Novović: Borba protiv organizovanog kriminala nikada ne prestaje i zahtijeva snažnu saradnju

Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva kontinuiranu, snažnu i strateški usmjerenu regionalnu i međunarodnu saradnju, zasnovanu na brzom protoku informacija, međusobnom povjerenju i usklađenom institucionalnom djelovanju, poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

On je na okruglom stolu pod nazivom "Zajednički odgovor na organizovani kriminal - međunarodna saradnja i institucionalni kapaciteti", koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), kazao da borba protiv organizovanog kriminala nikada ne prestaje.

Novović je rekao da tema međunarodnog povezivanja u borbi protiv organizovanog kriminala nije samo aktuelna, već je danas i strateški neophodna.

„Organizovani kriminal ne poznaje državne granice, ne poštuje institucionalne okvire pojedinačnih država i veoma brzo se prilagođava savremenim okolnostima“, naveo je Novović.

Kako je kazao, kriminalne organizacije djeluju transnacionalno, organizovano, sofisticirano, koristeći savremene tehnologije i kompleksne finansijske mehanizme koji često prevazilaze kapacitete pojedinačnih nacionalnih sistema.

„Upravo zato nijedna država ne može samostalno i izolovano dati puni odgovor na ove izazove. Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva kontinuiranu, snažnu i strateški usmjerenu regionalnu i međunarodnu saradnju, zasnovanu na brzom protoku informacija, međusobnom povjerenju i usklađenom institucionalnom djelovanju“, poručio je Novović.

On je istakao da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) godinama razvija intenzivnu saradnju sa ključnim međunarodnim i regionalnim partnerima i institucijama koje se posvećeno bore protiv organizovanog kriminala.

„Takva saradnja nije samo formalna, nego daje konkretne i mjerljive rezultate u praksi. Ponosan sam što je SDT, zahvaljujući kvalitetnoj razmjeni podataka, međunarodnoj pravnoj pomoći i operativnoj koordinaciji, ostvarilo značajne rezultate u procesuiranju složenih predmeta organizovanog kriminala, naročito onih koji uključuju digitalne dokaze“, naglasio je Novović.

Ti rezultati SDT-a se, kako je dodao, iz godine u godinu prepoznaju i u izvještaju Evropske komisije.

„Međutim, svi smo svjesni da borba protiv organizovanog kriminala nikada ne prestaje“, kazao je Novović.

Prema njegovim riječima, savremeni organizovani kriminal danas ne počiva na klasičnim oblicima kriminalnog djelovanja.

„Danas govorimo o strukturama koje raspolažu značajnim finansijskim resursima, tehničkim znanjem i sposobnošću da se veoma brzo prilagode svakom institucionalnom odgovoru. Zato i naš odgovor mora biti jednako dinamičan, promišljen i dugoročno usmjeren“, istakao je Novović.

Potrebno je, kako je poručio, dodatno unapređivati razmjenu informacija, mehanizme saradnje i graditi međusobno povjerenje sa međunarodnim partnerima.

„Samo koordinisanim, strateški usklađenim, profesionalnim djelovanjem možemo ostati korak ispred onih protiv kojih se borimo i efikasno zaštititi vladavinu prava, bezbjednost građana i institucionalni integritet države“, kazao je Novović.

Prema njegovim riječima, borba protiv organizovanog kriminala nije moguća bez kontinuiranog jačanja unutrašnjih kapaciteta institucija.

Kako je naveo Novović, bez adekvatnog unapređenja infrastrukturnih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta nije moguće obezbijediti djelotvoran odgovor na izazove koje nose složeni predmeti iz djelokruga nadležnosti SDT-a.

On je, s tim u vezi, istakao da su prethodne četiri godine postepeno jačali institucionalne kapacitete.

„Takav pristup omogućio je značajno unapređenje kadrovskih i tehničkih resursa, što se neposredno odrazilo na rezultate rada. Posebno raduje što smo, zahvaljujući unutrašnjim kadrovskim rješenjima i saradnji sa međunarodnim partnerima, značajno unaprijedili tehničke i institucionalne kapacitete, dovodeći ih do nivoa kojim bi se mogle ponositi institucije mnogo razvijenijih država“, naveo je Novović.

On je rekao da očekuju da će uskoro biti realizovan projekat preseljenja SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja u novi prostor, čime bi bili stvoreni preduslovi za dalje plansko jačanje kapaciteta i efikasnije funkcionisanje u odgovoru na sve složenije oblike organizovanog kriminala.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da Vrhovno državno tužilaštvo i SDT nose ključnu odgovornost u borbi protiv organizovanog kriminala, ali i u jačanju međunarodne pravosudne saradnje.

