UŽIVO Hamnei odbio predloge posrednika za deeskalaciju, traži da Izrael i SAD budu "bačeni na koljena"

Španija je odobrila oslobađanje do 11,5 miliona barela naftnih rezervi tokom 90 dana kako bi se ublažile nestašice u snabdijevanju izazvane djelimičnim zatvaranjem Hormuškog moreuza, rekla je novinarima ministarka energetike Sara Aagesen.

Oslobađanje rezervi, u skladu sa planovima Međunarodne agencije za energetiku da stavi na raspolaganje do 400 miliona barela, odvijaće se u fazama, a prvi korak trebalo bi da počne u roku od 15 dana, dodala je Aagesen.

Poljski premijer Donald Tusk ponovio je danas kategorično da Poljska neće slati svoje vojnike kao pomoć u sukobu sa Iranom, jer je se taj sukob neposredno ne tiče, a u okviru NATO-a ima druge zadatke na istočnom krilu i u Baltičkom moru, što saveznici pa i SAD dobro znaju i razumiju.

"Poljska neće slati vojnike u Iran. Taj sukob se ne tiče neposredno naše bezbjednosti. Poljska ima druge zadatke u NATO-u, a to važi kako za kopnene snage, vazduhoplovstvo, tako i za mornaricu. To što trenutno od mornarice imamo mora da posluži za bezbjednost Baltičkog mora", kazao je Tusk pred današnju sjednicu vlade.

Poljski premijer dodao je da to svi poljski saveznici, pa i SAD dobro razumiju.

"Nema povoda za brigu, vlada ne planira nikakvu ekspediciju u pravcu Irana i to ne izaziva nikakvo osporavanje od strane naših saveznika", rekao je Tusk.

Ranije je i predsjednik Poljske Karol Navrocki rekao da Poljska neće slati vojsku na Bliski istok, jer to nije njen sukob i ne treba u to da se miješa, a isto je ponovio više puta i šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.

U vezi sa razmatranjima u Evropskoj uniji da se eventualno u zaštitu Hormuškog moreuza za prolazak tankera angažuju dvije misije koje EU već ima u regionu, protiv somalijskih pirata i zaštitu ulaska u Crveno more, ministar Šikorski je juče u Briselu rekao da bi takav predlog Poljska eventualno mogla da razmatra zato što poštuje svoje saveznike.

Šikorski je, međutim, i u Briselu ponovio da Navrocki kao vrhovni komandant ne bi odobrio slanje vojnika.

(BETA)

Desetine miliona ljudi više suočiće se s akutnom glađu ako se rat u Iranu nastavi do juna, pokazuje analiza Svjetskog programa za hranu (WFP).

Američko-izraelski napadi na Iran, koji su počeli 26. februara, blokirali su ključne rute za dostavu humanitarne pomoći, odgađajući pošiljke koje spašavaju živote u nekim od najtežih svjetskih kriznih područja, piše Rojters.

Procjenjuje se da će dodatnih 45 miliona ljudi biti gurnuto u akutnu glad zbog rasta cijena hrane, nafte i transporta, čime bi ukupan broj u svijetu premašio sadašnji rekordni nivo od 319 miliona, rekao je novinarima u Ženevi zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu Karl Skau.

"To bi globalni nivo gladi dovelo do istorijskog maksimuma i to je užasna, užasna perspektiva“, rekao je on.

"Već i prije ovog rata bili smo u savršenoj oluji, u kojoj glad nikada nije bila ovako ozbiljna kao sada, i po broju ljudi i po dubini te gladi", dodao je.

Skau je rekao da su troškovi transporta porasli 18 odsto od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. februara i da su neke pošiljke morale biti preusmjerene. Dodatni troškovi dolaze povrh velikih rezova u potrošnji WFP-a, dok se donatori sve više usmjeravaju na odbranu, dodao je.

Iranski ambasador u Rusiji Kazem Džalali negirao je medijski izvještaj da novi vrhovni vođa zemlje, ajatolah Modžtaba Hamnei, prima medicinski tretman u Moskvi, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.

