Kratkoročni ciljevi blokirali reforme: Sistemski zakoni još nijesu usvojeni, uprkos brojnim obećanjima

Mnogi sistemski zakoni koje je aktuelna vlast više puta najavljivala još nijesu usvojeni zbog nedostatka političke volje i konsenzusa unutar vlasti, ali i jer se, usljed kriza i tenzija, prioritet davao kratkoročnom opstanku na vlasti, a ne dugoročnim i suštinskim reformama.

Tako iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocjenjuju to što poslanici još nisu izglasali mnoga najavljivana zakonska rješenja, poput Zakon o lustraciji, tzv. anti-mafija zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, do zakona o Vladi i Skupštini.

U ekspozeima mandatara za sastav tri vlade nakon smjene Demokratske partije socijalista (DPS) - Zdravka Krivokapića (nestranačka ličnost, ispred koalicije “Za budućnost Crne Gore), Dritana Abazovića (Građanski pokret URA) i Milojka Spajića (Pokret Evropa sad - PES) mnoga od ovih rješenja su najavljivana, ali nepunih šest godina od tada i dalje nisu doneseni.

Sva trojica su najavljivali zakone koji tretiraju pitanje porijekla imovine.

Zakoni o Vladi i Skupštini obećavani su još 2020. godine, u Krivokapićevom ekspozeu.

Iz MANS-a su “Vijestima” kazali da, uprkos činjenici da su partije vlasti u više navrata najavljivale donošenje ključnih sistemskih zakona, ti propisi do danas nijesu usvojeni, prije svega zbog “nedostatka stvarne političke volje i stabilnog konsenzusa unutar vlasti”.

“Ovi zakoni nijesu tehničke prirode, već duboko zadiru u raspodjelu političke moći i odgovornosti, zbog čega se vrlo često suočavaju sa opstrukcijama i unutar same vladajuće većine. U prethodnim godinama svjedočili smo čestim političkim krizama, promjenama vlada i izraženim tenzijama među koalicionim partnerima, što je dovelo do toga da se prioritet daje kratkoročnom političkom opstanku, umjesto dugoročnim i suštinskim reformama”, kazali su iz te nevladine organizacije.

ZAKON O VLADI PREDALI, O SKUPŠTINI NEUTANAČEN

Predlog Zakona o Vladi predat je Skupštini krajem februara. Ipak, iz zakonodavnog doma i kabineta predsjednika te institucije nije odgovoreno na pitanje lista kada će se na dnevnom redu.

Crna Gora je među rijetkim državama regiona koja je bez zakona o vladi. Radna grupa za pripremu tog propisa formirana je u MJU-u još u junu 2022. “Venecijanci” su u oktobru 2023. usvojili mišljenje o Nacrtu. Nakon toga, MJU je organizovalo okrugli sto o ovom zakonu, a preporuke sa njega i imeđunarodnih adresa unijela u novi nacrt koji je predat u aprilu prošle godine, a o kojem je mišljenje “venecijanaca” stiglo u junu.

Venecijanska komisija je u tom mišljenju upozorila da je u Nacrtu izostavljena opšta odredba o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini. Podsjeća se da, iako Ustav ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti Vlade prema parlamentu, ovlašćenje zakonodavnog doma da bira i razrješava dužnosti predsjednika Vlade i njene članove, tj. potpredsjednike i ministre, podrazumijeva da je, ne samo premijer, već cijela izvršna vlast, politički odgovorna pred Skupštinom.

Stručnjaci godinama ukazuju da je taj zakon neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za partijske, odnosno političke apetite.

O neophodnosti donošenja zakona najviše se pričalo u mandatu prethodne Vlade, na čijem je čelu bio Abazović. Ona je, nakon što je srušena u parlamentu, upravljala državom godinu i dva mjeseca u punom kapacitetu. Dio javnosti tada je apelovao da se zakonom moraju ograničiti ovlašćenja izvršne vlasti koja je izgubila povjerenje Skupštine.

Iz Kabineta predsjednika Skupštine su u maju prošle godine kazali da njihov pravni tim priprema predlog Nacrt zakona o Skupštini, koji će predložiti Kolegijumu šefa parlamenta.

“Vijesti” su koncem prošle godine pisale da je Zakon o Skupštini koji je, prema nezvaničnim informacijama, pripremljen u saradnji sa opozicijom. Izvori lista su tom prilikom kazali i da Pokret Evropa sad (PES) ima određene rezerve, ali nijesu željeli da iznose više detalja.

Prema saznanjima “Vijesti”, predloženo je, između ostalog, da i bivši i sadašnji poslanici imaju pravo na penzije, uz uslov da su poslanici najmanje šest godina i u najmanje dva mandata. Poslanička penzije iznosila bi dvije prosječne plate u državi, što je oko dvije hiljade eura (prosječna zarada iznosi oko hiljadu eura).

U Crnoj Gori je za vrijeme vlasti DPS 2008. usvojen zakon o poslaničkim (privilegovanim) penzijama. Ustavni sud je krajem 2009. ukinuo taj zakon i proglasio ga neustavnim, uz obrazloženje da privilegovane penzije državnih funkcionera ne smiju nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije u državi.

