Smjena vlasti nije što i demontaža sistema: Crna Gora nazadovala po izvještaju Fridom hausa

Novi izvještaj Fridom hausa (Freedom House), prema kom je Crna Gora pala za (jedan) bod u odnosu na prošli, pa je, kao i prethodnih godina, svrstana među “djelimično slobodne” države - pokazuje da očekivani napredak nakon promjene vlasti 2020. nije ostvaren, odnosno da smjena jedne vlasti nije automatski značila i demontažu zarobljenog sistema - ocijenio je zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac.

Naprotiv, rekao je on juče “Vijestima”, nove političke elite u velikoj mjeri nastavile su da koriste iste obrasce partijskog uticaja na institucije, umjesto da rade na njihovom oslobađanju i jačanju.

Crna Gora u juče objavljenom izvještaju, koji obuhvata 195 zemalja i 13 teritorija, ima ukupnu ocjenu 68 od maksimalnih 100. Politička prava u Crnoj Gori ocijenjena su sa 26 bodova (od maksimalnih 40), što je pad za (jedan) poen u odnosu na izvještaj za 2024. (objavljen 2025), a građanske slobode sa 42 poena (od maksimalnih 60), isto kao i u izvještaju za 2024. U tom izvještaju Crna Gora je imala ukupnu ocjenu 69.

Nema blokade sistema, ali...

U novom izvještaju je navedeno da je u slučaju Crne Gore (i Slovačke) zabilježen pad od po jednog poena zbog “nedemokratskog zaobilaženja procedura, a ne blokade sistema”.

“U Slovačkoj je vlada sve češće koristila ubrzane zakonodavne procedure za velike pravne i institucionalne promjene, dok su u Crnoj Gori brojni zakoni koje je predlagala Vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave”, piše u dokumentu.

Dejan Milovac kaže da problem nije samo u tome ko vrši vlast, nego što se institucije i javne funkcije i dalje tretiraju kao politički plijen, a ne kao servis građana.

“Zbog toga danas imamo situaciju da formalno postoje izbori i smjenjivost vlasti, ali da suštinski kvalitet političkih prava stagnira ili nazaduje”, konstatuje on.

Sagovornik ocjenjuje da dok god svaka nova garnitura vlasti pokušava da preuzme kontrolu nad institucijama umjesto da ih učini nezavisnim, građani neće osjetiti puni demokratski napredak koji su očekivali nakon pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS).

Režim DPS-a smijenjen je na izborima u avgustu 2020, a partije koje čine sadašnju vlast više puta su najavile promjene u vidu demontaže dotadašnjeg sistema, obračun s kriminalom i korupcijom, vladavinu prava...

Izvještaj o slobodama u svijetu je godišnji globalni izvještaj američke nevladine organizacije (NVO) o političkim pravima i građanskim slobodama, sastavljen od ocjena i opisnih tekstova za svaku zemlju i odabranu grupu teritorija. Izdanje za 2026. pokriva dešavanja u prethodnoj godini.

U odnosu na stanje političkih prava i građanskih sloboda, države su podijeljene u tri grupe - “slobodne”, “djelimično slobodne” i “zarobljene”.

“Nova parlamentarna većina i Vlada uspostavljeni su nakon kompetitivnih izbora 2023, čime je otvoren put ka rješavanju političke nestabilnosti. Korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem”, piše u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.

Ona je, kako se dodaje, dom “dinamičnih medija i civilnog društva”, a građanske i političke slobode se “generalno poštuju”.

Slovenija i Hrvatska u grupi "slobodnih"

Od zemalja regiona, bolji rejting od Crne Gore ima Albanija (ocjena 69), dok su iza Sjeverna Makedonija (67), Kosovo (61), Bosna i Hercegovina (54) i Srbija (53).

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolju ocjenu ima Slovenija (97) i svrstana je u grupu “slobodnih” zemalja. U toj grupi je i Hrvatska (s ocjenom 82).

