Gdje su mi ključevi? Kako menopauza utiče na mozak - i zašto zaborav nije znak slabosti

Da li vam se desilo da uzmete telefon i zaboravite zašto? Ili da vam riječ "stoji na vrhu jezika", ali ne možete da je izgovorite? Ovakvi trenuci često se pripisuju umoru ili stresu, ali za veliki broj žena oni su dio mnogo dublje promjene - menopauze.

Dugo se menopauza posmatrala isključivo kao reproduktivna faza života. Danas je jasno da je riječ o kompleksnoj tranziciji koja utiče na gotovo sve organe – uključujući i mozak.

Šta se zapravo dešava u mozgu

Menopauza je prirodan proces starenja koji se odvija kroz tri faze: perimenopauzu, menopauzu i postmenopauzu. Tokom tog perioda dolazi do značajnih hormonskih promjena - prije svega pada nivoa estrogena i progesterona.

Estrogen ima ključnu ulogu u funkcijama mozga. On direktno utiče na regije poput prefrontalnog korteksa i hipokampusa, koji su zaduženi za pamćenje, učenje i emocionalnu regulaciju. Kada njegov nivo opadne, mozak postaje manje efikasan u korišćenju energije, a neurotransmiteri - hemijski "prenosioci" signala - rade sporije.

Rezultat su simptomi koje mnoge žene opisuju kao "moždanu maglu": zaboravnost, smanjena koncentracija, sporije procesuiranje informacija i osjećaj mentalnog umora.

Privremene, ali stvarne promjene

Istraživanja pokazuju da tokom perimenopauze može doći do smanjenja volumena sive mase u djelovima mozga povezanim s pamćenjem. Međutim, te promjene su najčešće privremene.

Mozak pokazuje visok stepen neuroplastičnosti - sposobnosti da se prilagodi. Tokom vremena se "reprogramira" i stabilizuje u novim hormonskim uslovima. Kod većine žena, funkcije se djelimično ili u velikoj mjeri oporavljaju u postmenopauzi.

Važno je naglasiti: menopauzalna "moždana magla" nije isto što i demencija. Dok su kognitivne smetnje u menopauzi često prolazne i varijabilne, demencija je progresivno neurodegenerativno stanje.

Koliko je problem rasprostranjen

Procjene pokazuju da će do 2030. godine oko 1,2 milijarde žena širom svijeta biti u menopauzi ili postmenopauzi. Više od 60 odsto njih prijavljuje kognitivne poteškoće u različitim fazama tranzicije.

Simptomi ne utiču samo na privatni život, već i na profesionalni. Mnoge žene navode da im je potrebno više vremena za zadatke koje su ranije obavljale rutinski, što često dovodi do dodatnog stresa, produženog radnog vremena i iscrpljenosti.

U nekim slučajevima, žene zbog ovih promjena čak razmišljaju o ranijem povlačenju s posla.

Više od zaboravnosti

Kognitivne promjene rijetko dolaze same. Često su povezane s:

• umorom i iscrpljenošću
• poremećajem sna
• anksioznošću i depresijom
• padom samopouzdanja

Podaci pokazuju da oko polovine žena između 40 i 55 godina iskusi simptome anksioznosti tokom menopauze. Razlog nije samo psihološki – estrogen ima važnu ulogu u regulaciji hemijskih procesa koji utiču na raspoloženje.

Dodatni pritisak dolazi iz svakodnevnog života: briga o porodici, starijim roditeljima, karijeri i sopstvenom zdravlju.

Zašto se o ovome tek sada govori

Decenijama su simptomi menopauze bili minimizirani ili pogrešno interpretirani. U medicinskoj praksi čak su korišćeni termini koji su trivijalizovali tegobe žena, što je dovodilo do kasne dijagnoze i nedostatka adekvatne pomoći.

Danas se situacija mijenja. Sve više istraživanja, ali i javnih razgovora, doprinosi boljem razumijevanju menopauze kao važnog zdravstvenog perioda, a ne samo “prirodne faze koju treba izdržati”.

Šta može pomoći

Hormonska terapija (HRT) i dalje se smatra najefikasnijim tretmanom za fizičke simptome poput valunga, ali može imati i pozitivan uticaj na mentalnu jasnoću kod određenog broja žena.

Ipak, nije rješenje za sve i mora se uvoditi individualno, uz konsultaciju s ljekarom.

Pored toga, važnu ulogu imaju i:

• kvalitetan san
• fizička aktivnost
• mentalna stimulacija
• balansirana ishrana
• smanjenje stresa

Nova perspektiva

Menopauza ne znači gubitak mentalnih sposobnosti, već njihovu transformaciju. Iako period tranzicije može biti izazovan, većina promjena je privremena i upravljiva.

( Vijesti online )