BLOG Tramp: Ne želim prekid vatre; Aragči: Administracija SAD odvojena od stvarnosti

Predsjednmik SAD Donald Tramp u razgovarao s novinarima ispred Bijele kuće upitak da li misli da će Izrael biti spreman da okonča rat kada on bude spreman, odgovorio je: "Mislim da da".

Rekao je da je odnos "veoma dobar", dodajući da "manje-više želimo slične stvari. Obojica želimo pobjedu, i to je ono što imamo".

Upitan da li ima plan za ostrvo Harg, rekao je:

"Možda imam plan, možda nemam, ali kako bih to ikada rekao novinaru... To je svakako mjesto o kojem ljudi govore", rekao je on, prenosi Gardijan.

Na pitanje šta je mislio kada je rekao da je rat vojno dobijen u Iranu, odgovorio je da se SAD "slobodno kreću" po Iranu i da su oni "vojno gotovi".

Upitan o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza kako bi se omogućile ključne isporuke nafte i gasa, Tramp je ponovio svoju kritiku na račun NATO-a, rekavši da oni "nijesu imali hrabrosti da to urade", a zatim dodao:

"Mi ga ne koristimo. U jednom trenutku, on će se sam otvoriti".

Dodao je da će za obezbjeđivanje moreuza biti potrebno "mnogo pomoći" i da bi "bilo lijepo" kada bi se zemlje koje koriste taj moreuz, poput Kine i Japana, "uključile".

Upitan o kraju rata, Tramp je rekao:

"Slušajte, možemo da vodimo dijalog, ali ne želim prekid vatre. Ne uvodite prekid vatre kada doslovno uništavate drugu stranu".

Upitan o odluci britanske vlade da dozvoli američkoj vojsci korišćenje britanskih baza na Bliskom istoku za gađanje ciljeva u odbrambenim operacijama, Tramp je nastavio da izražava razočaranje:

"Pa, to je bila veoma zakašnjela reakcija. Iznenađujuće, jer su odnosi tako dobri, ali ovo se nikada ranije nije dogodilo. Oni su nam zaista bili praktično prvi saveznik u cijelom svijetu, prvi saveznik, a nijesu željeli da koristimo ostrvo, takozvano ostrvo, nad kojim su se iz nekog razloga odrekli prava. Iskreno, bio sam pomalo iznenađen Velikom Britanijom. Trebalo je mnogo brže da reaguju", rekao je.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči optužio je administraciju Donalda Trampa da je "odvojena od stvarnosti" dok i dalje insistira na tome da pobjeđuje u ratu protiv Irana.

U nizu objava na mreži X u petak, Aragči je napisao:

"Amerikanci nijesu zaboravili kako je, čak i dok su stotine američkih vojnika ginule u Vijetnamu, a ishod već bio jasan, general Vilijam Vestmorlend vraćen kući da uvjeri sve da rat ide dobro - da SAD 'pobjeđuju'. Ni mediji nijesu zaboravili; ta obraćanja puna fantazija sa fronta postala su ozloglašena pod nazivom 'Petosatne besmislice'. Premotajmo do danas: isti scenario, druga pozornica; [američki ministar odbrane Pit] Hegset izlazi pred javnost, a poruka je i dalje odvojena od stvarnosti. Američka vlada govori jedno, stvarnost drugo. Baš kada američke vlasti tvrde da je iranska protivvazdušna odbrana uništena, pogođen je F-35. Dok proglašavaju da je iranska mornarica gotova, USS Gerald Ford se vraća, a USS Abraham Lincoln se udaljava još dalje. Druga decenija, isto 'mi pobjeđujemo'", rekao je Aragči.

Džo Kent, bivši direktor Nacionalnog centra SAD za borbu protiv terorizma u administraciji Donalda Trampa, optužio je izraelske lidere i saveznike u Sjedinjenim Državama koji podržavaju rat da su mjesecima vršili pritisak na Trampa da napadne Iran, uprkos tome što nije bilo čvrstih dokaza da Teheran predstavlja neposrednu prijetnju.

Kent, koji je ranije ove sedmice podnio ostavku zbog rata, rekao je da su izraelske i američke ličnosti stvorile oko Trampa "eho-komoru", isključivši skeptične glasove iz rasprave i na kraju ga uvjerivši da krene u rat, prenosi Gardijan.

