Ko pritiska tužioce, ruši vladavinu prava: Evropska komisija o Mandićevim napadima na Tužilački savjet

Evropska komisija saopštila je juče “Vijestima” da bilo koji oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce podriva vladavinu prava i povjerenje javnosti u institucije.

Oni su to kazali odgovarajući na pitanje redakcije: da li smatraju da je šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) nastavio da vrši pritisak na tužilaštvo nedavno izrečenom ocjenom - da Tužilački savjet pokušava da disciplinuje i ućutka Skupštinu, te “podsjećanjem” da tužioce bira i razrješava institucija na čijem je on čelu.

Komisija je u odgovoru navela da tužilaštvo mora biti u mogućnosti da djeluje autonomno i u potpunosti u skladu s Ustavom i Zakonom o državnom tužilaštvu.

“Napredak Crne Gore na putu ka pristupanju EU zavisi od kontinuiranog napretka u reformama vladavine prava i obezbjeđivanja da se prethodno postignuti rezultati održe”, poručeno je iz Brisela.

Mandić je sredinom februara, povodom hapšenja bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, izjavio da će se onima koji zloupotrebljavaju vlast “desiti isto što se desilo s onima koji su olako stavljali lisice drugima na ruke, pa dočekali i njima da se stave lisice”.

Tužilački savjet saopštio je početkom marta (sjednicu je održao 19. februara) da Mandićeva poruka predstavlja ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca (Jovan Vukotić), koji postupa u predmetu protiv Bratić.

Nekadašnja ministarka uhapšena je 16. februara po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, koje je sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. Najprije joj je bio određen pritvor do 30 dana, ali je ubrzo ukuinut i određen kućni pritvor. Međutim, i on je ukinut prošle sedmice.

“Prilikom davanja mišljenja, Savjet je imao u vidu i institucionalni autoritet koji ima predsjednik Skupštine, i određeni mogući uticaj na javno mnjenje, te se ovom vrstom neprimjerenih izjava podriva povjerenje javnosti u rad Državnog tužilaštva”, konstatovano je u saopštenju Tužilačkog savjeta.

Odgovarajući na te navode, Mandić je rekao da Tužilački savjet pokušava da disciplinuje i ućutka parlament vršeći nezakoniti uticaj i pritisak na njega (Mandić), određujući šta može, a šta ne da govori kao poslanik.

Šef najvišeg zakonodavnog doma je, između ostalog, kazao da je već saopštio i da će ponoviti da članove Tužilačkog savjeta bira i razrješava Skupština, a da oni “ovim činom ugrožavaju ustavnu ravnotežu i princip podjele vlasti u Crnoj Gori”.

“Vi niste i nećete biti četvrta grana vlasti, a odgovor na ovakav pritisak na Skupštinu, njene poslanike, pa i mene... smatrajte pritužbom na rad vas kao državnih tužilaca u pogledu zakonitosti rada, a zbog spoljašnjeg ugrožavanja samostalnosti Skupštine, o kojoj takođe očekujem da se izjasnite u roku od tri dana, kako ste već pokazali da umijete”, naglasio je on.

Da Mandić nema problema da napadne tužilaštvo, pokazao je i krajem oktobra prošle godine, kad su on i dio poslanika vladajuće većine optužili Vrhovno državno tužilaštvo, odnosno njegovog prvog čovjeka Milorada Markovića - da želi da postane “četvrta grana vlasti”.

Parlament tada nije usvojio godišnji izvještaj o radu tužilaštva, a “Vijesti” su pisale da je dio razloga tog poteza i postupanje tužilaštva u slučajevima Danila Mandića, prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića (Nova srpska demokratija), Gornje Zaostro i “državni udar”.

Mandić je u Skupštini izjavio da bi vrhovni državni tužilac trebalo da ima podršku dvije trećine poslanika, te da, ako je izgubi, treba da se povuče.

“Očekivao sam da uradite nešto za Mila Đukanovića, Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Predraga Boškovića... Ne smijete ništa da progovorite, a ovamo se bavite mačkama”, naveo je tada on.

Mandić tvrdi i da je on bio “presudan političar” koji je odlučio da Marković postane vrhovni državni tužilac, objasnivši da je to učinio jer mu je poznavao oca i mislio da će “biti kao on - odlučan, hrabar i uporan”.

Marković mu je odgovorio riječima da tužilaštvo neće postupati po političkim, interesnim ili drugim pritiscima, i da se procesuiranja odvijaju “u mjeri mogućeg”.

“Očekivanja su da ja za godinu i osam mjeseci promijenim sve nedostatke u tužilaštvu, što nije realno. Očigledno postoje političke i druge sfere koje očekuju da se u nekim predmetima postupa, a u drugima ne”, izjavio je tada on.

Marković je poručio da mu je “obraz bitniji od fotelje”, pozvavši poslanike da, ako nisu zadovoljni njegovim radom, pokrenu proceduru za njegovo razrješenje.

Brisel je u godišnjem izvještaju za Crnu Goru, objavljenom neposredno nakon Mandićevog ataka na Markovića, konstatovao da takvi događaji izazivaju “ozbiljnu zabrinutost zbog neprimjerenog uticaja i rizikuju ugrožavanje autonomije tužilaštva”.

( Balša Rudović, Nikola Dragaš )