Kuvajtski list Al-Džarida izvijestio je tokom vikenda da je 56-godišnjak, za kojeg je navedeno da je teško ranjen u američko-izraelskom vazdušnom napadu u kojem je poginuo njegov otac, prebačen u Moskvu na liječenje nakon ličnog poziva predsjednika Vladimira Putina.

Kremlj je odbio da komentariše prvobitni medijski izvještaj, piše Rojters.

Novi vrhovni vođa Irana odbio je predloge za deeskalaciju koje su Teheranu prenijeli posrednici, tražeći da Izrael i Sjedinjene Američke Države najprije budu "bačeni na koljena", rekao je jedan visoki iranski zvaničnik.

Ajatolah Modžtaba Hamnei održao je svoju prvu sjednicu o vanjskoj politici otkako je imenovan za vrhovnog vođu i zauzeo stav osvete prema SAD-u i Izraelu koji je bio "veoma tvrd i ozbiljan", rekao je zvaničnik, ne precizirajući da li je vođa prisustvovao lično ili na daljinu, objavila je agencija Rojters.

Visoki zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da su dvije posredničke zemlje iranskom ministarstvu vanjskih poslova prenijele predloge za "smanjenje tenzija ili prekid vatre sa Sjedinjenim Državama". Nije iznio dodatne detalje o tim predlozima niti o posrednicima.

Vrhovni vođa je, kako je naveo, odgovorio da nije "pravo vrijeme za mir dok Sjedinjene Države i Izrael ne budu bačeni na koljena, ne priznaju poraz i ne plate odštetu".

Vrhovni vođa ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima u Islamskoj Republici. Od njegovog izbora prije više od sedam dana, kada ga je vjerska skupština izabrala da naslijedi svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, nijesu objavljene nove njegove fotografije.

Neki iranski zvaničnici rekli su da je lakše povrijeđen u napadima u kojima je ubijen njegov otac. Američki zvaničnici sugerisali su da je zadobio teške povrede.

U svojoj prvoj javnoj poruci nakon izbora, koju je prošle sedmice pročitao voditelj državne televizije, novi vrhovni vođa poručio je da Hormuški moreuz treba da ostane zatvoren kao sredstvo pritiska na "neprijatelje Irana".

Tri izvora rekla su Rojtersu 14. marta da je administracija Donalda Trampa odbila pokušaje bliskoistočnih saveznika da pokrenu diplomatske pregovore s ciljem okončanja rata u Iranu.

Ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je izraelska vojska u vazdušnim udarima ubila šefa iranske bezbjednosti i komandanta milicije Basidž, dok je Teheran nastavio napade na susjedne zemlje u Zalivu, što je dodatno podiglo cijene energenata.

Kac je u saopštenju naveo da ga je vojska obavijestila da je ubijen šef iranske bezbjednosti Ali Laridžani.

Iranski državni mediji objavili su rukom pisanu poruku Laridžanija u kojoj odaje poštu iranskim mornarima poginulim u američkom napadu, čija se sahrana očekivala u utorak, ali iz Teherana nije bilo neposrednog komentara na Kacove tvrdnje.

Laridžani bi bio najviši zvaničnik ubijen od kako je vrhovni vođa ajatolah Hamnei likvidiran prvog dana američko-izraelskih vazdušnih udara 28. februara.

Kac je rekao i da je ubijen Golamreza Sulejmani, komandant iranskih snaga Basidž.

Milicija Basidž je honorarna paravojna formacija pod kontrolom Korpusa islamske revolucionarne garde, koja se često koristi za gušenje protesta unutar Irana.

Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je izraelski lider naredio "eliminaciju visokih zvaničnika iranskog režima".

Napadi obje strane ne jenjavaju  pošto je Iran tokom noći ispalio rakete na Izrael, što pokazuje da Teheran i dalje ima kapacitet za izvođenje udara velikog dometa uprkos više od dvije sedmice intenzivnog bombardovanja američkim i izraelskim oružjem, piše Rojters.

