Tomić: Rat na Bliskom istoku bi mogao da gurne svijet u recesiju, male zemlje su samo posmatrači, moraju se prilagoditi

Geopolitičke tenzije, rast cijena energenata i sve izraženija neizvjesnost na tržištima otvaraju pitanje - da li nas očekuje nova globalna kriza?

1474 pregleda0 komentar(a)
Foto: Screenshot/TV Vijesti

Pritisak zbog cijena nafte je realan, veoma je moguće da će da gurne svijet u recesiju, ali da li je dovoljno veliki okidač za neku recesiju tipa 2008. ostaje da se vidi.

Ovako profesor ekonomije na Bostonskom koledžu Aleksandar Tomić komentariše to što je svjetska ekonomija ponovo na klimavim nogama.

Geopolitičke tenzije, rast cijena energenata i sve izraženija neizvjesnost na tržištima otvaraju pitanje - da li nas očekuje nova globalna kriza?

“Otvoreno pitanje na koje je vrlo teško dati odgovor. Azijske zemlje preporučile su rad od kuće. Pretpostavljam da će to i u Evropi i, a Boga mi, i u Americi još više zaživjeti. Najveće pitanje je trenutno naravno šta će da se desi u Iranu i nije samo pitanje šta će da se desi u sljedećih dan, dva ili možda mjesec dana, nego da li će u nekom trenutku šteta koja se napravi u Iranu biti dugoročna i da li će se dugoročno odraziti na cijenu nafte”, priča Tomić.

Dok globalne sile traže stabilnost, male ekonomije poput crnogorske nalaze se u posebno osjetljivoj poziciji. Kao uvozno zavisna zemlja, Crna Gora direktno osjeća svaki poremećaj na svjetskom tržištu. Međutim, ističe Tomić, krize ne donose samo rizike.

"Možda može da bude i pozitivnih efekata jer recimo turizam trenutno na Bliskom istoku ide ravno nuli što znači da ljudi koji su možda planirali put u te toplije krajeve možda pogledaju malo više Crnu Goru, tako da male zemlje su u suštini posmatrači u ovakvim situacijama, nema tu nešto puno da može da se uradi na globalnom nivou, ali jednostavno treba da prate situaciju, a da se prilagođavaju koliko je moguće, i da u suštini vrebaju neke prilike koje se možda otvaraju zbog tih uticaja na velike zemlje", kaže profesor

Istovremeno, veliki investitori se okreću sigurnijim ulaganjima, a pad cijene zlata dodatno potvrđuje da na tržištima raste bojazan. Dodatni problem, napominje Tomić može biti i potencijalni prekid u proizvodnji nafte.

“Cijena zlata je indikator nesigurnosti, a ljudi kad je god situacija u ekonomiji nesigurna bježe u zlato, tako kažem, što će reći da se vjerovatno očekuje inflacija kako zbog cijena nafte, tako i zbog nekih drugih pritisaka. Vi ako zatvorite rafineriju, ona se ne može zatvoriti danas, otvoriti sjutra. Znači, to isto će da zahtijeva neko vrijeme, a trenutno je još jedan problem u zalivu, što nafta koja se proizvodi, ako ne izlazi, da tako kažem, pošto ti tankeri se ne pune, ne izlazi, oni polako ostaju bez skladišnog prostora i kad naravno popune svoje skladišne prostore, onda će možda morati da zatvaraju naftna polja. Naftno polje takođe nije nešto što može da se zatvori danas, da se otvori sjutra”, kaže on.

U takvom ambijentu, stabilnost malih ekonomija sve više zavisi od njihove sposobnosti prilagođavanja, ali i oslanjanja na šire saveze. Evropska unija, u tom kontekstu, zaključuje Tomić ostaje ključni okvir sigurnosti i ekonomskog oslonca za Crnu Goru.