Dizel skače za 11, benzin za tri centa?

Cijena eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama mogle bi biti veće za oko 11 centi i iznosiće 1,68 eura, dok će cijene dvije vrste benzina najvjerovatnije poskupjeti za oko tri centa pa će eurosuper 98 koštati oko 1,59 eura, a super 95 oko 1,55 eura. Lož ulje će vjerovatno poskupjeti za 11 centi pa će njegova cijena iznositi 1,83 eura za litar.

To pokazuju preliminarni podaci o cijenama naftnih derivata na međunarodnoj berzi i odnosa kursa dolara i eura.

Ministarstvo energetike i rudarstva će u ponedjeljak saopštiti nove maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti narednih sedam dana.

Ovo će biti treće uzastopno povećanje cijena goriva od izbijanja novog rata na Bliskom istoku prije mjesec. Vlada je prošle sedmice snizila akcize na gorivo za 50 odsto na dizel i za 25 odsto na dvije vrste benzina, kao i promijenila uredbu da se cijene u Crnoj Gori sa berzanskim usklađuju svake sedmice, a ne kao do tada jednom u 14 dana. Snižene akcize, prema ovoj osluci, važiće do 21. aprila, ali ih Vlada novom može produžiti.

I pored smanjenja akciza, maloprodajna cijena dizela, sa novim usklađivanjem, za mjesec imaće rast sa 1,34 na 1,68 eura. Da nije bilo smanjena akciza, dizel bi od utorka košta oko 1,93 eura. Kroz povećanje cijena za 34 centa, država je kroz PDV dobila više za sedam centi, dok je kroz umanjenje akcize izgubila 22 centa po litru.

Cijene benzina od početka krize, i pored smanjenja akciza, biće veća za po 15 centi. Da nisu umanjene akcize, ove dvije vrste goriva bile bi skuplje za još po oko 16 centi.

Lož ulje je jedini energent sa regulisanom cijenom kojem nije smanjivana akciza, tako da će njemu cijena od izbijanja krize biti povećana sa 1,27 na 1,83 eura.

Na berzi sirove nafte juče je od izbijanja krize zabilježen najviši dnevni prosjek cijene od 111 dolara za barel, uz nastavak rasta, dok je prethodi najveći dnevni prosjek, od početka krize, bio 106,4 dolara za barel od 20. marta.

Od početka novog rata sirova nafta je poskupjela za 54 odsto. Cijene dnevno variraju i po deset odsto, usljed izjava političara i ratnih vođa u vezi sa pregovorima o uslovima prekida rata ili budućeg korišćenja Hormuškog moreuza, kao i samih ratnih događaja ukoliko neka od strana pogodi neku naftnu infrastrukturu.

Slično se dešava i na berzama naftnih derivata, s tim što njihove cijene obično sporije rastu u odnosu na sirovu naftu. Značajniji rast zabilježen je u protekla dva dana u odnosu na raniji period.

Prelazak na sedmodnevno usklađivanja maloprodajnih cijena sa berzanskim, znači da će cijene goriva u Crnoj Gori brže pratiti berzanske i u slučajevima sadašnjeg rasta, ali i ako dođe do pada cijena na međunarodnom nivou.

Sa novim očekivanim rastom cijena od utorka, Crna Gora će se približiti cijenama goriva u regionu. U Srbiji je juče cijena eurodizela bila 1,80 eura, a benzina 1,60.

U BiH gdje se cijene goriva slobodno formiraju, a zavise i od mjesta gdje se nalaze, odnosno entiteta, prosječna cijena dizela bila je juče oko 1,73 eura, a benzina oko 1,45 eura.

Kao mjere reagovanja preostale izmjene zakona o akcizama i PDV-u

Zakon o akcizama omogućava Vladi da odlukama može privremeno sniziti akcize na gorivo do 50 odsto, što je u maksimalnom obimu iskorišćeno kod eurodizela dok je kod benzina ostao prostor za moguće smanje za još 25 odsto iznosa akcize.

U slučaju nastavka rasta cijena goriva na međunarodnim berzama, na očuvanje domaćih nižih cijena moglo bi se reagovati jedino ako bi Skupština izmijenila zakone o akcizama i/ili o porezu na dodatu vrijednost (PDV).

Puna akciza na eurodizel iznosi 44 a za benzine 54,9 centi po litru, koje ulaze u obračun PDV-a. Ovaj porez na gorivo je po većoj stopi od 21 odsto. Niže stope PDV-a koje postoje u zakonu i važe za neke druge robe i usluge iznose 15 i 7 odsto.

Hrvatska i Srbija su djelimično i privremeno snizile akcize, dok je Sjeverna Makedonije snizila stopu PDV-a na gorivo.

Crna Gora ima takozvane strateške rezerve od oko 44 hiljade metričkih tona, koje su formirale privatne kompanija dok država nije formirala rezerve u svom vlasništvu. Iz Ministarstva energetike i Vlade do sada su više puta ponovili da država ove strateške rezerve (u vlasništvu privatnih kompanija) može karistiti samo u slučajevima opšte nestašice derivata ili potpunih prekida snabdijevanja, a da ih ne može upotrijebiti za smanjivanje cijena na domaćem tržištu.

( Goran Kapor )