Kent je ove sedmice upečatljivo dao ostavku na mjesto Trampovog šefa za borbu protiv terorizma, navodeći da "mirne savjesti" ne može podržati američko-izraelski rat protiv Irana, jer Teheran "nije predstavljao neposrednu prijetnju" za Sjedinjene Države. Rekao je da su SAD gurnute u rat od strane "Izraela i njegovog moćnog američkog lobija", tvrdeći da su visoki izraelski zvaničnici i pojedini mediji vodili "kampanju dezinformacija" kako bi obmanuli Trampa.

Kent je uporedio pripreme za ovu operaciju sa znatno temeljitijim pripremama koje su prethodile Trampovoj odluci da prošlog juna napadne iranska nuklearna postrojenja, za koju je rekao da je uslijedila tek nakon ozbiljne i temeljne razmjene mišljenja unutar administracije.

Ovoga puta, tvrdi Kent, Benjamin Netanjahu i njegovi savjetnici, uz pomoć Trampovih pro-ratnih saveznika poput republikanskog senatora Lindzija Grejama, uspjeli su da nagovore američkog predsjednika da djeluje prije nego što je njegova administracija mogla na pravi način razmotriti sve moguće posljedice.

Kakav god argument da su koristili, efekat je bio taj da je Tramp potom naveden da povjeruje kako će, ako odmah preduzme akciju, cijela stvar biti brza i laka, piše Gardijan.

U kratkom obraćanju u Bijeloj kući Donald Tramp je ponovo poručio da "želimo da razgovaramo s Iranom", ali da "nema nikoga s kim bi moglo da se razgovara".

Nakon svog uobičajenog nabrajanja iranskih kapaciteta koje je, kako tvrdi, američka vojska uništila - mornarice, vazduhoplovstva, radara - Tramp je ponovo rekao da su iranski lideri "svi nestali".

"Sada tamo više niko ne želi da bude vođa. Želimo da razgovaramo s njima, ali nemamo s kim da razgovaramo".

Američki predsjednik je više puta hvalio uništenje vrha iranskog rukovodstva i sugerisao da Modžtaba Hamnei možda fizički nije u stanju da vodi zemlju nakon što je ranjen u napadima u kojima je 28. februara, na početku rata, ubijen njegov otac, prenosi Gardijan.

U više navrata išao je toliko daleko da je spekulisao da bi Hamnei mogao biti mrtav.

Velika Britanija odobrila je Sjedinjenim Američkim Državama korišćenje svojih baza "radi kolektivne samoodbrane regiona", uključujući "odbrambene operacije" usmjerene na slabljenje iranskih raketnih položaja koji gađaju brodove u Hormuškom moreuzu.

Velika Britanija ipak neće biti direktno uključena u te udare, a iz Dauning strita su saopštili da "principi koji stoje iza britanskog pristupa sukobu ostaju isti".

Britanija je ranije dozvoljavala američkim snagama da koriste njene baze za operacije s ciljem sprečavanja Irana da ispaljuje rakete koje bi ugrozile britanske interese ili ljudske živote, piše Gardijan.

Portparol Dauning strita rekao je da su se ministri saglasili da baze sada mogu biti korišćene za "američke odbrambene operacije" usmjerene na "kapacitete koji se koriste za napade na brodove u Hormuškom moreuzu".

Dodaje se da su "ministri naglasili potrebu za hitnom deeskalacijom i brzim okončanjem rata".

Saglasili su se da iranski nepromišljeni napadi, uključujući i na brodove pod britanskom crvenom zastavom, kao i na plovila bliskih saveznika i partnera iz Zaliva, rizikuju da dodatno gurnu region u krizu i pogoršaju ekonomske posljedice koje se osjećaju u Velikoj Britaniji i širom svijeta.

Ranije je britanska ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper rekla da je u telefonskom razgovoru u četvrtak upozorila svog iranskog kolegu Abasa Aragčija "da ne gađa direktno britanske baze, teritoriju ili interese".

To je uslijedilo nakon što je iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da bi američko korišćenje britanskih vojnih baza za napade predstavljalo "učešće Velike Britanije u agresiji".

