Vladi prifalilo novca da bi uzela sve parcele od građana u okruženju tivatskog aerodroma

Vlada je potrošila sav budžet od 11 miliona eura koliko je lani izdvojila za eksproprijaciju privatne imovine u kontakt zoni Aerodroma Tivat, koja je prostorno-planskom dokumentacijom, opredijeljena za širenje te vazdušne luke, a da nije u potpunosti završila taj proces.

Za kompletiranje eksproprijacije koje su po važećoj Državnoj studiji lokacije “Aerodrom Tivat” predviđene za širenje vazdušne luke treba obezbijediti dodatni novac, zbog čega se trenutno zastalo sa pozivanjem vlasnika tih nekretnina u Upravu za katastar i državnu imovinu, radi sprovođenja postupka eksproprijacije.

Potvrđeno je to “Vijestima” iz Ministarstva saobraćaja, iz kojeg su naglasili da za završetak cijelog procesa eksproprijacije treba još oko dva miliona eura.

“Shodno zaključku Vlade od 30. decembra 2024. godine, Ministarstvo finansija je iz tekuće budžetske rezerve uplatilo 11 miliona eura na račun za eksproprijaciju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Nakon toga, Ministarstvo saobraćaja je uputilo predlog Upravi za nekretnine u Tivtu za eksproprijaciju nepokretnosti u zahvatu druge faze aerodroma. Na osnovu ovih sredstava, u katastarskoj opštini (KO) Mrčevac predlogom je obuhvaćeno svih sedam parcela u vlasništvu fizičkih lica i preduzeća, dok je preostala 61 parcela u vlasništvu države i Opštine Tivat. Kada je riječ o KO Đuraševići, predlogom je obuhvaćeno 86 katastarskih parcela od ukupno 127 koje su u privatnom ili vlasništvu preduzeća. Postupak za ovih 11 miliona eura je u završnoj fazi, sprovedena je javna rasprava, a za stranke koje su bile saglasne sa cijenom urađena su rješenja za isplatu naknade koju vrši Ministarstvo prostornog planiranja”, rečeno je u Ministarstvu saobraćaja.

Vlada je u junu prošle godine usvojila informaciju o početku eksproprijacije nepokretnosti u okviru faze II razvoja Aerodroma Tivat na lokalitetima katastarskih opština Đuraševići i Mrčevac. U Informaciji piše da u sklopu priprema za sprovođenje koncesije crnogorskih vazdušnih luka, treba riješiti imovinsko-pravna pitanja nad nekretninama predviđenim za širenje i modernizaciju tivatskog aerodroma kako bi one bile u državnoj svojini i kao takve eventualno mogle biti ustupljene u koncesiju budućem koncesionaru. Riječ je o 143 parcele, čija je ukupna površina iznad 50 hektara.

Neki vlasnici čekaju poziv Uprave za nekretnine

“Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 11 miliona eura, čime se stvaraju uslovi za dalju modernizaciju i širenje aerodroma”, saopštila je tada Vlada.

Iz Ministarstva saobraćaja su potvrdili da neki od vlasnika neketnina koje treba da budu izuzete, još nisu pozvani od strane tivatskog katastra radi izjašnjavanja u postupku eksproprijacije. Takav je slučaj sa dvije katastarske parcele u KO Đuraševići, čiji su se vlasnici obratili “Vijestima” i saopštili da ih čudi kao ih niko ispred Uprave za katastar i državnu imovinu još nije pozvao da se izjasne oko eksproprijacione naknade koju im država treba ponuditi.

“Parcele u KO Đuraševići nisu uvrštene u prvobitni predlog upućen Upravi za nekretnine, pa zbog toga vlasnici nisu ni pozivani na javnu raspravu. Ove parcele će biti dio novog predloga za pokretanje postupka eksproprijacije, nakon što se obezbijedi preostali iznos novca shodno novoj procjeni vrijednosti nepokretne imovine”, potvrdili su u Ministarstvu saobraćaja.

