Partijski uticaj otvara put novim blokadama: Reakcije nakon što je sporazum sa UAE ostao na snazi
Zenović kaže da je za njega ovo očekivano iz političkog ugla i da određene sudije u Ustavnom sudu nisu imenovane po stručnom, već partijskom ključu. Milovac očekuje nove institucionalne zastoje i smatra da sudska reforma još nije završena
Odluka Ustavnog suda da ne pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazuje da sudska reforma nije završena i otvara prostor za nove institucionalne blokade, dok istovremeno izaziva sumnje u političke pritiske na sudije.
Za “Vijesti” su ovo juče ocijenili zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac i odbornika u SO Budva i lidera grupe građana “Pokret za grad” Đorđe Zenović koji je uz NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, pokretač incijative pred Ustavnim sudom.
Ustavni sud već duže funkcioniše u krnjem sastavu zbog izostajanja političkog dogovora oko izbora sedmog sudije.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, sudije Snežana Armenko, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić bili su za to da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti tog zakona, dok su Desanka Lopičić, Nikola Mugoša i Jovan Jovanović bili protiv toga.
Iz Ustavnog suda su saopštili da su sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale da je Zakon trebalo da bude donijet dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.
“Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu”, saopšteno je juče zvanično iz Ustavnog suda koji je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra 2025. godine.
Ovaj zakon je u Skupštini usvojen sredinom aprila prošle godine, nakon čega ga je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje parlamentu koji ga je lani u junu izglasao po drugi put.
Sporazum osnov za odricanje suvereniteta
Milovac za “Vijesti” je kazao da je Ustavni sud popustio da da svoj sud u vezi sa tim da li je ovo zakonsko rješenje ustavno ili nije i misli da se time šalje prije svega poruka da sudska reforma kada je u pitanju ova sudska istanca nije završena i da u budućnosti možemo očekivati blokade ove vrste.
“Ovaj zakon i sporazum jeste šteta i suprotan je, ne samo Ustavu i svemu ono što su međunarodne obaveze Crne Gore u postupku pristupanja EU, već i prije svega predstavlja dovoljan osnov da se Crna Gora u budućnosti odrekne suvereniteta kada je u pitanju određeni dio njene teriorije za koji postoji interesovanje entireta iz UAE. Bez obzira na to što zasada nemamo vidljive aktivnosti po pitanju realizacije ovog zakona i nemamo konkretnih projekata koji se mogu podvesti pod ovaj zakon mislim da je uloga Ustavnog suda bila da jedan takav štetan sporazum, odnosno, zakon spriječi i nadamo se da će se sa kompletiranjem Ustavnog suda doći vrijeme da on razmatra ovu incijativu i da svoj sud o tome”, istakao je Milovac.
Kada je u pitanju generalno rada Ustavnog suda i to da ta reforma nije komplatirana i da nemamo izabrane sve sudije, Milovac smatra da je to posebno problematično imajući u vidu da nas 2027. čekaju opšti izbori.
“I da će se Crna Gora suočiti sa izborima u jednom danu kakve nismo imali priliku da vidimo i koji će zahtijevati ogromne inciticionalne kapacitiete pored same izborne reforme koja nije kompletirana. Imamo situaciji da imamo nekompletirane institucije kao što je Centralna izborna komsija i Ustavni sud. To su polazne tačke u koje Crne Gora ulazi iz debelog minusa kada je u pitanju demokratski kapaciteti, sama izvjesnost zakonitosti i legitimnost budućeg izbornog procesa”, naglasio je Milovac.
Očekivana odluka
Zenović je za “Vijesti” kazao da je odluka Ustavnog suda za njega iz političkog ugla očekivana.
“Nisam vidio nacrt odluke o kojoj su se sudije izjašnjavale, a ne znam ni ko se od sudija kako izjasnio, jer se Ustavni sud odlučio na netransparentan rad, uprkos održanoj javnoj raspravi u decembru. Za mene je ovo očekivano iz političkog ugla, određene sudije u Ustavnom sudu nisu imenovane po stručnom ključu, već partijskom. Zna se da je premijer Milojko Spajić ”sve stavio” na poslove sa UAE, i da je ovaj sporazum pao pred Ustavnim sudom to bi bio njegov politički poraz. Zato je sigurno bilo i pritisaka na određene sudije, a neočekivano dugačak rok je protekao od održavanja javne rasprave do danas, iako smo tad dobili uvjeravanja da će se odluka donijeti u kratkom roku”, rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, sada vidimo i razloge zašto Skupština odlaže izbor sedmog sudije i time blokira rad Ustavnog suda.
