Tvrde da je milion Aca Đukanovića čist

Milion eura kojim je biznismen Aco Đukanović garantovao da će se u daljem toku postupka braniti sa slobode, prema podacima iz spisa, potiče iz zakonitih izvora i nalazi se na njegovom računu, dok finansijska istraga tim povodom nije pokretana.

To proizlazi iz odgovora koje je Alternativa Crna Gora (ACG) dobila od Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, postupajući po zahtjevu za slobodan pristup informacijama.

Iz tužilaštva su naveli da iz rješenja Osnovnog suda u Nikšiću proizlazi da okrivljeni raspolaže iznosom od milion eura na svom transakcionom računu, te da je uvidom u pravni osnov priliva utvrđeno da su sredstva u skladu sa njegovim finansijskim profilom i da su pribavljena iz zakonitih izvora, što je prethodno provjerila banka.

U odgovoru od 25. marta - prije nego je sud donio odluku, precizira se da novac nije fizički predat sudu, već se nalazi na računu okrivljenog, dok je rješenjem suda određen način na koji će biti položen u sudski depozit, nakon pravosnažnosti odluke.

Tužilaštvo je navelo i da, imajući u vidu takve nalaze, nije pokretana finansijska istraga niti je predlagano privremeno oduzimanje novca u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku.

Na više pitanja koja su se odnosila na eventualnu provjeru porijekla novca, transport, identitet lica koje bi eventualno predalo sredstva, kao i obavještavanje nadležnih institucija, iz tužilaštva su ukazali da se ta pitanja odnose na postupanje suda, uz napomenu da sredstva nijesu fizički dostavljena.

Nakon odgovora koji im je dostavljen, Vesko Pejak iz ACG uputio je predstavku nikšićkom Osnovnom sudu, navodeći da želi da ukaže na pitanja od značaja za pravilnu primjenu instituta jemstva u krivičnom postupku.

On je ocijenio da iz dostupne dokumentacije proizlazi da u momentu donošenja odluke o prihvatanju jemstva nijesu bile utvrđene ključne činjenice od značaja za ocjenu njegove zakonitosti i svrhe, naročito porijeklo sredstava, način njihovog sticanja i raspoloživosti, eventualna ograničenja u raspolaganju tim novcem, kao ni okolnosti koje mogu ukazivati na sukob interesa u vezi sa provjerom porijekla sredstava.

“Prema dostupnim informacijama, provjera porijekla sredstava nije vršena od strane nadležnih organa, već je zasnovana na navodima koji potiču iz bankarskog sistema, što, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, otvara pitanje postojanja nezavisne i objektivne provjere, ako uzmemo da je okrivljeni ujedno i većinski vlasnik Prve banke koja je vršila provjeru sredstava. Polazeći od odredbi Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore, jemstvo mora predstavljati stvarno i efektivno sredstvo obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku, što podrazumijeva da sud, prije donošenja odluke, utvrdi sve relevantne činjenice koje utiču na njegovu prirodu i izvršivost. U tom smislu, ključno je pitanje da li su u konkretnom slučaju, u momentu odlučivanja, bile ispunjene procesne pretpostavke za donošenje zakonite odluke o prihvatanju jemstva”, piše u toj predstavci, u koju Vijesti imaju uvid.

Pejak je naveo i da naknadne radnje u pogledu eventualnog uređivanja statusa sredstava ne mogu uticati na zakonitost odluke koja je već donijeta, ukoliko u trenutku njenog donošenja nijesu bile utvrđene sve relevantne činjenice.

“Polazeći od navedenog, Alternativa Crna Gora predlaže da predsjednik suda, u okviru svojih nadležnosti, izvrši uvid u postupanje u konkretnom predmetu u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o jemstvu, utvrdi da li su u momentu donošenja odluke bile utvrđene sve činjenice od značaja za njegovu zakonitost, te preduzme mjere iz svoje nadležnosti ukoliko se utvrdi postojanje procesnih propusta”, napisao je Pejak.

Iza rešetaka manje od mjesec

Osnovni sud u Nikšiću ranije je prihvatio jemstvo Aca Đukanovića u iznosu od milion eura u gotovini, uz dodatno obezbjeđenje u vidu hipoteke na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura, te mu odredio mjere nadzora zabrane napuštanja stana i oduzimanja putne isprave.

Odlukom vijeća tog suda odbijene su žalbe tužilaštva i odbrane, pa će se Đukanović braniti sa slobode uz izrečene mjere.

On je u pritvoru proveo manje od mjesec dana. Uhapšen je u noći između 27. i 28. februara, nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci.

