Ustavni sud "presudio" prije presude? Tanka linija između zaštite prava i presuđivanja u slučaju Danila Mandića

Ustavni sud smio je da ocijeni da nema osnovane sumnje da je Danilo Mandić učinio krivična djela stavljena mu na teret, samo u kontekstu utvrđene povrede prava na slobodu i sigurnost tog optuženog. Međutim, ako to nije slučaj, pa je ta institucija ušla u tumačenje dokaza i zaključivanje o krivičnoj (ne)odgovornosti Mandića, onda je posrijedi nedozvoljen postupak.

Tako advokat Andrijana Razić analizira za "Vijesti" prekjučerašnju odluku Ustavnog suda, koji je usvojio tri pritvorske žalbe Mandića (dominantno se žalio na rješenja o produženju pritvora), konstatujući da u predmetu koji se vodi protiv njega "nije zadovoljen princip posebne revnosti u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava", ali i da "nema osnovane sumnje da je okrivljeni učinio krivična djela stavljena mu na teret, odnosno da Osnovni i Viši sud (oba iz Podgorice) nijesu dali dovoljno argumenata za taj zaključak".

Mandiću, brataniću i neformalnom tjelohranitelju šefa parlamenta Andrije Mandića, sudi se pred Osnovnim sudom zbog optužbi da je krajem aprila prošle godine ranio dvije osobe u Podgorici, i to iz skupštinskog vozila koje je ukrao. On je optužen za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i oduzimanje vozila.

Usvajanje žalbi podržalo je pet sudija - Snežana Armenko (predsjednica Ustavnog suda), Desanka Lopičić, Momirka Tešić, Faruk Resulbegović i Jovan Jovanović, dok je jedan - Nikola Mugoša, bio protiv - saznaje redakcija. Iako su "digle ruku" za usvajanje žalbi, Armenko i Tešić dale su tzv. saglasno izdvojeno mišljenje zbog stava o nepostojanju osnovanje sumnje da je Mandić kriv, a koji su imali Lopičić, Resulbegović i Jovanović. Njih dvije su, kako je saopšteno iz Ustavnog suda bez navođenja imena sudija, ocijenile da nije na toj instituciji da ispituje da li obrazloženje sudova zadovoljava nivo neophodan za osnovanu sumnju, "osim ako obrazloženje nema nikakvog argumenta".

Kad je riječ o Mugoši, koji je ostao usamljen u glasanju protiv, on je, prema nezvaničnim informacijama lista, rekao na sjednici da ga odluka u kojoj sud cijeni da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju - opredjeljuje da glasa protiv nje, jer misli da je ocjena dokaza nadležnost redovnog suda, te da Ustavni može samo preispitivati da li postoji kršenje ljudskih prava i sloboda u slučaju kad je obrazloženje suda očigledno proizvoljno. Tvrdio je, stoga, da je Ustavni sud preuzeo nadležnost koja mu ne pripada.

Ustavni sud rijetko se bavi preispitivanjem osnovane sumnje, potvrđeno je "Vijestima" i iz te institucije. Uglavnom, kako su redakciji objasnili pravnici, provjerava samo postoji li elementarno obrazloženje za nju (pandan tome su ročišta za kontrolu optužnice pred Višim sudom), pa se stoga ne upušta u ocjenjivanje dokaza, jer bi time, faktički, ušao u ulogu redovnih sudova.

Međutim, prekjučerašnja odluka otvara upravo to pitanje: je li Ustavni sud u slučaju Mandića izvodio dokaze, umjesto da samo utvrđuje jesu li mu povrijeđena ljudska prava i slobode? Nakon tog pitanja, nameće se još jedno, važnije: šta sad da radi Osnovni sud, koji vodi postupak protiv Mandića, ako je Ustavni, kao visoka sudska instanca, praktično "presudio" - da optuženi nije kriv?

Razić: Nije zabranjeno da odlučuju o krivici, ali...

Napominjući da nije učesnik u postupku - pa da zato nije ni upoznata sa žalbama Mandića i odlukom Ustavnog suda - Andrijana Razić navodi da Zakonom o Ustavnom sudu nije izričito propisano da on, prilikom odlučivanja o žalbi, ne treba da ulazi u meritum stvari, odnosno da odlučuje o eventualnoj krivici podnosioca.

Takav stav, kaže sagovornica, iskristalisan je praksom Ustavnog suda, i on je, tvrdi ona, logičan, pravilan i zakonit, "budući da Ustavni sud ne spada u kategoriju 'redovnih sudova'".

