Kriv(a)ca nema ni nakon devet mjeseci: Tužilaštvo još izviđa težak ekološki incident u rudarskom naselju Šula

Ni devet mjeseci nakon incidenta u rudarskom naselju Šula, kada se u okviru rudnika Šuplja stijena pojavio ponor koji je usisao šljaku sa flotacijskog jalovišta, Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima još nije utvrdilo da li postoji nečija odgovornost za nastalu ekološku štetu.

Incident je sredinom juna prošle godine izazvao je veliku zabrinutost javnosti zbog potencijalnog zagađenja životne sredine, uključujući i rijeku Ćehotinu.

Uprkos ozbiljnosti događaja, postupak se i dalje nalazi u fazi izviđaja.

Na konkretna pitanja “Vijesti” o toku istrage - kada je formalno pokrenuta, na osnovu čije prijave, koje su radnje sprovedene, kao i da li su identifikovana odgovorna lica, iz tužilaštva je stigao uopšten odgovor. Navode da se “sprovodi izviđajni postupak i preduzimaju potrebna i odgovarajuća vještačenja”, kako bi se utvrdilo da li u radnjama bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u dosadašnjem toku postupka obavljena su vještačenja iz oblasti ekologije i rudarske struke.

Na izostanak konkretnih reakcija institucija ukazuje i Vaso Knežević, predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba “Lipljen” iz Pljevalja. On ističe da su Ministarstvo ekologije, Uprava za vode, inspekcije i Agencija za zaštitu životne sredine više puta obavještavani o ekološkom akcidentu na rijeci Ćehotini, i to 25. juna, 7. jula i 16. septembra prošle godine.

“Od tada do danas nadležni državni organi nijesu ništa realizovali”, navodi Knežević, dodajući da je jedina konkretna aktivnost bila uvrštavanje produženja koncesije za rudnik u Plan koncesija na period od 20 godina.

On ukazuje i da je Ministarstvo ekologije usvojilo žalbu kompanije “Gradir Montenegro” na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine o pokretanju postupka utvrđivanja štete.

“Nakon čega smo inicirali sastanak u Ministarstvu ekologije sa svim relevantnim nadležnim predstavnicima državnih organa. Na tom sastanku, koji je održan 3. novembra 2025. godine, zaključeno je da će Agencija ispraviti pravno činjenične nedostatke u Rješenju za pokretanje postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, i da neće odustati od sprovođenja ovoga postupka. Upravo danas smo poslali dopis Agenciji i Ministarstvu ekologije da nas obavijeste dokle se stiglo sa tim postupkom, a takođe smo i pisali primjedbe Ministarstvu energetike i rudarstva kada je Plan davanja koncesija za 2026. godinu bio na javnoj raspravi, u okviru kojih smo tražili da se prije davanja koncesija za rudnik olova i cinka Šuplja stijena obaveže nadležni državni organ (Agencija za zaštitu životne sredine) da završi prvo postupak utvrđivanja štete u životnoj sredini, koja je činjenično dokazana da je od postojećeg koncesionara (Gradir Montenegro) i da se izradi plan remedijacije koji će biti obavezan za dalju realizaciju sadašnjeg, a vjerovatno i budućeg koncesionara”, navodi Knežević.

On upozorava da su analize vode i sedimenta, koje je radio CETI, pokazale kontaminaciju rijeke Ćehotine, živog svijeta u njoj, kao i zagađenje izvora nizvodno od jalovišta, uz moguće prekogranične posljedice.

“Nismo nimalo zadovoljni što se krovne institucije sistema ekološke države Crne Gore ne oglašavaju po pitanju pomenutog ekološkog akcidenta, koji ima i prekogranične razmjere. Ako u ovom slučaju država ne preduzme aktivnosti usmjerene na pozivanje na odgovornost i nadoknadu štete, to ne vodi Crnu Goru ka zatvaranju poglavlja 27 i putu ka Evropskoj uniji”, poručuje Knežević.

Otpadne vode koje su iscurile iz flotacijskog jalovišta završile su u izvorištu Badanj, čije se vode ulivaju u Ćehotinu.

Za incident u Šulima se saznalo tek kada je ribočuvarska služba SRK “Lipljen” došla u posjed fotografija i snimaka, koje potvrđuju opravdanost sumnje da se radi o potencijalno velikoj šteti, nanijetoj životnoj sredini izlivanjem otpadnih voda punih hemikalija.

Direktor Rudnika Šuplja stijena u Šulima Petar Vraneš ranije je “Vijestima” kazao da oni ničim nisu doprinijeli, niti su mogli da utiču da dođe do otvaranja zemljišta ispod deponije i da je takvih pojava pukotina i ranije bilo u Šulima.

“Odgovorno tvrdim da je deponija urađena po svim propisima koji regulišu ovu oblast. Teren je uvaljan i postavljena je i folija. Šta se dogodilo - utvrdiće nadležni, ali tvrdim da mi ništa nismo uticali niti smo mogli da utičemo da ne dođe do popuštanja tla ispod deponije i stvaranja otvora, kroz koji je otekla voda”, rekao je Vraneš.

Kazao je da se naknadno u izvorištu Bezdan pojavila voda sivkaste boje i da će nadležni utvrditi da li potiče iz deponije.

Rudnik Šuplja stijena godinama se dovodi u vezu i sa zagađenjem Mjedničkog potoka, lijeve pritoke Ćehotine. Mjednički potok ima konstantno negativan uticaj na rijeku Ćehotinu, koji se očitava u promjenama zajednica riba i organizama dna vodotoka, čak pet kilometara nizvodno od ušća.

To su konstatovali ranije i stručnjaci CETI-ja u izvještaju o stanju segmenata životne sredine u okolini Rudnika olova i cinka Šupja stijena u rudarskom naselju Šula i stanja ekosistema Mjedničkog potoka.

Konstatovali su i da je Mjednički potok u potpunosti bez vidljivog života, iznad i nakon postrojenja za flotaciju rude.

Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", u dosadašnjem toku postupka obavljena su vještačenja iz oblasti ekologije i rudarske struke

( Goran Malidžan )