Uprava policije tada je saopštila da su, po naredbama nadležnih tužilaštava i sudova, vršeni pretresi više Đukanovićevih objekata i prostorija u Podgorici i Nikšiću.

Iz policije su naveli da je pretresom stana u Podgorici izuzeta određena dokumentacija, o čemu je obaviješteno tužilaštvo, te da će “povodom navedenog biti formiran predmet u cilju daljeg postupanja”.

U potvrdi o privremeno oduzetim predmetima, koju je policijski službenik izdao nakon pretresa stana Aca Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, navedena je dokumentacija od više desetina listova papira A4 formata.

Prema toj potvrdi, oduzeti su, između ostalog, priručnik o radu društvenih mreža sa oznakom “DPS”, plan za rad na društvenim mrežama, dokumentacija sa natpisom “IZDAJNIK”, materijal označen kao “Negativna kampanja”, dokumentacija pod naslovom “Stranice podrške u periodu od 1. januara do 1. aprila”, kao i papiri sa naslovom “Zvanični profili u periodu od 1. januara do 1. aprila Facebook i Instagram”.

Policija je, prema istoj potvrdi, izuzela i dokument označen kao “mjesečni troškovi”, materijal sa naslovom Grupa “Odupri se”, kao i više desetina stranica sa slikama i tekstovima pronađenih u braon koverti bez natpisa.

Đukanović je pred tužiocem Ivanom Bojanićem tvrdio da nikada u životu nije finansirao bilo koju aktivnost na društvenim mrežama, da ne zna ko je Filip Đuranović i da je dokumenta oduzeta prilikom pretresa njegovog stana u Podgorici prvi put djelimično vidio kada je došla policija.

Osoba istog imena i prezimena saslušavana je u oktobru 2025. godine u istrazi formiranoj protiv kriminalne organizacije na čijem je čelu, prema tvrdnjama specijalnih tužilaca, Aleksandar Mijajlović.

Prema saznanjima “Vijesti”, Đuranović je tada priveden iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, u kojoj je do nedavno radio, a tokom saslušanja oduzet mu je mobilni telefon.

SDT da ispita prihvatanje jemstva

Zbog prihvatanja jemstva bez finansijske istrage, Pejak je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) ukazao i na, kako je naveo, “moguće postojanje nepravilnosti u postupanju” u tom krivičnom predmetu.

U inicijativi upućenoj SDT-u, u koju “Vijesti” takođe imaju uvid, predloženo je da to tužilaštvo, u okviru svojih nadležnosti, provjeri porijeklo sredstava datih kao jemstvo, način i zakonitost njihove provjere, eventualno postojanje sukoba interesa, razloge zbog kojih nije pokrenuta finansijska istraga i zakonitost postupanja nadležnih organa u konkretnom predmetu.

“Očekujemo da, u skladu sa svojim nadležnostima, Specijalno državno tužilaštvo preduzme radnje radi zaštite zakonitosti i integriteta krivičnog postupka”, piše u inicijativi.

ACG je SDT-u proslijedila i odgovor dobijen od Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, iz kojeg, kako navode, proizilazi da nije pokrenuta finansijska istraga u odnosu na sredstva data kao jemstvo, niti je provjera porijekla vršena od strane nadležnih organa, već se tužilaštvo oslonilo na navode da je takvu provjeru izvršila banka.

Ukazali su i da se sredstva nalaze na računu u banci u kojoj je okrivljeni većinski vlasnik, kao i da nije utvrđeno da li su faktički i pravno izdvojena iz redovnog poslovanja banke, niti da li su pod neposrednom kontrolom suda.

Naglašavajući da te okolnosti otvaraju pitanje pravilne primjene instituta jemstva, te da je posebno sporno oslanjanje na provjeru porijekla sredstava koju je obavila banka vlasnički povezana sa okrivljenim, Pejak je SDT-u naveo da izostanak finansijske istrage “može ukazivati na propuštanje preduzimanja radnji koje su od značaja za utvrđivanje činjenica u smislu Zakona o krivičnom postupku Crne Gore”.

Dodao je da to može ukazivati i na “postojanje osnova sumnje u pogledu eventualnih krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, uključujući krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja”.

“U tom smislu, postavlja se ključno pravno pitanje - da li jemstvo zasnovano na sredstvima koja nijesu faktički izdvojena iz poslovanja banke, niti su pod neposrednom kontrolom suda, može imati karakter stvarnog finansijskog obezbjeđenja u smislu procesnog prava, ili se radi o formalnom ispunjenju uslova bez suštinskog efekta”, napisao je Pejak.

( Jelena Jovanović )