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, objavio poruku povodom početka persijske Nove godine, koju je nazvao godinom "ekonomije otpora pod nacionalnim jedinstvom i nacionalnom bezbjednošću".

U saopštenju objavljenom na njegovom Telegram kanalu, Hamnei je rekao da napade na Tursku i Oman nijesu izvele ni iranske snage ni njima savezničke grupe.

Iran je danas napao rafineriju nafte u Kuvajtu, a Izrael je ubio portparola Iranske revolucionarne garde, dok američko-izraelski rat protiv Irana ne pokazuje znake okončanja, prenosi agencija Rojters.

Izraelska vojska saopštila je da je napala vladine objekte u Teheranu, a iranska državna televizija javila je da je Ali Mohamad Naini, zamjenik šefa za odnose s javnošću Korpusa islamske revolucionarne garde, posljednji u nizu od više desetina visokih državnih i vojnih zvaničnika koje je Izrael ubio.

Rojters prenosi da je kuvajtska državna naftna kompanija saopštila da je njena rafinerija "Mina Al-Ahmadi" pretrpjela više napada dronovima, koji su izazvali požar u pojedinim postrojenjima.

U Tel Avivu i Jerusalimu čule su se sirene za vazdušnu opasnost, dok su odjekivale eksplozije presretača. Vojska je saopštila da je Iran ispalio baraž raketa, a hitna pomoć je navela da je izgledalo da je najmanje jedna od njih nosila kasetne bombe koje se rasprskavaju, prenosi Rojters.

Izrael je obećao da će izbjeći dalje napade na iransko polje gasa Južni Pars, dan nakon što je iranski uzvratni udar na Katar izazvao štetu koja će ostaviti svijet bez dijela zaliha prirodnog gasa u godinama koje dolaze.

Dok su muslimani širom regiona pokušavali da proslave Ramazanski bajram, kojim se završava mjesec posta Ramazan, a Iranci obilježavali Novruz, persijsku Novu godinu, izgledalo je da je brz kraj rata, koji je na pragu četvrte nedjelje, malo vjerovatan.

Referentna cijena sirove nafte Brent blago je pala na 108 dolara nakon što je dan ranije naglo skočila zbog rastućih strahova da će najveći poremećaj u svjetskom snabdijevanju energijom do sada izazvati globalni ekonomski šok.

Čak i ako se sukob uskoro zaustavi, neće doći do brzog oporavka od poremećaja izazvanih vazdušnim napadima i praktičnim zatvaranjem Hormuškog moreuza od strane Irana, prolaza kroz koji se transportuje 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa razmatra planove za zauzimanje ili blokadu iranskog ostrva Harg, kako bi izvršila pritisak na Iran da ponovo otvori Hormuški moreuz, javlja američki medij Aksios pozivajući se na više anonimnih izvora, prenosi agencija Beta.

"On želi da se Hormuz otvori. Ako mora da zauzme ostrvo Harg da bi to ostvario, to će se dogoditi. Ako odluči da izvrši invaziju obale, to će se dogoditi. Ali ta odluka još nije donijeta", rekao je visoki zvaničnik američke administracije za Aksios.

Drugi neimenovani visoki zvaničnik kaže da još nije donijeta odluka o slanju vojnika na Harg, ali da će Tramp to učiniti ako procijeni da je ispravno.

Predsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata Tom Koton rekao je da je Tramp bio "razborit" što nije isključio kopnenu invaziju.

On je naveo da je zatvaranje moreuza bio čin očaja Irana, i dodao je da Tramp ima "čitave planine planova" za tu situaciju.

Kontraadmiral u penziji Mark Montgomeri rekao je američkom mediju da bi vojna misija na Harg mogla da američke trupe izloži nepotrebnom riziku s obzirom na neizvjesne izglede, i smatra je vjerovatnije da će, nakon još oko dvije nedjelje napada i slabiljenja iranskih kapaciteta, SAD poslati razarače i avione u moreuz da prate tankere, eliminišući potrebu za invazijom.

Dva anonimna izvora su rekla Aksiosu da je Tramp prvobitno želio da okonča rat prije planiranog putovanja u Kinu krajem marta, ali ga je blokada Hormuza primorala da odloži putovanje i nastavi rat duže nego što je planirao.

