Pravilnik koji zatvara vrata javnosti: Nova kriza u pljevaljskoj biblioteci

Najnovija dešavanja u radu JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Pljevlja dodatno su produbila već postojeće probleme u ovoj ustanovi, u kojoj su, prema navodima zaposlenih, već duže vrijeme narušeni međuljudski odnosi između direktorice Bojane Đačić i dijela kolektiva.

Nakon perioda obilježenog otkazima, sudskim sporovima, prijavama i optužbama za pritiske i mobing, nova polemika otvorena je povodom pokušaja uvođenja Pravilnika o poslovnoj tajni.

"Prema dostupnim informacijama, direktorica Bojana Đačić pokušava da naknadno uvrsti u dnevni red sjednice Savjeta zakazane za 26. mart, Pravilnik o poslovnoj tajni. što je izazvalo ozbiljne pravne i proceduralne dileme. Ovakvo postupanje otvara više ozbiljnih pravnih i suštinskih pitanja. Prije svega, ukazujemo da se radi o javnoj ustanovi čiji je rad, po prirodi stvari i važećim propisima, zasnovan na principima transparentnosti i dostupnosti informacija. U tom kontekstu, uvođenje instituta 'poslovne tajne' kroz interni akt zahtijeva posebno pažljivo pravno obrazloženje i jasno definisanje obima i svrhe takvog normiranja", navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Biblioteke.

Dodatno, sporno, dodaju ini je i procesno postupanje, imajući u vidu da se predmetni akt pokušava uvrstiti naknadno u dnevni red sjednice, što može biti suprotno pravilima o radu organa upravljanja i principima transparentnog i zakonitog odlučivanja.

"Istovremeno, ukazujemo na činjenicu da je na istoj sjednici predviđeno razmatranje Izvještaja o radu za 2025. godinu, iako Izvještaj za 2024. godinu nije usvojen od strane Skupština opštine Pljevlja. Takav slijed postupanja dodatno dovodi u pitanje kontinuitet, zakonitost i odgovornost u radu ustanove. Takođe podsjećamo da prethodno predloženi Novi akt o sistematizaciji radnih mjesta nije dobio podršku na sjednici Savjeta, što ukazuje na postojanje ozbiljnih nedoumica u vezi sa načinom upravljanja i donošenja ključnih akata u ustanovi od strane Bojane Đačič. U tom smislu, postavlja se legitimno pitanje opravdanosti i svrhe donošenja Pravilnika o poslovnoj tajni u javnoj ustanovi, kao i pitanje da li se na ovaj način pokušava ograničiti transparentnost rada i dostupnost informacija od javnog značaja", navodi se u saopštenju.

S obzirom na to da je riječ o javnoj ustanovi, čiji rad mora počivati na principima transparentnosti i dostupnosti informacija, predloženi pravilnik izazvao je zabrinutost među zaposlenima.

Posebno je sporno, tvrde u Sindikatu što bi, prema predloženim odredbama, gotovo svi neobjavljeni podaci mogli biti proglašeni poslovnom tajnom, čime bi se, kako tvrde kritičari, otvorio prostor za ograničavanje pristupa informacijama od javnog značaja.

Sindikalna organizacija upozorava da predloženi pravilnik ne samo da izlazi iz okvira zakonski definisanog pojma poslovne tajne, već potencijalno može poslužiti kao mehanizam za prikrivanje informacija, uključujući podatke o radu ustanove i trošenju javnih sredstava. Posebno se problematičnom smatra odredba kojom se svi podaci koji nijesu objavljeni automatski tretiraju kao tajni, što, kako navode, nije u skladu sa važećim zakonima.

Ujedno, ovaj potez dolazi u trenutku kada sindikat traži veću transparentnost i uvid u poslovanje Biblioteke, što dodatno pojačava sumnje da bi novi akt mogao imati za cilj ograničavanje sindikalnog djelovanja.

Iz sindikata poručuju da bi usvajanje ovakvog pravilnika moglo imati pravne posljedice, te najavljuju mogućnost pokretanja postupaka pred nadležnim institucijama. Takođe, ukazuju na potencijalnu odgovornost članova Savjeta ukoliko podrže akt za koji smatraju da nije u skladu sa propisima.

