Niži kriterijumi za veći rizik od korupcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je na to da novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, i pored određenih unapređenja, snižava kriterijume za ključne pozicije, što ostavlja prostor za politički uticaj i otvara rizik od zloupotreba u zapošljavanju.

U mišljenju od 3. marta, Agencija navodi da pojedina rješenja, posebno u oblasti zapošljavanja, idu u pravcu veće meritornosti i transparentnosti. Kao pozitivan iskorak, izdvaja se uvođenje pravila da se bira najbolje ocijenjeni kandidat.

“Izbor najbolje ocijenjenog kandidata predstavlja značajan korak naprijed u prevenciji korupcije, jačanju meritornosti i smanjenju političkog uticaja u procesima zapošljavanja”, ocjenjuje ASK.

Sličnu ocjenu Agencija daje i za preciziranje trajanja mandata vršilaca dužnosti, navodeći da takvo rješenje može spriječiti zloupotrebe koje su ranije bile česte.

“Preciziranje dužine mandata vršilaca dužnosti doprinosi zakonitosti i transparentnosti rada organa, kao i sprečavanju zloupotreba instituta vršioca dužnosti”, navodi se u dokumentu.

Međutim, ASK upozorava na glavni problem - snižavanje kriterijuma za zapošljavanje i napredovanje, naročito kada je riječ o rukovodećim i visokim pozicijama.

U mišljenju je precizirano da se novim zakonom omogućava kandidovanje osoba sa nižim nivoima kvalifikacija nego ranije, čime se brišu jasne razlike između radnih mjesta i slabi profesionalni okvir državne uprave.

“U dijelu snižavanja nivoa kvalifikacija, sa akcentom na pozicije starješina i visokorukovodnog kadra, povećava se mogućnost učešća i odabira, ali se značajno smanjuju kompetencije u okviru neophodnih obrazovnih kvalifikacija, što nije preporuka međunarodnih partnera, kao ni stručne javnosti”, konstatuje Agencija u mišljenju.

ASK dodatno ukazuje da takva rješenja mogu povećati prostor za subjektivnost i neujednačeno tumačenje propisa, što direktno utiče na rizik od korupcije.

U toj instituciji su zabrinuti i u vezi sa načinom imenovanja članova ključnih komisija, poput disciplinske i komisije za žalbe. Agencija je ocijenila da bi zakon morao jasnije da ograniči politički uticaj u tim tijelima.

“Zbog eventualnog političkog uticaja i potrebe depolitizacije, bilo bi dobro postojanje norme kojom se propisuje da kandidati/kinje ne mogu biti birani za članstvo u Državnoj disciplinskoj komisiji, ukoliko pripadaju određenoj političkoj organizaciji, što je i Ustavom zagarantovano, a i u skladu je sa članom 5 Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije”, navodi ASK.

U analizi se problematizuju i odredbe koje se odnose na trajno raspoređivanje službenika u druge organe, uz ocjenu da nisu dovoljno precizne i da mogu ostaviti prostor za zloupotrebe.

“Smatramo da se za trajni raspored treba precizirati o kojem vidu zaposlenja je riječ, tj. da li se radi o zaposlenju na neodređeno ili određeno vrijeme, ili pak oba, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe, u dijelu tumačenja navedenih normi, kao i da bi se izbjegla zloupotreba kod zapošljavanja na određeno vrijeme”, upozorava Agencija.

ASK konstatuje da zakon ima i dobre i problematične strane, ali naglašava da bi dalja dorada bila ključna za jačanje sistema.

“Na osnovu svega navedenog, Agencija ocjenjuje da novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima sadrži određena unapređenja u odnosu na prethodna rješenja, ali i nedostatke čije bi dalje razmatranje doprinijelo jačanju profesionalnosti, transparentnosti i otpornosti sistema državne uprave na korupciju”, zaključuje se u mišljenju.

( Jelena Kočanović )