Tramp je 14. marta rekao da su SAD, 13. marta uništile vojne ciljeve na iranskom glavnom naftnom čvorištu na ostrvu Harg.

Tramp je tada zaprijetio da će gađati i naftnu infrastrukturu ako Iran nastavi napade koji su gotovo potpuno zaustavili brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Iranske vlasti su 14 marta tvrdile da se na ostrvu Harg, glavnom terminalu preko kojeg Iran izvozi naftu, sve aktivnosti odvijaju normalno, uprkos američkom bombardovanju.

Uklanjanje sankcija na blokiranu iransku naftu omogućilo bi da isporuke stignu u Aziju u roku od tri ili četiri dana, izjavio je u petak američki ministar energetike Kris Rajt, piše agencija Rojters.

Ministar finansija Skot Besent rekao je u četvrtak da bi SAD uskoro mogle ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, dok Vašington nastoji da obuzda rast cijena izazvan zatvaranjem Hormuškog moreuza od strane Irana.

"U roku od nekoliko dana, za tri ili četiri dana, ta nafta će početi da stiže u luke", rekao je Rajt u intervjuu za Foks Biznis Netvork.

Više američkih medija, pozivajući se na izvore, izvještava da predsjednik SAD Donald Tramp razmatra slanje na hiljade dodatnih američkih kopnenih trupa kako bi ojačao operacije na Bliskom istoku, potez koji bi mu dao dodatne opcije u ratu protiv Irana.

Izvještaji dolaze u trenutku kada je sam Tramp 19. marta negirao da će uskoro rasporediti više trupa u region, iako je ostavio mogućnost otvorenom.

Više o tome u posebnom tekstu:

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš izjavio je u četvrtak da postoje "osnovani razlozi" da se vjeruje da su obje strane u američko-izraelskom sukobu sa Iranom možda počinile ratne zločine, dok se napadi i uzvratni udari na energetska postrojenja pojačavaju, piše portal Politiko.

Više o tome u posebnom tekstu:

Grupa od 12 arapskih i islamskih zemalja osudila je napade Irana u regionu Bliskog istoka i objavila da zadržava pravo na odbranu.

Ministri spoljnih poslova 12 zemalja su u zajedničkom saopštenju nakon konsultativnog sastanka u Rijadu pozvali Iran da odmah obustavi napade.

Dodali su da budućnost odnosa sa Iranom zavisi od poštovanja suvereniteta i volje da se iranski vojni kapaciteti ne razvijaju i ne koriste kao prijetnja zemljama u regionu.

U saopštenju objavljenom sinoć na internet stranici ministarstva spoljnih poslova Turske, ministri traže da Iran prekine sve napade i provokacije i poštuje Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 2817, usvojenu 11. marta.

Rezolucijom se od Irana zahtijeva bezuslovni prekid napada na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan.

Ministri 12 zemalja su osudili i vojna dejstva u Libanu, opisavši ih kao "agresiju" i "ekspanzionističku politiku".

Oni su potvrdili posvećenost zajedničkim konsultacijama i koordinaciji, formulisanju zajedničkih stavova i usvajanju neophodnih mjera za zaštitu bezbjednosti i zaustavljanju iranskih napada na teritorije njihovih zemalja.

Na sastanku su učestvovali ministri spoljnih poslova Azerbejdžana, Bahreina, Egipta, Jordana, Kuvajta, Libana, Pakistana, Katara, Saudijske Arabije, Sirije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

(Beta)

Šri Lanka, koja ima snažne ekonomske i diplomatske veze i sa Iranom i sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), odbila je da dozvoli SAD da stacioniraju dva svoja ratna aviona na aerodromu na jugu ostrva početkom marta, rekao je danas u parlamentu predsjednik te zemlje Anura Kumara Disanajake, prenosi britanski list Gardijan.

"Željeli su da dovedu dva ratna aviona naoružana sa osam protivbrodskih raketa iz baze u Džibutiju na Međunarodni aerodrom Matala od 4. do 8. marta, a mi smo rekli 'ne'", prenijela je agencija AFP njegove reči.

Šri Lanka, ostrvska država u Indijskom okeanu, udaljena više od 3.000 kilometara od Persijskog zaliva, vodi politiku nesvrstanosti otkako je stekla nezavisnost 1948. godine.

