Studenti u blokadi o martovskom pogromu: Progon Srba na Kosovu traje decenijama, do danas nije okončan
Tokom 17. i 18. marta 2004. godine, kako su saopštili na Instagramu, pred očima međunarodne zajednice i u prisustvu međunarodnih mirovnih snaga, širom Kosova i Metohije izbio je "talas nasilja koji je ostavio dubok trag u novijoj istoriji srpskog naroda"
Studenti u blokadi saopštili su danas, povodom 22 godine od martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu, da je taj događaj simbol procesa koji nije započeo te 2004. godine, da progon Srba na Kosovu i Metohiji traje decenijama, kao i da do danas nije okončan.
Tokom 17. i 18. marta 2004. godine, kako su saopštili na Instagramu, pred očima međunarodne zajednice i u prisustvu međunarodnih mirovnih snaga, širom Kosova i Metohije izbio je "talas nasilja koji je ostavio dubok trag u novijoj istoriji srpskog naroda".
"Nasilje koje su sprovele albanske ekstremističke i terorističke grupe predstavljalo je ishod višegodišnjih napada, ubistava, otmica, paljenja imovine i sistematskog zastrašivanja srpskog stanovništva", naveli su studenti u blokadi.
Od dolaska međunarodnih snaga 10. juna 1999. godine, kako su dodali, više od 220.000 Srba i drugih nealbanaca "protjerano je sa svojih vekovnih ognjišta".
"Uništavana su groblja, skrnavljena kulturna baština, a desetine crkava i manastira, kao svjedočanstva vjekovnog prisustva srpskog naroda na tom prostoru, bili su meta rušenja i paljenja. Mart 2004. godine označio je vrhunac tog nasilja", dodali su oni.
U neredima u kojima je učestvovalo između "50.000 i 70.000 ekstremista", kako su naveli studenti, za nekoliko dana protjerano je više od 4.000 Srba, etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, zapaljeno je više od 800 srpskih kuća, a uništeno ili teško oštećeno više desetina pravoslavnih hramova i spomenika kulture.
"Ubijeno je 19 ljudi, prema izvještaju Human Rights Reports, dok je više od 900 osoba teško povrijeđeno u napadima. Čitave srpske ulice i naselja nestale su u plamenu, a porodice koje su tu živjele generacijama ostale su bez domova, svetinja i ličnih uspomena. Sve to se dogodilo pred očima onih koji su imali mandat da zaštite civilno stanovništvo", dodali su u saopštenju.
Zato martovski pogrom, prema njihovim riječima, nije samo tragičan događaj iz prošlosti, već "simbol jednog procesa koji nije započeo 2004. godine i koji se, nažalost, ni do danas nije okončao".
"Progon Srba na Kosovu i Metohiji traje decenijama i menja svoje oblike. Danas, više od dve decenije kasnije, nove političke i pravne mjere pokazuju da je cilj ostao isti, da Srbi na Kosovu i Metohiji postanu stranci u spostvenoj zemlji", dodali su.
Zakon o strancima, koji je počeo da se primjenjuje 15. marta, prema njihovim riječima doživljava se kao nova faza tog pristupa, kojom se narod sa dugim istorijskim prisustvom na tom prostoru "dovodi u položaj tuđina u sopstvenoj zemlji".
"Kosovo i Metohija nisu samo geografski prostor. To je mjesto sećanja, stradanja i duhovni temelj srpskog naroda, zemlja manastira, grobova predaka i domova koje su generacije gradile i čuvale. Zato se mart 2004. godine ne smije zaboraviti. Pamtimo zbog onih koji su ubijeni, zbog onih koji su protjerani i zbog svetinja koje su spaljene, jer narod koji zaboravi svoje stradanje, gubi i pravo na svoju budućnost", naveli su u saopštenju.
Zato se danas, kako su naveli studenti u blokadi, ne obilježava samo godišnjica jednog zloočina, već i "opomena i zavjet da Kosovo i Metohija, uprkos svemu, ostaju dio identiteta, pamćenja i istorijskog trajanja srpskog naroda".
( BETA )