Moguća blokada gradnje, ministarstvo ne planira izmjene zakona

Zajednica opština traži izmjene Zakona o gradnji objekata jer u predviđenom roku nisu donijeti svi urbanistički planovi Lokalni objekti koji se više ne mogu graditi po starim planovima su ulice, parkinzi, trgovi, groblja, javna rasvjeta, pijace, vodovodna i elektromreža, sportski objekti, zelene površine...

21453 pregleda16 komentar(a)
Cilj je ubrzati donošenje novih planova: Radunović, Foto: Risto Bozovic

Zajednica opština zatražila je od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da pokrene izmjenu člana 155 Zakona o gradnji objekata, jer tvrde da im je zbog kašnjenja usvajanja nove planske dokumentacije blokirana izgradnja velikog broja lokalnih komunalnih objekata od javnog interesa. Iz ovog Ministarstva na čijem čelu je Slaven Radunović, su “Vijestima” kazali da ne prihvataju inicijativu za izmjenu ovog člana jer je njegov cilj da se ubrza usvajanje planskih dokumenata, navodeći da opštine djelimično mogu koristiti izuzetke iz člana 145.

Zakon je stupio na snagu sredinom marta prošle godine, sa spornim članom koji predviđa da je gradnja objekata od lokalnog javnog značaja moguća po starim urbanističkim planovima ograničena na rok od 12 mjeseci od stupanja na snagu. Kako je taj rok sada već istekao, opštine ne mogu da grade objekte od javnog interesa ako u međuvremenu nisu usvojeni novi urbanistički planovi.

Iz Zajednice opština je “Vijestima” saopšteno da su incijativu za izmjenu zakona Ministarstvu podnijeli 4. februara, a kako nisu dobijali odgovor urgenciju po inicijativu su poslali 24. februara.

Naveli su da izmjenu predlažu kako bi se prevazišli praktični problemi koji već nastaju u njegovoj primjeni, a koji mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje lokalnih samouprava i realizaciju projekata od javnog interesa.

Zakonom su kao lokalni objekti od opšteg interesa definisane ulice, parkinzi, trgovi, groblja, javna rasvjeta, pijace, objekti vodovodne i elektrodistributivne mreže, sportski objekti, zelene površine i slično.

“Stavom 4 istog člana, vremenski rok u kome se oni mogu postavljati, odnosno graditi po postojećim propisima lokalnih samouprava na područjima za koja je donijet planski dokument sa detaljnom razradom, ograničen je na 12 mjeseci. U praksi se taj rok pokazao kao nedovoljan, imajući u vidu složenost procedura za izradu i usvajanje novih planskih dokumenata, koje često traju duže od godinu dana, pa bi došlo do vremenskog vakuuma u kojem ove objekte ne bi bilo moguće realizovati”, kazali su iz Zajednice opština.

Oni navode da su predložili izmjenu koja bi omogućila izgradnja lokalnih objekata od opšteg interesa do donošenja novih planskih dokumenata u skladu sa zakonom, jer bi u suprotnom došlo do blokade mnogih projekata.

“Na ovaj način bi se obezbijedio kontinuitet u realizaciji projekata, spriječila blokada razvoja lokalnih zajednica, omogućila fleksibilnost dok se ne usvoje novi planski dokumenti i zadržala kontrola kroz zakonske procedure. Dakle, ne radi se o ‘produženju roka’ u klasičnom smislu, već o njegovom vezivanju za realan i objektivan proces - donošenje planskih dokumenata, što predstavlja održivije i praktičnije rješenje”, naveli su iz Zajednice opština.

Ministarstvo u odgovoru “Vijestima”, na pitanje da li će prihvatiti inicijativu navodi da je namjera zakonodavca da se prostor uređuje planski i da član 155 stav 4 ima privremeni karakter kako bi se ubrzalo donošenje planskih dokumenata.

“Članom 155 Zakona, između ostalog, propisano je da će se postojeći propisi jedinice lokalne samouprave kojima se uređuje postavljanje, odnosno građenje lokalnih objekata od opšteg interesa, primjenjivati do donošenja planskih dokumenata u skladu sa zakonom kojim se uređuje uređenje prostora (stav 1), da se ovi objekti mogu postavljati, odnosno graditi na područjima za koja nije donijet planski dokument sa detaljnom urbanističkom razradom (stav 3). Izuzetno od stava 3 ovog člana lokalni objekti od opšteg interesa mogu se postavljati, odnosno graditi i na područjima za koja je donijet planski dokument sa detaljnom urbanističkom razradom, ali ne duže od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 4)”, naveli su iz Ministarstva.

Oni kažu da je Zajednica opština umjesto roka od 12 mjeseci tražila formulaciju “do donošenja planskih dokumenata u skladu sa zakonom”, čime bi se produžila primjena ovog izuzetka.

“Kao razlog za izmjenu člana 155 stav 4 Zakona, navodi se da je postojeći rok od 12 mjeseci nedovoljan za izradu i usvajanje planske dokumentacije, imajući u vidu složenost i trajanje zakonom propisanih procedura, te da bi istek tog roka mogao dovesti do zastoja u realizaciji lokalnih objekata od opšteg interesa, naročito infrastrukturnih, komunalnih, energetskih i razvojnih projekata, što bi negativno uticalo na javni interes i funkcionisanje lokalnih zajednica. Međutim, donošenjem novog Zakona o uređenju prostora uspostavljen je sistem koji obezbjeđuje cjelovitu pokrivenost prostora planskom dokumentacijom, pri čemu je osnovna namjera zakonodavca da se prostor uređuje planski. Odredba člana 155 stav 4 Zakona o izgradnji objekata ima karakter prelaznog rješenja. S druge strane, imajući u vidu značaj objekata od opšteg interesa, posebno infrastrukturnih i razvojnih projekata, primjenom odredbe člana 145 Zakona o uređenju prostora data je mogućnost njihove realizacije”, naveli su iz Ministarstva.

U članu 145 se navodi da će se podzakonski akti donijeti u roku od 12 mjeseci, a da će se do njihovog donošenja primjenjivati propisi iz prethodnog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ako oni nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Očekivani problemi

“Ako ne dođe do izmjene, u skladu sa Inicijativom koju smo uputili Ministarstvu početkom februara, mogu nastati sljedeći problemi: zastoj u realizaciji infrastrukturnih, komunalnih i energetskih projekata, nemogućnost izgradnje objekata od lokalnog značaja zbog isteka roka, stvaranje pravne nesigurnosti za investitore i lokalne uprave, usporavanje razvoja opština i narušavanje javnog interesa”, naveli su iz Zajednice opština.