Izrael je danas žestoko bombardovao Teheran dok su Iranci obilježavali Novruz, odnosno persijsku Novu godinu, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu negirao je da je "uvukao" predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa u rat sa Iranom, prenosi britanski list Gradijan.

Aktivisti su prijavili da su se oko iranske prijestonice čuli udari. Napadi su uslijedili dan nakon što je Izrael obećao da će se uzdržati od novih udara na ključno gasno polje Irana, dok je Iran pojačao napade na naftna i gasna postrojenja širom Zaliva, piše Gardijan.

Napadi dolaze u trenutku kada se gomilaju pitanja o tome koliko su SAD i Izrael usklađeni u svojim ratnim ciljevima, pošto je Netanjahu rekao da je Izrael djelovao samostalno u bombardovanju iranskog polja gasa Južni Pars. On je takođe potvrdio da je Tramp zatražio od Izraela da odustane od takvih napada.

Iran je "desetkovan" i više nema kapacitet da obogaćuje uranijum niti da proizvodi balističke rakete, ali bi za revoluciju u toj zemlji bila potrebna "kopnena komponenta", rekao je on, ne iznoseći dodatna objašnjenja.

Izraelski premijer je takođe odbacio tvrdnju da je uvukao Trampa u sukob, sugerišući da je on mlađi partner u zajedničkom napadu na Iran.

"Da li iko zaista misli da neko može da kaže predsjedniku Trampu šta da radi?", rekao je Netanjahu novinarima na konferenciji za medije.

"Nije ga trebalo ubjeđivati", dodao je.

"Ne mislim da su ijedna dva lidera bila usklađenija od predsjednika Trampa i mene. On je lider. Ja sam, znate, njegov saveznik."

Iran je rano jutros dronovima ponovo napao rafineriju nafte Mina Al-Ahmadi u Kuvajtu, u kojoj je izbio požar. Kuvajtska korporacija za sirovu naftu (KPC) saopštila je da je zbog vatre u nekoliko jedinica u rafineriji iz predostrožnosti zatvorila dio postrojenja.

Kompanija u saopštenju navodi da u ovom, drugom napadu u dva dana na tu rafineriju, nema povrijeđenih i da je gašenje požara u toku.

Rafinerija Mina Al-Ahmadi, koja može da preradi oko 730.000 barela nafte dnevno, oštećena je u četvrtak u iranskom napadu.

Teheran je pojačao napade na energetska polja u arapskim državama u Persijskom zalivu.

Rano jutros napadnuti su Dubai, Bahrein i Saudijska Arabija.

Bahrein je oborio više projektila, a zbog pada šrapnela zapalilo se jedno skladište.

Saudijska Arabija je presrela više dronova koji su išli ka njenom istočnom dijelu bogatom naftom.

Iran je u četvrtak gađao energetsku infrastrukturu zemalja širom regiona i lansirao više od deset salvi projektila na Izrael, koji je dan ranije bombardovao iransko priobalno polje prirodnog gasa Južni Pars.

Iranski dio najvećeg gasnog polja na svijetu Južni Pars nalazi se na obali Persijskog zaliva i u zajedničkom je vlasništvu sa Katarom.

Oko 80 odsto energije koja se proizvodu u Iranu dobija se od gasa.

(Beta)

Izrael je danas pokrenuo nove napade na Teheran, dan nakon je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp poručio toj državi da ne ponavlja udare na iransku infrastrukturu za prirodni gas, koji su naglo eskalirali američko-izraelski rat protiv Irana, prenosi agencija Rojters.

Sukob je odnio hiljade života, proširio se na susjedne zemlje i pogodio globalnu ekonomiju od kada su SAD i Izrael 28. februara izveli početne napade.

Rano jutros, Izrael je pokrenuo talas udara na Teheran, ciljajući ono što je vojska nazvala "infrastrukturom iranskog terorističkog režima". U kratkom saopštenju nisu navedeni dodatni detalji.

Bahrein, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da se suočavaju sa raketnim napadima, svega nekoliko sati prije početka praznika Eid al-Fitr u sumrak, kojim se obeležava kraj muslimanskog svetog mjeseca ramazana.

Najnoviji napadi uslijedili su nakon višednevnih iranskih udara na regionalnu energetsku infrastrukturu, koji su uzdrmali globalna tržišta.