On je rekao da je jedan od ključnih nalaza studije, koja se bavi pravosudnim, tužilačkim i policijskim resursima u borbi protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori, da su kapaciteti policije u borbi protiv kriminala popunjeni oko 50 odsto, što znači da sistem funkcioniše sa ozbiljnim nedostatkom kadra.

„Institucije rade u uslovima ispod evropskih standarda, kada je riječ o tehničkoj i prostornoj opremljenosti. Koordinacija između policije, tužilaštava i sudova nije na nivou koji zahtijevaju složeni predmeti“, naveo je Vujović.

On je kazao da je poruka studije da se ne može imati efikasna borba protiv organizovanog kriminala sa sistemom koji radi na pola kapaciteta.

„Zbog toga je potrebno da ojačamo kadrovske kapacitete, da specijalizujemo kadrove, unaprijedimo tehničke i infrastrukturne uslove i dodatno ojačamo profesionalnost i stabilnost institucija“, naveo je Vujović.

On je rekao da se druga studija bavi međunarodnom saradnjom u borbi protiv organizovanog kriminala i da ukazuje na to da je međunarodna dimenzija te borbe jednako izazovna.

„Ključni nalazi su da je pravni okvir uglavnom usklađen sa standardima Evropske unije, ali da rezultati u praksi zazostaju, posebno u finansijskim istragama i oduzimanju imovine“, naveo je Vujović.

Prema njegovim riječima, zakoni jesu usklađeni, ali rezultati još nijesu na potrebnom nivou.

„Borba protiv organizovanog kriminala ne završavama se usvajanjem zakona, ona počinje njihovom dosljednom i nepristrasnom primjenom. Preporuke idu u pravcu jačanja finansijskih istraga i konfiskacije imovine, aktivnijeg korišćenja mehanizama međunarodne saradnje“, naveo je Vujović.

Obje studije, kako je rekao, vode ka istom zaključku - da je organizovani kriminal snažan onoliko koliko su institucije sistema slabe.

Zamjenica vrhovnog državnog tužioca i državna tužiteljka zadužena za vezu sa EUROJUST-om, Jelena Đaletić, osvrnula se na preporuke koje se odnose na međunarodnu saradnju.

Ona je kazala da je u januaru počeo da se primjenjuje inovinari tekst Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.

„Izmjenjenim zakonom je Kancelarija evropskog javnog tužioca prepoznata kao tijelo na čije zahtjeve crnogorski pravosudni organi mogu odgovarati i postupati“, rekla je Đaletić.

Ona je rekla da je prošle godine tužilaštvo Crne Gore postupalo po dva zahtjeva Kancelarije evropskog javnog tužioca, navodeći da se jedan odnosio na obezbjeđivanje privremene mjere obezbjeđenja – zabrana korišćenja i raspolaganja imovinom.

Kako je navela Đaletić, drugi zahtjev je upućen jer su Kancelariji evropskog javnog tužioca bili potrebni određeni dokazi i informacije od crnogorskog tužilaštva.

Ona je dodala da je po oba zahtjeva postupljeno i odgovoreno u najkraćem mogućem roku.

„U prošloj godini formirano je 80 predmeta kada je u pitanju saradnja sa EUROJUST-om“, rekla je Đaletić, dodajući da je ta saradnja izuzetno značajna crnogorskim tužiocima.

Ona je kazala da je Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći takođe u tom segmetnu unaprijeđena saradnja.

„Korišćenje zajedničkih istražnih timova jeste izazov za državno tužilaštvo. Kada je u pitanju formiranje zajedničkih istražnih timova, u prethodnom periodu je SDT imalo formiran zajednički istražni tim sa tužilaštvom iz Moldavije, a u toku su pregovori radi zaključivanja zajedničkog istražnog tima sa SDT-om Albanije“, navela je Đaletić.

Kako je kazala, preteča zajedničkih istražnih timova su paralelne istrage, koje se često vode u praksi.

Đaletić je rekla da je Državno tužilaštvo prethodne godine preduzelo veliki broj aktivnosti kada je u pitanju jačanje neposredne tužilačke saradnje i da je potpisan određeni broj memoranduma o saradnji na bilateralnom nivou sa tužilaštvima država regiona.

„Potpisani su sporazumi sa tužilaštvima Južne Amerike, Albanije, Hrvatske, Slovenije, tako da se u tom pravcu preduzimaju određene aktivnosti kako bi se saradnja jačala“, dodala je Đaletić.

( MINA )