Izvještaj: Nuklearne sile imale ove godine nešto manje od 10.000 atomskih bojevih glava spremnih za trenutnu upotrebu
Procjenjuje se da devet globalnih nuklearnih sila raspolaže sa ukupno 12.187 bojevih glava, što uključuje i 2.442 bojeve glave koje su zvanično rashodovane, ali još nijesu demontirane, piše u izvještaju
Nuklearne sile imale su početkom ove godine nešto manje od 10.000 atomskih bojevih glava spremnih za trenutnu upotrebu i broj tog oružja u svijetu raste već devet godina zaredom, navodi se u izvještaju Monitor zabrane nuklearnog oružja 2026.
Tih 9.745 nuklearnih bojevih glava ima razornu moć kao 135.000 bombi poput one koja je bačena na Hirošimu, piše u izvještaju koji je danas predstavljen u Ženevi. To je 141 bojeva glava više nego 2024. godine i 473 više nego 2017. godine.
Procjenjuje se da devet globalnih nuklearnih sila raspolaže sa ukupno 12.187 bojevih glava, što uključuje i 2.442 bojeve glave koje su zvanično rashodovane, ali još nijesu demontirane, piše u izvještaju.
Više od 40 odsto bojevih glava montirano je na balističke rakete u silosima, na mobilne lansere, ili se nalaze u podmornicama ili u bazama bombardera, i ti se projektili mogu odmah upotrijebiti. Ostatak je u rezervi.
"Broj raspoloživih bojevih glava neprestano raste od 2017. godine, i očekuje se da će se to nastaviti. Kina, Indija, Sjeverna Koreja, Pakistan i Rusija su u 2025. godini uvećale svoje nuklearne arsenale. Francuska je nedavno najavila da će to učiniti, a uvećanje arsenala planiraju i Sjedinjene Američke Države (SAD)", izjavio je Hans M. Kristensen, direktor za nuklearna pitanja u Federaciji američkih naučnika (FAS), jednom od koautora izvještaja.
Nuklearno oružje imaju još i Izrael i Velika Britanija.
Monitor (Nuclear Weapons Ban Monitor) prati progres u realizaciji Ugovora o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) i izvještaj svake godine izdaje organizacija Norveška narodna pomoć (NPA) u saradnji sa FAS, a u okviru Međunarodne kampanje za zabranu nuklearnog oružja (ICAN).
Kristensen je rekao da se i u nekim državama koje nemaju svoje nuklearno oružje intenzivno raspravlja o mogućnosti nabavke tog oružja, ili stavljanju teritorije na raspolaganje za stacioniranje oružja neke treće zemlje.
Generalni sekretar NPA Rajmond Johansen dodao je da je globalno primjetan i suprotan trend, a to je da sve više država podržava ugovor TPNW koji je nastao 2017. godine pod okriljem UN i stupio na snagu 2021.
Ugovor je do kraja 2025. godine, potpisom ili ratifikacijom, prihvatilo 99 država, i vrlo je izgledno da će taj broj ove godine porasti, rekao je Johansen.
Izvještaj, međutim, razotkriva i velike regionalne razlike u podršci sporazumu, rekao je Johansen, precizirajući da on globalno uživa veliku podršku, posebno u Africi i na Američkom kontinentu.
Johansen je ocijenio da je "Evropa i dalje velika prepreka za napredak u univerzalnoj primjeni TPNW".
Ugovoru se aktivno protive 44 zemlje, i od toga su tri četvrtine u Evropi. Među državama koje su protiv je devet nuklearnih sila i 33 države koje koriste zaštitu takozvanih nuklearnih kišobrana. U Evropi ugovor odbijaju 33 zemlje, od kojih je 29 pod nuklearnim kišobranom velikih sila.
( Beta, Ne.V. )