“U pravnom smislu Ustavni sud je danas pogazio Ustav i ono što im je obaveza da štite. Dozvolili su vrlo opasnu praksu i nadam se da su spremni sjutra da ponesu teret odgovornosti za sve što se bude dešavalo. Dozvoliti da bilateralni sporazum derogira desetine članova Ustava i neka od zagarantovanih ustavnih prava nije ništa drugo do predaja suverenosti i sramota za pravnu profesiju i ustavno-sudsku praksu. Mene ovo neće odvratiti, biću vrlo strpljiv i jedva čekam da Ustavnom sudu proslijedim i inicijativu za ocjenu ustavnosti sporazuma sa UAE o energetici. A i kroz ustavne žalbe za pojedinačne situacije kršenja ustavnih i ljudskih prava staviću ih u neugodnu situaciju da moraju da brane ovo sto su danas uradili”, kazao je Zenović.
Leks specijalis
Ministarstvo finanisja je u mišljenju na ovaj sporazum navelo da će izazvati značajne troškove po budžet Crne Gore jer će država finansirati izgradnju infrastrukture za buduće projekte i platiti troškove eksproprijacije. Ti troškovi biće poznati kada Vlada UAE i njen investitor izaberu gdje će i šta graditi. Zbog tih troškova biće potrebno uraditi dopunsku fiskalnu analizu uticaja tih budućih ugovora na javne finansije, kao i novu fiskalnu strategiju kada ti troškovi budu poznati.
Pošto je ovaj Zakon usvojen u parlamentu on, prema Ustavu, ima snagu leks specijalisa, odnosno ima prednost u slučaju bilo kojeg spora sa ostalim crnogorskim zakonima i propisima.
Zna se da je premijer Milojko Spajić ”sve stavio” na poslove sa UAE i da je ovaj sporazum pao pred Ustavnim sudom, to bi bio njegov politički poraz.”, rekao je Zenović
U izvještaju o analizi procjene uticaja propisa se navodi da će osim izgradnje infrastrukture iz državnog budžeta biti plaćeni i troškovi eksproprijacije zemljišta, kojeg će država uzeti od sadašnjih vlasnika i dati u zakup investitoru da on gradi nekretnine.
Sporazum predviđa da Crna Gora Vladi UAE i privatnim investitorima iz te države daje mogućnost za realizaciju dva projekta izgradnje nekretnina na jugu i skijališta na sjeveru države bez sprovođenja zakona o javnim nabavkama ili tendera za te projekte.
Te investitore-entitete, kako je navedeno u ovom Sporazumu, biraće Vlada UAE uz saglasnost Vlade Crne Gore. Izabrani investitor će birati lokacije za razvoj svojih projekata o čemu će naknadno potpisati ugovor sa Vladom. Tim ugovorom, o kojem se u ovom trenutku zvanično ništa ne zna, definisane su buduće obaveze i prava investitora i Vlade.
U sporazumu se navodi da se na ove ugovore neće važiti “zakonodavstvo obje zemlje o javnim nabavkama, javnom tenderu, javnoj proceduri nadmetanja ili bilo kojoj proceduri u vezi sa nabavkama, javnim tenderom ili javnim nadmetanjem”. Što znači da će oni direktno dobiti izabrane lokacije i projekte.
“Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet bilo kakvih mehanizama za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zakijučenim između entiteta i Vlade Crne Gore”, navedeno je u sporazumu.
Ovaj sporazum ispituje i Specijalno državno tužilaštvo(SDT) kome je Vlada uputili na njegov zahtjev svu dokumentacju.
Današnjim stavom Ustavnog suda o inicijativama za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata pravni poredak ostaje neizmijenjen, odnosno, proizilazi da je međudržavni sporazum u skladu sa Ustavom.
Iz Vlade je juče, između ostalog, saopšteno da stavom Ustavnog suda pravni poredak ostaje neizmijenjen, odnosno da je međudržavni sporazum u skladu sa Ustavom.
“Osim jasnog političkog stava i ideje o održivim investicijama koje bi dodatno pozicionirale Crnu Goru na svjetskoj turističkoj mapi, danas je stigla i institucionalna potvrda da je crnogorska Vlada ovim dokumentom zaštitila svoje interese i da nije garantovala povlašćenu poziciju bilo kojoj zemlji ili pojedincu, kao što se to moglo čuti u brojnim javnim istupima određenih političkih grupacija”, saopšteno je iz Vlade.
Nimanbegu: Ostaje status kvo, što nije dobro
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je “Vijestima” da je kao odgovoran akter u političkom životu svjestan da se sudske odluke ne komentarišu.
“I ova izjava treba da se razumije u tom duhu, te ću govoriti o posljedici odluke da nema većine. Današnje glasanje u Ustavnom sudu je samo ostavilo status kvo, u vezi sa Sporazumom o razvoju nekretnina sa UAE. To nije dobro, jer poslije javne rasprave u decembru koja je bila kvalitetna i argumentovana, stvarno sam očekivao, čak i jednoglasnu odluku Suda kojom se pokreće ocjena ustavnosti sporazuma”, istakao je Nimanbegu.
On je dodao da sud nije izvršio svoju ulogu da donese odluku, što mu je dužnost.
“Sada se teret prebacuje na sedmog sudiju koga nema i sada je izvjesno da će teško i biti izabran.
( Marija Mirjačić, Vuk Lajović )