španija i Italija su među saveznicama koje su isključile učešće u bilo kakvoj misiji u Zalivu, makar za sada. Druge zemlje bile su uzdržanije, pa su Velika Britanija i Danska saopštile da će razmotriti načine na koje bi mogle pomoći, ali su naglasile potrebu za deeskalacijom i izbjegavanjem uvlačenja u rat, prenijela je agencija Rojters.

Njemačka neće učestvovati u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc, ističući da Berlin nema ni jasan koncept za takvu operaciju. On je naglasio da je prioritet da se rat što prije okonča. “Rat mora brzo da se završi i to uz jasnu strategiju”, poručio je njemački kancelar.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ranije juče je poručio da “ovo nije naš rat, nijesmo ga mi započeli”. “Šta (...) Donald Tramp očekuje da šaka ili dvije šake evropskih fregata urade u Hormuškom moreuzu što moćna američka mornarica ne može?” rekao je juče u Berlinu.

Sukob nema nikakve veze sa NATO-om i Njemačka nema namjeru da bude uvučena u njega, saopštio je portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus. “Ni SAD ni Izrael nijesu nas konsultovali prije rata, a... Vašington je na samom početku rata izričito poručio da evropska pomoć nije ni potrebna ni poželjna”, rekao je portparol.

Španija je saopštila da neće učiniti ništa što bi moglo dodatno da eskalira sukob, dok je italijanski zamjenik premijera Mateo Salvini rekao da bi slanje vojnih brodova u ratnu zonu bilo protumačeno kao priključivanje sukobu. “Italija nije ni sa kim u ratu i slanje vojnih brodova u ratnu zonu značilo bi ulazak u rat”, rekao je Salvini novinarima u Milanu.

Zemlje članice NATO-a, od kojih su se neke posljednjih mjeseci našle na udaru Trampovih kritika, oprezne su da ne izazovu bijes Bijele kuće, a pojedine su nagovijestile spremnost da pomognu u pronalaženju rješenja, iako planovi za sada ostaju nejasni.

Ministri vanjskih poslova Evropske unije pokazali su “jasnu želju” da ojačaju pomorsku misiju na Bliskom istoku, ali zasada nije bilo spremnosti da njen mandat bude proširen na Hormuški moreuz, izjavila je juče visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.

“U našim razgovorima postojala je jasna želja da se ova operacija ojača, ali za sada nije bilo spremnosti da se mijenja mandat operacije Aspides”, rekla je Kalas novinarima nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu. “Radimo na diplomatskom rješenju za Hormuški moreuz”, kazala je Kalas.

Britanski premijer Kir Starmer, čija je nespremnost da podrži početne američke napade izazvala oštre kritike Trampa, rekao je da će Britanija sa saveznicima raditi na zajedničkom planu za obezbjeđivanje slobode plovidbe kroz moreuz. Ipak, upozorio je da to neće biti lako i ponovio da Ujedinjeno Kraljevstvo neće biti uvučeno u širi rat. Starmer je naveo da Britanija raspolaže autonomnim sistemima za otkrivanje i uklanjanje mina koji bi mogli biti upotrijebljeni.

Stav koji su, povodom Trampovog zahtjeva, zauzele velike evropske zemlje je upečatljiv, jer su izbjegavale da kritikuju predsjednika SAD zbog njegove odluke da, zajedno sa Izraelom, prije 16 dana napadne Iran. Ubrzo nakon prvih udara, američki predsjednik je rekao da je cilj vojne kampanje promjena režima, ali je rat od tada prerastao u širi regionalni sukob, što je dovelo do naglog rasta cijena energenata.

Danska, tradicionalno jedna od najposvećenijih saveznica u NATO-u, ali koja je ušla u spor sa Trampom zbog njegovih zahtjeva da ustupi Grenland, saopštila je da bi EU trebalo da razmotri pomoć u ponovnom otvaranju moreuza, čak i ako se ne slaže sa ratom.

“Čak i ako nam se ne dopada ono što se dešava, mislim da je mudro zadržati otvoren stav o tome da li Evropa... na neki način može doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije”, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen.

Holandski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da bi, ukoliko bi NATO postigao dogovor o bilo kakvoj misiji u Zalivu, bilo potrebno vrijeme da se uspostavi odgovarajući okvir. “To su ozbiljne odluke i svaka akcija mora biti i izvodljiva i djelotvorna. U ovom trenutku nijedna odluka nije na stolu”, rekao je Berendsen juče u Briselu.

Bijela kuća je juče saopštila da bi dugo najavljivani sastanak Donalda Trampa sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom mogao bi biti odložen, pošto je američki predsjednik i dalje usredsređen na rat sa Iranom. Tramp je u nedjelju rekao za FT da bi mogao da odloži sastanak ako Kina ne pomogne u deblokadi Hormuškog moreuza.

Kina, koja je u prva dva mjeseca 2026. dnevno uvozila oko 12 miliona barela nafte, najviše na svijetu, nije direktno odgovorila na Trampov zahtjev.

Japan i Australija su saopštili da neće poslati ratne brodove u Hormuški moreuz.

Izrael je juče saopštio da ima razrađene planove za najmanje još tri sedmice rata, dok je tokom noći nastavio da gađa ciljeve širom Irana, a iranski napadi dronovima privremeno su zatvorili aerodrom u Dubaiju i pogodili ključno naftno postrojenje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Portparol izraelske vojske, potpukovnik Nadav Šošani, rekao je novinarima da postoje razrađeni operativni planovi za rat sa Iranom za naredne tri sedmice, kao i drugi planovi koji se protežu i dalje od toga. Izrael je saopštio da želi da oslabi sposobnost Irana da mu prijeti, gađajući infrastrukturu za balističke rakete, nuklearna postrojenja i bezbjednosni aparat, te da i dalje ima na hiljade meta koje može da napadne.

Mada je Tramp sinoć kazao da sa strana Irana postoje pokušaji da se razgovara sa “našim ljudima”, iranski šef diplomatije Abas Aragči rekao je da Teheran nije tražio prekid vatre niti razmjenjivao poruke sa SAD.

U objavi na mreži X, Aragči je naveo da pojedine “susjedne države” koje ugošćavaju američke snage i dopuštaju napade na Iran takođe aktivno podstiču ubijanje Iranaca. “Stavovi moraju biti hitno razjašnjeni”, rekao je. On je naveo da je među stotinama iranskih civila ubijenih u američkim ili izraelskim bombardovanjima bilo i 200 djece.

Tramp je sinoć rekao da vjeruje da Iran želi da postigne sporazum kojim bi se okončao sukob, dodajući da nije jasno ko uopšte govori u ime Irana.”Ne znamo ko im je vođa. Imamo ljude koji žele da pregovaraju. Nemamo pojma ko su oni”, rekao je Tramp.

Takođe je kazao da nije jasno da li je novi iranski lider ajatolah Modžtaba Hamenei još živ, imajući u vidu izvještaje da je ranjen u vazdušnom udaru. “Ne znamo... da li je mrtav ili nije. Mogu da kažem da ga niko nije vidio, što je neobično. Mnogi govore da je teško osakaćen. Kažu da je ostao bez noge... i da je veoma teško povrijeđen. Drugi, opet, kažu da je mrtav”, rekao je Tramp.

Komentarišući rast cijena energenata predsjednik SAD je rekao da će nakon završetka sukoba, cijene nafte i inflacija brzo početi da padaju.

( N. Bogetić )