Evropski lideri potvrdili da ne žele da se pridruže operacijama SAD i Izraela na Bliskom istoku
Evropski lideri su odbili molbe američkog predsjednika Donalda Trampa da pošalju snage kako bi se obezbijedio Hormuški moreuz, ključni plovni put za globalni protok nafte, gasa i đubriva
Evropski lideri potvrdili su danas na sastanku u Briselu da ne žele da se njihove zemlje pridruže vojnim operacijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela na Bliskom istoku.
Evropski lideri su odbili molbe američkog predsjednika Donalda Trampa da pošalju snage kako bi se obezbijedio Hormuški moreuz, ključni plovni put za globalni protok nafte, gasa i đubriva.
Očekivalo se da će se današnji samit prvobitno fokusirati na prevazilaženje protivljenja Mađarske kreditu za Ukrajinu, ali su sukobi u Iranu i Libanu izmijenili dnevni red.
Rast cijena energenata zbog rata i strahovi u Evropi od nove izbjegličke krize podstakli su lidere da Bliski istok postave kao prioritet na samitu.
"Veoma smo zabrinuti zbog energetske krize", rekao je belgijski premijer Bart De Vever uoči samita. Rekao je da su cijene energije bile previsoke prije rata, ali da je sukob "stvorio još jedan skok".
Evropski lideri su bili veoma kritični prema iranskoj vladi, ali niko nije ponudio pomoć SAD.
Velika Britanija odlučno odbija da bude uvučena u rat, dok Francuska smatra da borbe prvo treba da stanu prije drugih koraka.
Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da Evropa "neće dozvoliti da bude ucijenjena" da se pridruži kampanji SAD i Izraela.
"Evropa – a ni Austrija – neće dozvoliti da bude ucijenjena. Intervencija u Hormuškom moreuzu ionako nije opcija za Austriju", rekao je Štoker uoči samita Evropskog savjeta lidera 27 zemalja EU.
Šefica spoljne politike EU Kaja Kalas rekla je da među liderima "nema želje" da prošire djelovanje evropskih pomorskih snaga u Crvenom moru na bezbjednost Hormuškog moreuza.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da rat mora da se završi prije nego što njegova zemlja može da pomogne u pitanjima kao što je održavanje slobodnih brodskih puteva.
"Možemo i hoćemo se obavezati samo kada oružje utihne. Tada možemo mnogo toga da uradimo, čak i do otvaranja morskih puteva i njihovog održavanja slobodnim, ali to ne radimo tokom tekućih borbenih operacija", rekao je Merc.
Dodao je da je za to potreban međunarodni mandat.
Iako EU nije strana u sukobu, holandski premijer Rob Jeten rekao je da razumije razloge SAD i Izraela za pokretanje kampanje protiv "brutalne" iranske vlade.
Pozvao je EU da poveća i sankcije Iranu i podršku iranskim opozicionim grupama.
Španski premijer Pedro Sančez nazvao je rat na Bliskom istoku "nelegalnim" i destabilizujućim.
"Protiv smo ovog rata jer je nelegalan. Nanosi veliku štetu civilima, naravno, izbjeglicama i ekonomskim posljedicama koje cio svijet, posebno globalni jug, već trpi", naveo je Sančez.
Tramp je pomenuo podršku NATO-a za obezbjeđivanje Hormuškog moreuza, ali je nije zvanično zatražio, rekla je premijerka Letonije Evika Silina.
"Kada bude nekih zvaničnih zahtjeva, mislim da uvijek moramo da ih razmotrimo", rekla je Silina.
Evropska komisija je rekla liderima da ima mješavinu finansijskih instrumenata koje zemlje članice mogu da primijene kako bi snizile cijene energije, što će biti predmet diskusije. Nijedna jedinstvena politika vjerovatno neće uspjeti da ublaži ekonomske šokove od rata na bezbrojnim tržištima bloka, od Rumunije do Irske.
Lideri EU se nadaju da će im iskustvo u odvikavanju od ruske energije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine i povećanju vojne potrošnje omogućiti da dostignu energetsku nezavisnost.
Dok su neke evropske prijestonice pozivale na obustavu ili ukidanje klimatskih mjera, druge su tvrdile da dugoročna energetska strategija EU treba da bude domaća održiva energija, odvojena od ranjivih tržišta fosilnih goriva.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da "energija znači bezbjednost" i da EU treba da "izgradi sopstvene kapacitete za proizvodnju sopstvene energije".
Lideri iz Italije, Austrije, Hrvatske, Grčke, Rumunije, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke zatražili su od Košte i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da uspore uvođenje sistema EU za trgovinu emisijama gasova sa efektom staklene bašte.
U pismu u koje je imala uvid agencija Asošiejted pres, naveli su da je to "previše strmo i preambiciozno" s obzirom na "krhkost današnjih ekonomskih ekosistema".
( Beta, Ne.V. )