Ono što ostane na kraju „ptihovanja”
Izložba “Ptisi” autora Luke Mrkaića biće otvorena danas u Umjetničkoj galeriji “Vitomir Srbljanović” u Pljevljima, u 19 časova. Umjetnik i kustosi Milovan Novaković i Ljiljana Karadžić “Vijestima” otkrivaju šta očekuje posjetioce
Svi koji vole čistu umjetnost, ne bi smjeli da propuste izložbu “Ptisi”, poručuje njen autor, umjetnik Luka Mrkaić za “Vijesti”. Otvaranje izložbe “Ptisi” biće organizovano danas u Umjetničkoj galeriji “Vitomir Srbljanović” u Pljevljima, u 19 časova.
Na pitanje o samoj postavci, Mrkaić je “Vijestima” kazao da je čini par novih i veliki broj starih djela.
“Izlažem dva nova ‘Ptiha’, sve ostalo je staro više od deset godina. Odlučio sam da malo oplemenim sjever, pa će posjetioci moći da vide kako ja to radim. Nećemo opet organizovati ovako nešto i svi koji vole čistu umjetnost ne bi smjeli ovo da propuste”, ističe Mrkaić.
S obzirom na to da se izraz “ptih” najčešće koristi u kontekstu umjetničkog djela koje čini više radova, uglavnom dva (diptih), tri (triptih), ili više, naziv izložbe “Ptisi” izaziva radoznalost. Postavlja se pitanje da li je “Ptih” kod Mrkaića sinonim za samo djelo, možda naziv rada ili pak zasebna jedinka, ali neophodna karika u ciklusu koji poput lanca priča priču... Umjetnik to demistifikuje.
“Ptih je, dabome, ono što vam ostane na kraju ptihovanja! Oni jesu dio jedne priče... Ipak, uz malo poštovanja, mogu se posmatrati i zasebno”, objašnjava on i dodaje:
“Počelo je proljeće i olistali smo galeriju - isto je kao i napolje. Snaći će se posjetilac, jednostavno je”, navodi Mrkaić.
Kustosi izložbe su teoretičar umjetnosti Milovan Novaković i istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.
“Izložba ‘Ptisi’ polazi od ideje lista kao fizičkog tijela, koje nastaje proces predvajanja, preklapanja i neposrednog kontakta sa materijom. Umjesto podloge, površina postaje aktivna struktura - samostalna i opipljiva forma”, piše u najavi događaja Umjetničke galerije “Vitomir Srbljanović”.
Dalje se dodaje i da se radovi razvijaju kao “mnoštvo pojedinačnih cjelina”.
“...Cjelina koje zadržavaju svoju posebnost, istovremeno gradeći zajedničko polje u kojem je proces nastanka stalno prisutan”, ističe se u saopštenju.
Novaković je bio selektor Crnogorskog likovnog salona “13. novembar” 2025. godine, koji se tradicionalno organizuje na Cetinju povodom Dana prijestonice. Mrkaić je jedan od tri ravnopravno nagrađena umjetnika (uz Vladimira Novaka i Nikolu Pavlićevića) na 47. izdanju Salona koji je organizovan na temu “Sublacije”, a na kojem se predstavio upravo radom “Ptisi”. Žirijem je predsjedavala Karadžić. Ona je “Vijestima”, za ovu priliku, kazala da Mrkaić pripada generaciji autora koji materijal ne posmatraju kao neutralno sredstvo, već kao aktivni nosilac značenja.
“Njegova umjetnička praksa zasniva se na istraživanju odnosa između materijalnosti, procesa i forme, uz izraženu sijest o fizičkim i taktilnim svojstvima medija. U seriji ‘Ptisi’, ovaj pristup dolazi do punog izražaja. Papir se ovdje ne pojavljuje kao podloga, već kao primarna ontološka jedinica”, primijetila je Karadžić.
Luka Mrkaić je rođen na Cetinju 1992. godine, gdje živi i radi. Autor je koji se dominantno bavi slikarstvom i grafikom, sa fokusom na istraživanje materijalnosti i procesualnosti slike. To će moći da vide i posjetioci izložbe koja će u Pljevljima biti otvorena narednih mjesec dana, do 26. aprila.
Počelo je proljeće i olistali smo galeriju - isto je kao i napolje. Snaći će se posjetilac, jednostavno je", poručuje Mrkaić
Djela koja se bave problemom lista
Kustos Milovan Novaković za “Vijesti” detaljnije obrazlaže sami termin “Ptih”, navodeći da se radi o “donekle zagonetnoj, kriptičnoj riječi”.
“Ptisi su opšti, filumski naziv za djela koja je ovaj umjetnik počeo izrađivati prije desetak godina. Mada je naziv nastao njegovim ironijskim poigravanjem sa terminom poliptih - ispostavilo se da je ptih, u pluralu ptisi, ujedno i krajnje odgovarajuća riječ koja potpuno opisuje prirodu ovih djela. Jer u izvornom smislu starogrčki glagol ptyssein, iz koga se izvodi zagonetna imenica ptih, opisuje postupak predvajanja, svijanja, preklapanja, umotavanja - radnji koje se obično vezuju za biljni list. Ptisi su djela koja se zapravo bave problemom lista, u čemu i leži njihova važnost. Za razliku od umjetničkih djela koja podrazumijevaju prethodno postojanje podloge ili nosioca, na koje umjetnici i umjetnice naknadno projektuju i utiskuju svoje ideje - mnogo češće klišee - u Ptisima ne postoji podloga, nego umjetnik pažljivim predvajanjem, preklapanjem i kidanjem papirne podloge stvara listove, koje zatim hromatski obrađuje i na poseban način ponovo sklapa u svojevrsne folijature”, navodi Novaković i dalje dodaje:
“Princip sklapanja, iako pojavno na njega podsjeća, razlikuje se od uobičajene umjetničke tehnike kolažiranja: radi se o naporednoj, bočnoj kopulaciji lisnih cjelina, koja omogućava njihovu prostornu ekstenziju. To je princip koji sam - zvučno se poigravajući sa terminom kolaž - nazvao fojaž, što u prevodu znači krošnja”, ističe on.
Svako pojedinačno djelo, Ptih, čini množina ptihova, odnosno lisnih cjelina, nastavlja kustos.
“Više ptihova izloženih u galerijskom prostoru ponovo čini veći Ptih, čiji su konstituenti ‘pojedinačna’ djela. Na taj način Ptisi vrše, ili mogu da vrše, propagaciju po cijelom prostoru galerije. Dosad je umjetnik osmislio nekoliko ‘tipova’ fojaža, i na izložbi su zastupljeni primjeri djela iz svih tih tipova. Pritom se nije vršila filotaksa, rigidno razvrstavanje; djela su izložena ritmički. U postavku su uvrštena i dva najnovija Ptiha, nastala 2026. godine”, najavljuje Novaković.
( Jelena Kontić )