Podsjećaju i da zakon jasno propisuje da se institut poslovne tajne ne može koristiti za prikrivanje nezakonitosti ili informacija od javnog značaja, niti za ograničavanje prava zaposlenih.

U međuvremenu, sindikat je podnio i zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosi na izrečene novčane kazne, a nakon odgovora direktorice izjavljena je žalba nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Ishod ovog postupka mogao bi imati dodatne finansijske posljedice po budžet ustanove, koji se finansira iz javnih sredstava.

Pravilnik o poslovnoj tajni: široko postavljene odredbe i stroga pravila čuvanja informacija

Predloženi Pravilnik o poslovnoj tajni u JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" detaljno definiše šta se smatra povjerljivim podacima u radu ustanove, ali istovremeno otvara brojna pitanja zbog veoma široko postavljenih odredbi.

Prema osnovnoj definiciji, poslovnom tajnom smatraju se svi podaci i dokumenta koji nijesu javno dostupni, imaju stvarnu ili potencijalnu vrijednost za rad Biblioteke i čije bi neovlašćeno otkrivanje moglo nanijeti štetu ustanovi, korisnicima ili trećim licima.

Međutim, ključnu i najsporniju novinu donosi član 3a, kojim se poslovnom tajnom proglašavaju svi podaci, dokumenti i informacije koji nijesu zvanično objavljeni putem internet stranice, oglasne table ili drugih službenih kanala Biblioteke. Ovi podaci zadržavaju status tajne sve dok ih direktor ili ovlašćeno lice ne učine javnim. Ovakvo rješenje praktično znači da bi veliki dio rada ustanove mogao biti izuzet iz javnog uvida, u zavisnosti od procjene uprave.

Pravilnik dalje precizira koje vrste podataka naročito spadaju u kategoriju poslovne tajne. Tu se ubrajaju planovi rada, razvojni programi i strateški dokumenti prije njihovog usvajanja ili objavljivanja, kao i finansijski planovi, izvještaji i analize prije zvanične potvrde. Takođe, obuhvaćena je dokumentacija u vezi sa javnim nabavkama, interni akti i procedure koje se odnose na bezbjednost i informacioni sistem, kao i podaci o donacijama, sponzorstvima i ugovorima prije njihove javne objave.

Poseban segment odnosi se na zaštitu ličnih podataka korisnika i zaposlenih.

Poslovnom tajnom smatraju se podaci o članovima Biblioteke, uključujući njihove lične i kontakt informacije, čitalačke navike, kao i evidencije o zaduženjima, dugovanjima i kaznama. Takođe, povjerljivim se smatraju podaci o zaposlenima, uključujući informacije iz personalnih dosijea, zarade, disciplinske postupke i ocjenjivanje rada. Uz to, pravilnik obuhvata i tehničke podatke poput pristupnih šifri, baza podataka i specifikacija informacionog sistema.

Ipak, dokument predviđa i određene izuzetke. Poslovnom tajnom ne mogu se smatrati podaci koji su po zakonu javni, informacije dostupne kroz postupke slobodnog pristupa informacijama, kao ni podaci o korišćenju budžetskih sredstava u obimu propisanom zakonom, niti informacije od javnog značaja za građane.

U dijelu koji se odnosi na zaštitu podataka, pravilnik propisuje da se dokumenti označavaju kao „poslovna tajna“ od strane direktora ili ovlašćenog lica, te da se čuvaju u kontrolisanim uslovima bilo u zaključanim prostorijama ili u elektronskoj formi uz odgovarajuće mjere zaštite poput lozinki i enkripcije. Pristup ovim podacima ograničen je samo na zaposlene kojima su neophodni za obavljanje posla.

Zaposleni, kao i sva druga angažovana lica, imaju obavezu da čuvaju poslovnu tajnu i ne smiju je učiniti dostupnom neovlašćenim licima. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka radnog odnosa. Kršenje ovih pravila povlači ozbiljne posljedice i može dovesti do disciplinske, materijalne, prekršajne ili čak krivične odgovornosti.

( Goran Malidžan )