“Najslobodnija” država u svijetu i dalje je Finska s maksimalnih 100 poena. Slijede Švedska, Norveška, Novi Zeland s 99 poena, zatim Irska s 98, po 97 imaju Urugvaj, Slovenija, San Marino, Nizozemska, Luksemburg, Danska i Kanada, a po 96 Švajcarska, Portugal, Japan, Estonija, dok su pri vrhu liste i Island, Njemačka, Češka, Čile i Belgija s 95 poena.

U izvještaju nazvanom “Rastuća sjenka autokratije” navodi se da su globalne slobode pale 20. godinu zaredom. Ukupno 54 zemlje zabilježile su pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda tokom godine, dok je samo 35 registrovalo napredak.

Gvineja Bisao, Tanzanija, Burkina Faso, Madagaskar i Salvador imali su najveći jednogodišnji pad rezultata, dok su Sirija, Šri Lanka, Bolivija i Gabon zabilježili najveće pomake nabolje. Tri zemlje - Bolivija, Fidži i Malavi - prešle su iz statusa “djelimično slobodnih” u “slobodne”, zahvaljujući “konkurentnim izborima, većoj nezavisnosti pravosuđa i jačanju vladavine prava”.

Među zemljama koje su ocijenjene kao “slobodne”, Sjedinjene Američke Države, Bugarska i Italija zabilježile su najveći pad tokom godine.

“U Sjedinjenim Državama eskalacija zakonodavne disfunkcionalnosti i dominacije izvršne vlasti, rastući pritisak na mogućnost ljudi da slobodno izražavaju stavove, kao i potezi nove administracije usmjereni na podrivanje antikorupcijskih mehanizama, doprinijeli su negativnoj promjeni rezultata”, piše u izvještaju.

Sjedinjene Države izgubile su tri poena na skali od 100 bodova, čime je njihov ukupan pad od 2005. dostigao 12 bodova - više nego kod bilo koje druge zemlje ocijenjene kao “slobodne” u istom periodu, osim Naurua i Bugarske.

“Iako su mnoga prava i slobode umanjena tokom posljednje dvije decenije, sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravo na pravičan postupak pretrpjeli su najteže posljedice. Državni udari, oružani sukobi, napadi izabranih lidera na demokratske institucije i pojačana represija autoritarnih režima bili su glavni pokretači nazadovanja tokom ovog dvadesetogodišnjeg perioda”, navodi Fridom haus.

Devetnaest "djelimično slobodnih" palo u "neslobodne"

Od 2005, kako dodaju, grupa zemalja sa statusom “djelimično slobodnih” značajno se smanjila. Devetnaest “djelimično slobodnih” zemalja palo je u kategoriju “neslobodnih”, čime su ojačani redovi svjetskih autokratija, koje su postale represivnije kod kuće i agresivnije u inostranstvu.

“Demokratske vlade dugo su sarađivale kako bi suzbile širenje autoritarne vlasti. Međutim, posljednjih godina evropske zemlje drastično su smanjile finansiranje strane pomoći demokratiji”, piše u izvještaju.

Podsjeća se i da je u 2025. američka administracija naglo ukinula većinu programa strane pomoći, počela da se povlači iz međunarodnih organizacija i uzdržala se od osude izbornih prevara, čime je praktično napustila dugogodišnje principe svoje vanjske politike.

“Kako se demokratije sve više udaljavaju od svoje tradicionalne uloge branilaca slobode, svijet bi mogao da se suoči s opasnom budućnošću predvođenom osnaženim autokratama”, upozorava Fridom haus.

Srbija suočena s demokratskim nazadovanjem

Fridom haus navodi da je Srbija pala za tri poena u odnosu na prethodni izvještaj zbog represije nad učesnicima studentskih antikorupcijskih protesta (višemjesečni studentski skupovi s kojih je tražena odgovornost za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu), uključujući uskraćivanje plata i ugovora nastavnicima i profesorima.

U izvještaju se ističu i prekomjerna upotreba sile protiv demonstranata, izostanak njihove zaštite od naoružanih grupa, kao i špijunski nadzor nad novinarima, aktivistima i organizatorima protesta.

Organizacija ocjenjuje da se Srbija pod Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom (SNS) suočava s demokratskim nazadovanjem, a da je upotreba alata poput “NoviSpy” dodatno podstakla autocenzuru među građanima.

( Biljana Matijašević )