Izraelska vojska saopštila je da novim talasom udara širom Teherana gađa "infrastrukturu iranskog režima", kao i položaje Hezbolaha u Bejrutu, dan nakon što je navela da je pripremila detaljne planove za još najmanje tri sedmice rata s Iranom.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da se moraju pronaći diplomatski načini kako bi Hormuški moreuz ostao otvoren, dok američki predsjednik Donald Tramp poziva saveznike da tamo pošalju ratne brodove radi obezbjeđivanja prolaza usred rata u Iranu.

"Niko nije spreman da dovede svoje ljude u opasnost u Hormuškom moreuzu. Moramo pronaći diplomatske načine da ovo ostane otvoreno, kako ne bismo imali prehrambenu krizu, krizu sa đubrivom, ali i energetsku krizu", rekla je Kalas u intervjuu za agenciju Rojters.

Irački ministar nafte izjavio je da Bagdad razgovara s Iranom o tome da se nekim iračkim naftnim tankerima omogući prolaz kroz Hormuški moreuz, prenijela je državna novinska agencija, dok Irak pokušava da ublaži poremećaje u izvozu sirove nafte nakon nedavnih napada na tankere u svojim vodama.

Irak takođe radi na obnovi van upotrebe stavljenog naftovoda koji bi omogućio da se nafta direktno transportuje do turske luke Džejhan, bez prolaska kroz region Kurdistana, rekao je ministar nafte Hajan Abdel-Gani u video-saopštenju objavljenom u ponedjeljak.

On je dodao da će Irak u roku od sedam dana završiti inspekciju dionice naftovoda duge 100 kilometara, kako bi se omogućio direktan izvoz iz Kirkuka, prenosi agencija Rojters.

Ponovno otvaranje naftovoda Kirkuk–Džejhan, koji je zatvoren više od decenije, ponudilo bi alternativni izvozni pravac u trenutku kada je pomorski saobraćaj kroz strateški Hormuški moreuz ozbiljno poremećen zbog sukoba na Bliskom istoku.

Izvoz preko ovog naftovoda, dugog 960 kilometara, koji je nekada prenosio oko 0,5 odsto globalne ponude, obustavljen je 2014. godine nakon ponovljenih napada militanata Islamske države.

Ministarstvo nafte saopštilo je da bi izvoz ovom rutom u početku mogao dostići oko 250.000 barela dnevno, a porasti na oko 450.000 barela dnevno ako se uključi i nafta iz polja u regionu Kurdistana.

Bagdad je nastojao da koristi kurdistanski naftovod kao privremenu rutu za transport sirove nafte, ali je saopštio da je Regionalna vlada Kurdistana postavila proizvoljne uslove za njegovo korišćenje, upozoravajući da bi mogao pokrenuti pravne postupke ako izvoz bude blokiran.

Kurdske vlasti odbacile su te optužbe, navodeći da ne opstruišu izvoz i da Bagdad nije riješio bezbjednosne i ekonomske izazove s kojima se suočava naftni sektor regiona.

Prisustvo američke vojske na Bliskom istoku ne donosi bezbjednost, rekao je u za državnu televiziju predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf, ističući da regionalnu bezbjednost moraju uspostaviti zemlje regiona.

"Lice i poredak Bliskog istoka će se promijeniti, ali ne prema američkim planovima. Mi, islamske zemlje regiona, uspostavićemo regionalni poredak i bezbjednost u ekonomskom i bezbjednosnom smislu", rekao je Kalibaf, dodajući da američke snage moraju napustiti region.

Deset stranih državljana, optuženih za prikupljanje informacija o osjetljivim lokacijama i pripremu operacija na terenu na sjeveroistoku Irana, uhapšeno je u akciji obavještajne organizacije Revolucionarne garde, prenijela je poluzvanična novinska agencija Tasnim.

U izvještaju nijesu navedeni detalji o nacionalnosti uhapšenih.

Talas napada dronovima i raketama bio je usmjeren na ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Bagdadu rano u utorak, saopštili su irački bezbjednosni izvori, navodeći da je riječ o najintenzivnijem napadu otkako su napadi počeli, pri čemu je upotrijebljeno najmanje pet dronova.

Snažna eksplozija čula se u iračkoj prijestonici, izvijestio je svjedok agencije Rojters