Kako zemlje reaguju na globalnu energetsku krizu: "Svako se snalazi sam"

Cijene energije rastu, a Hormuški moreuz je i dalje zatvoren. Neke zemlje uvode mjere za smanjenje potrošnje – od četvorodnevne radne sedmice i racionalisanja benzina do smanjenog korišćenja klima-uređaja i rada od kuće.

Pošto 20 odsto svjetske nafte ne može da prođe kroz Hormuški moreuz, cijene sirove nafte dostižu 100 dolara (86 eura) po barelu, a 400 miliona barela rezervi nafte već je plasirano na tržište. Zemlje širom svijeta pokušavaju da pronađu načine za smanjenje potražnje za energijom.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) nazvala je ovo "najvećim poremećajem u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte" i iznijela nekoliko načina na koje zemlje mogu da troše manje. Ali pošto svaka zemlja ima sopstvenu energetsku i transportnu infrastrukturu i izazove, one koje su već reagovale čine to na mnogo različitih načina. Druge tek treba da djeluju.

IEA navodi da drumski saobraćaj čini oko 45 odsto globalne potražnje za naftom, pa nije iznenađenje što su se mnoge zemlje upravo tu okrenule smanjenju potrošnje.

Racionalisanje goriva kao popularan izbor

U Šri Lanki, privatni vozači mogu da dobiju samo 15 litara benzina nedjeljno putem sistema zasnovanog na kju-ar kodu.

Trećina benzinskih pumpi je zatvorena u Kambodži, a Mjanmar je uveo sistem racionalisanja "par-nepar" zasnovan na registarskom broju vozila. To znači da vozila sa neparnim brojevima mogu da kupuju gorivo jednog dana, a sa parnim sljedećeg.

Na Novom Zelandu, vlada razmatra ponovno uvođenje "dana bez automobila". Vozači bi birali dan u sedmici kada im neće biti dozvoljeno da voze.

Kina primjenjuje nešto drugačiji pristup, odustajući od planiranog povećanja cijena goriva nakon što su cijene na pumpama porasle za 20 odsto od početka rata.

Slovenija je početkom ove sedmice postala prva članica EU koja je uvela racionalisanje goriva, pri čemu su privatni vozači ograničeni na 50 litara nedjeljno, dok za preduzeća i poljoprivrednike važi limit od 200 litara. Iako je Slovačka uvela mjere protiv gomilanja dizela, Slovenija ostaje izuzetak u Evropi.

EU i Njemačka sporo reaguju na krizu

Međunarodna unija drumskog transporta (IRU) pozvala je Evropsku uniju da brzo reaguje.

"Ako se snabdijevanje dizelom poremeti, posljedice će se odmah osjetiti širom logističkih mreža EU, usporavajući lance snabdijevanja i utičući na isporuku robe preduzećima, prodavnicama i domaćinstvima", rekao je generalni sekretar IRU, Umberto de Preto.

"Koordinisana akcija EU je ključna za stabilizaciju tržišta goriva, kao i izbjegavanje pojedinačnih nacionalnih odgovora i obezbjeđivanje da logistički lanci nastave da funkcionišu."

Pošto EU oklijeva da pronađe jedinstven stav, svaka zemlja mora da donosi sopstvene odluke. Sa cijenama benzina i dizela od 2 eura pa i više po litru, uz rast od 18 odsto za dvije nedjelje, Njemačka je pod pritiskom.

Predložen je zakon koji bi omogućio benzinskim pumpama da povećavaju cijene samo jednom dnevno, ali je odložen jer bi zahtijevao izmjene zakona o konkurenciji. Ministarka privrede Katerina Rajhe izjavila je da se razmatraju zahtjevi za ograničenje cijena goriva, popuste ili porez na ekstraprofit, ali da se moraju odvagati troškovi i korist.

Uprkos krizi, Berlin je potpuno isključio povratak ruskom gasu, na koji se zemlja oslanjala prije invazije na Ukrajinu.

Rad od kuće kao ušteda goriva

Pored racionalisanja goriva, podsticanje ljudi da češće rade od kuće je uobičajena strategija. Pakistan je uveo četvorodnevnu radnu sedmicu za državne službenike, a Dominikanska Republika takođe podstiče preduzeća da smanje vrijeme koje zaposleni provode na radnom mjestu.

U Africi, Egipat pokušava da smanji potrošnju energije tako što je propisao da tržni centri i restorani moraju da se zatvore najkasnije u 21 čas, a sve državne institucije do 18 časova. Slično tome, Bangladeš i Tajland su odredili maksimalnu temperaturu u državnim zgradama na 25, odnosno 26 stepeni Celzijusa, kako bi se uštedjelo na troškovima klimatizacije.

Kenija je reagovala zabranom izvoza, kao i strogim racionalisanjem goriva. Zambija je zaprijetila novčanim kaznama svima koji gomilaju benzin, pri čemu Afrika, poput Azije, u velikoj mjeri zavisi od nafte sa Bliskog istoka.

"Svako se snalazi sam", rekao je Anibor Kraga, izvršni sekretar trgovinskog udruženja Afričkog udruženja rafinerija i distributera, za Fajnenšel tajms. "Čak se i izvoznici pitaju kako prvo da zadovolje domaću potražnju. Nije riječ samo o preradi – već i o skladištenju, distributivnoj infrastrukturi, cjevovodima i lukama. Kada se to sagleda u cjelini, vidi se koliko je Afrika ugrožena."

Prestanite da letite, počnite da koristite javni prevoz

IEA je takođe pozvala ljude da izbjegavaju avionska putovanja, pri čemu je američka avio-kompanija Junajted erlajns već upozorila da bi mogla da poveća cijene karata za 20 odsto.

Još jedna preporuka je korišćenje javnog prevoza koliko god je to moguće. To je prirodno lakše u nekim zemljama nego u drugima, a podsticaji poput njemačke politike iz 2025. godine o široko dostupnoj karti za prevoz od devet eura mogli bi da budu uvedeni na raznim mjestima.

Upotreba tečnog naftnog gasa (LPG) takođe je u centru pažnje. IEA je savjetovala da se LPG (mješavina propana i butana) preusmjeri iz transporta ka osnovnim domaćim funkcijama, posebno kuvanju.

Ovo je značajno za Indiju, drugog najvećeg uvoznika i trećeg najvećeg korisnika LPG-a. Uvoz u Indiju prepolovljen je u martu, a restorani, hoteli i kafići ulažu napore da se prilagode. Neka preduzeća su smanjila i vrijeme i obim usluga, dok državni zvaničnici kažu da će zalihe prioritetno biti usmjerene na 300 miliona domaćinstava koja koriste LPG za kuvanje.

( Deutsche Welle )