“Vijestima” se proteklih dana obratilo nekoliko vlasnika nekretnina koji su kazali da, iako je njihova imovina “u srcu zone planiranog proširenja aerodroma”, njih još niko nije zvao ispred Uprave za katastar i državnu imovinu, niti im je nuđena pravična nadoknada za nekretnine koje im država namjerava uzeti, a nisu dobijali nikakva obavještenja ni informacije o statusu postupka eksproprijacije kada su te nepokretnosti u pitanju.

“Saznali smo da su mnogi drugi vlasnici bili pozivani, utvrđena je naknada za njihove nepokretnosti, te su u konačnom oni i isplaćeni. Mi smo se tragom toga obratili katastru radi dobijanja pojašnjenja i odgovor je bio da Vlada, odnosno Ministarstvo saobraćaja nije obezbijedilo ukupna potrebna sredstva za ovu eksproprijaciju”, kazali su “Vijestima” neki od starosjedilaca Tivta i Krtola, čija će djedovina u polju oko aerodroma biti eksproprisana.

Prema njihovim riječima, neki od mještana kojima je u međuvremenu izuzeta imovina, za nju su dobili naknade “po prilično smiješnoj cijeni počev od 25 eura za kvadrat pa naviše”.

Na pitanje kada se može očekivati završetak eksproprijacije za sve parcele predviđene za širenje aerodroma i koliko će to ukupno koštati državu, iz Ministarstva saobraćaja nisu precizno odgovorili, ističući da to zavisi od obezbjeđivanja dodatnih sredstva za isplatu aktuelnih privatnih vlasnika te imovine.

“Prema inoviranom izvještaju Komisije za procjenu vrijednosti od 9. juna 2025. godine, ukupna vrijednost nepokretnosti u svojini fizičkih i pravnih lica koja su predmet eksproprijacije za drugu fazu iznosi 12.928.738 eura. Od tog iznosa, na KO Đuraševići se odnosi skoro 12,7 miliona evra, dok na KO Mrčevac otpada oko 238 hiljada evra. Kako je Vlada ranije obezbijedila 11 miliona eura, za kompletan završetak postupka neophodno je obezbijediti još dodatnih 1.982.783 eura”, kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

Oduzimaju privatno zemljište, državno zapostavljaju

I dok se bavi izuzimanjem privatne svojine na potezima sjeverno, zapadno i južno od aktuelnog aerodromskog kompleksa, država ne čini ništa da Aerodromu Tivat priključi sopstvenih nekoliko desetina hiljada kvadrata zemljišta preko kojih prolaze nepuna dva kilometra dosadašnje Jadranske magistrale, paralelne sa aerodromskom pistom, a koja je postala “slijepo crijevo” nakon izgradnje novog bukevara Tivat - Jaz.

Naime, trasa bulevara je pomjerena nekoliko desetina metara istočno od ovog dijela magistrale, na dio parcela bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo. Država je za gradnju bulevara pored aerdroma Tivat prije skoro četri godine izuzela Montepranzu četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru.

Međutim, do sada država nije preduzela ništa da aerodromskom kompleksu priključi nekoliko desetina hiljada kvadrata sopstvenog zeljišta između novog bulevara i aktuelnog kompleksa tivatske vazdušne luke. To je potpuno neshvatljivo jer je riječ o državnoj imovini koja bi veoma dobro došla tivatskom aerodromu koji funkcioniše sa velikim prostornim ograničenjima.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, rukovodstvo Aerodroma Crne Gore na čelu sa direktorom Rokom Tolićem o ovome je lani razgovaralo sa tadašnjom ministarkom sabraćaja Majom Vukičević koja je pokazala razumijevanje za inicijativu ACG da se ovo zemljište priključi aerodromskom kompleksu, ali u međuvremenu država nije ništa konktretno napravila oko toga.

Na pitanje zašto je to tako, iz Ministarstva saobraćaja kojim trenutno kao v. d. rukovodi ministar pomorstva Filip Raduklović (PES), tvrde da navodno, “za sada nije iskazana inicijativa za priključivanje pomenute površine kompleksu aerodroma.”

“Ukoliko ACG iskažu potrebu za tom dionicom u smislu razvojnih kapaciteta, sprovešće se procedura u skladu sa važećim propisima kako bi se ta površina koja je u vlasništvu države priključila aerodromu”, poručili su iz tog ministarstva.

( Siniša Luković )