Novi skok cijena nafte: Napad na iransko polje Pars izazvao potrese na tržištu i strah od regionalne eskalacije

Cijene nafte ponovo su danas skočile nakon napada na iransko polje gasa Pars, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju rata koji je već poremetio isporuke iz najvažnijeg svjetskog regiona za proizvodnju energije i sada prijeti trajnom štetom po infrastrukturu.

Referentna cijena sirove nafte Brent porasla je za oko pet odsto, na više od 108 dolara, dok su berze zabilježile pad.

Ogromno iransko polje gasa Pars pogođeno je juče, u prvim zabilježenim napadima na energetsku infrastrukturu Irana u Persijskom zalivu u okviru američko-izraelskog rata, nakon čega je Teheran najavio da će odgovoriti napadima na naftne i gasne ciljeve širom Zaliva.

Pars je iranski dio najvećeg nalazišta prirodnog gasa na svijetu, koje Iran preko Zaliva dijeli sa Katarom.

Iranska novinska agencija Fars prenijela je da su pogođeni rezervoari za gas i djelovi rafinerije, da su radnici evakuisani na bezbjednu lokaciju i da su ekipe za vanredne situacije pokušavale da ugase požar. Državni mediji su kasnije javili da je požar stavljen pod kontrolu.

U izraelskim medijima objavljeno je da je napad izveo Izrael uz saglasnost SAD, iako nijedna od te dvije zemlje nije odmah preuzela odgovornost. Izraelska vojska nije odgovorila na zahtjeve Rojtersa za komentar.

Katar, blizak saveznik SAD, na čijoj teritoriji se nalazi najveća američka vazdušna baza u regionu, za napad je okrivio Izrael, ne pominjući bilo kakvu ulogu Vašingtona.

Portparol katarskog ministarstva spoljnih poslova ocijenio je da je riječ o „opasnoj i neodgovornoj“ eskalaciji koja dovodi u rizik globalnu energetsku bezbjednost. Napad su osudili i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Iran je naveo niz ključnih naftnih i gasnih postrojenja u regionu, koja pripadaju Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, poručivši da su sada „direktne i legitimne mete“ i da treba odmah da budu evakuisana prije nego što ih pogodi u narednim satima.

Iransko upozorenje odnosi se na rafineriju Samref i petrohemijski kompleks Džubail u Saudijskoj Arabiji, gasno polje Al Hosn u UAE, kao i petrohemijski kompleks Mesaid, kompaniju Mesaid Holding i rafineriju Ras Lafan u Kataru.

Napad na iransko gasno polje i skok cijena nafte povećava politički pritisak na američkog predsjednika Donalda Trampa. Cijene dizela u Sjedinjenim Državama već su porasle iznad pet dolara po galonu, prvi put od inflatornog talasa 2022. koji je narušio podršku njegovom prethodniku Džou Bajdenu.

Tokom gotovo tri sedmice rata, SAD i Izrael su se do sada uzdržavali od napada na iranska energetska postrojenja u Zalivu, čime su izbjegavali iransku odmazdu protiv naftne i gasne industrije njegovih susjeda.

Rojters podsjeća da je Iran već zatvorio Hormuški moreuz, kojim se inače transportuje oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, ali su zemlje potrošači gajile nadu da će poremećaj biti kratkotrajan sve dok proizvodna infrastruktura ostane pošteđena.

( N.B. )