Početkom 2025. godine neki mediji objavili su da će zakonom o Skupštini biti vraćene privilegovane penzije, što su iz vlasti demantovali.

Navodno je zakonom o Skupštini predviđeno i da šef parlamenta ima ovlašćenje da dijeli ordenje.

Ipak, istog dana kad su “Vijesti” objavile saznanja, reagovao je poslanik PES-a Tonći Janović, istakavši da je njegova stranka protiv takvog zakona.

“PES nema ‘određene rezerve’, PES je protiv ovakvog zakona. Čisto da ne bude nedoumica. Poziv da se radi u korist građana, a ne u korist ličnih privilegija, izgleda da neko pogrešno tumači. Mi smo u Skupštinu izabrani da radimo za javni interes, a ne da glasamo zakone koji se mjere po ličnoj koristi, ordenjima ili budućim penzijama”, napisao je tom prilikom Janović na Fejsbuku.

Iz parlamenta i kabineta njegovog šefa Andrije Mandića (Nova srpska demokratija - NSD) nisu odgovorili na pitanje lista dokle se stiglo sa izradom ovog zakona, ali i kad bi se mogao naći na dnevnom redu. Takođe, odgovori na ova pitanja nisu dostavljeni ni iz tri najjače vladajuće partije - PES-a, Demokrata i NSD-a.

U MANS-u ocjenjuju da neusvajanje ova dva zakona “dodatno ukazuje na nedostatak spremnosti da se jasno urede odnosi između grana vlasti i unaprijedi institucionalna odgovornost”.

“Upravo ovi zakoni bi trebalo da postave jasna pravila funkcionisanja izvršne i zakonodavne vlasti, ali se njihovo donošenje kontinuirano odlaže. Sve ovo ukazuje da deklarativna opredijeljenost za reforme nije praćena konkretnim i dosljednim djelovanjem. Bez jasnog političkog dogovora, kvalitetne pripreme zakonskih rješenja i snažnijeg pritiska javnosti, teško je očekivati da će ovi zakoni biti usvojeni u skorijem periodu”, rekli su “Vijestima”.

MINISTARSTVO: OČEKUJEMO KOMENTARE EK

“Vijesti” su krajem oktobra prošle godine pisale da u Ministarstvu pravde razmatraju tri modela oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, s obzirom na to da se, kako smatraju, aktuelno zakonodavno rješenje pokazalo neadekvatnim.

Tada su iz resora Bojana Božovića nezvanično kazali listu da jedan model predstavlja unapređenje Zakona o oduzimanju imovine kroz ranije pokretanje postupka, drugi - uvođenje posebnog “anti-mafija” zakona, a treći jačanje poreskog sistema i kontrole imovine.

Iz Ministarstva pravde su “Vijestima” prekjuče saopštili da je taj resor nakon okončanog rada stručnog tima koji je analizirao mogućnosti uvođenja novog modela oduzimanja imovinske koristi, formiralo radnu grupu koja je, na osnovu te analize, predložila unapređenje krivičnopravnog okvira u ovoj oblasti.

“Prilikom izrade rješenja rukovodili smo se Direktivom 24/1260 koja je stupila na snagu 2024. godine, pa su predložene izmjene dodatno unaprijedile postojeći model, naročito kroz uvođenje mogućnosti pokretanja postupka oduzimanja imovinske koristi i prije pravosnažnosti presude, u jasno propisanim slučajevima”, objasnili su.

Kako dodaju, predložena je dopuna Krivičnog zakonika uvođenjem novog krivičnog djela - nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije.

“Oba predloga su prošla javnu raspravu i dostavljena su Evropskoj komisiji, čije komentare očekujemo”, rekli su listu.

Iz MANS-a ističu da je posebno važno istaći da je tzv. anti-mafija zakon jedan od najzahtjevnijih u pravnom smislu, jer podrazumijeva uspostavljanje mehanizama za oduzimanje imovine uz puno poštovanje ustavnih garancija i međunarodnih standarda.

“Međutim, osim pravne kompleksnosti, očigledno je da postoji i politička osjetljivost kada je riječ o njegovoj primjeni, jer bi takav zakon neminovno otvorio pitanja porijekla imovine i odgovornosti brojnih aktera”, kazali su redakciji.

LUSTRACIJA ZABORAVLJENA

Zakon o lustraciji najavljen je kao jedan od ključnih nakon izbora 30. avgusta 2020, ali je o njemu bilo malo riječi od tada.

U Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, objavljenom na sajtu Vlade krajem januara 2022. godine, Zakon o lustraciji trebalo je da bude usvojen krajem te, a da stupi na snagu početkom 2023. godine.

Lustracija je proces kojim se bivši zvaničnici, obično iz nedemokratskih ili autoritarnih režima, uklanjaju s javnih funkcija u periodu tranzicije prema demokratiji. Ovaj proces se često sprovodi kako bi se osiguralo da osobe koje su bile umiješane u zloupotrebe moći, kršenje ljudskih prava ili saradnju sa represivnim režimima, ne nastave da utiču na društvene i političke procese u novom, demokratskom sistemu.

( Aljoša Turović )