"U suprotnom, takvo postupanje neminovno bi značilo izlazak iz okvira njegovih ustavnih i zakonskih nadležnosti", ističe Razić.

Međutim, ona ukazuje da, ukoliko je Ustavni sud dao osvrt na meritum stvari u kontekstu zaključka da redovni sudovi (u rješenjima o pritvoru) okrivljenom nisu dali relevantne i dovoljne razloge za postojanje osnovane sumnje da je učinio krivično djelo - onda, prema njenim riječima, takav "iskorak" Ustavnog suda nije nezakonit i ne predstavlja prekoračenje njegovih nadležnosti.

To, kako objašnjava Razić, iz razloga što je postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni učinio krivično djelo - conditio sine qua non (uslov bez kog se ne može) za svako određivanje i trajanje pritvora, pa taj, dodaje ona, temeljni preduslov mora u rješenjima biti kvalitetno i dostatno obrazložen.

Ukoliko je, kaže, Ustavni sud utvrdio da to u konkretnom nije slučaj, onda je, tvrdi, neminovno povrijeđen član 5 Evrospke konvencije o ljudskim pravima (pravo na slobodu i sigurnost), pa Ustavni sud, da bi u svojoj odluci dao kvalitetno obrazloženje takvog zaključka, "svakako na neki način mora tretirati i pitanje postojanja osnovane sumnje za krivicu okrivljenog Mandića".

"Znači, ovdje je samo pitanje da li je Ustavni sud u konkretnom slučaju svoje obrazloženje dao u kontekstu utvrđene povrede prava na slobodu i sigurnost okrivljenog, ili je baš očigledno zašao u analizu i tumačenje dokaza i zaključivao o krivičnoj (ne)odgovornosti okrivljenog. Ovo prvo je dozvoljeno, ovo drugo nije - a tanka je i vrlo suptilna granica između jednog i drugog", podvlači Razić.

"Vijesti" su konsultovale još nekoliko pravnika o ovom pitanju, ali su oni kazali da, zbog kompleksnosti teme, ne mogu zvanično da govore. Međutim, nezvanično su rekli da smatraju da Ustavnom sudu nije zabranjeno da se bavi pitanjem osnovane sumnje, ali da ne bi smio da ulazi u detalje osnova.

Jedan sagovornik je naveo da je osnov sumnje preduslov da bi neko mogao biti uhapšen, i da se to prvo ispituje, jer se niko ne može lišavati slobode ako nema osnova sumnje za krivično djelo.

Rijetko preispitivali osnovanu sumnju

Šta je tačno Ustavni sud radio u slučaju Mandića i da li je "izvodio" dokaze, biće jasnije nakon što bude izrađena i objavljena odluka o prihvatanju tri žalbe. Prema nezvaničnim informacijama redakcije, u predlogu odluke sudija izvjestilaca (Jovanović i Resulbegović) naširoko se priča o dokazima - navodno ukradenom službenom vozilu Skupštine, zapisu s video-nadzora, DNK tragovima... - te konstatuje da su oni cijenjeni proizvoljno.

Na pitanje zašto se Ustavni sud bavio osnovanom sumnjom, da li je to ranije činio (ako da - kad), te da li se ovakvim potezom miješa u nadležnost drugih sudova, iz te institucije su podsjetili kako se prekjuče glasalo, te naveli da su, izdvajanjem mišljenja, Armenko i Tešić (nisu naveli imena) naglasile da ostaju "potpuno dosljedne svom profesionalnom stavu, a koji je stav Ustavnog suda izražen u svim odlukama donijetim u Pritvorskom vijeću, a i ranije u drugim vijećima - da Ustavni sud, kad ispituje razloge za određivanje i produženje pritvora, ne cijeni stepen osnovane sumnje i ne ukida odluke sudova o određivanju i produženju pritvora ocjenom dokaza koje (ne)opravdaju njeno (ne)postojanje".

"Izuzev u situaciji kad apsolutno nema obrazloženja u pogledu osnovane sumnje. Ovo posebno pri činjenici da je nepromijenjeni stav Ustavnog suda da rješenje kojim se potvrđuje optužnica ne podliježe ustavnosudskom preispitivanju gdje se o osnovanoj sumnji direktno odlučuje, pa je neprihvatljivo da Ustavni sud uspostavi nadležnost da osnovanu sumnju cijeni kroz odluke o određivanju i produžavanju pritvora", naveli su oni.

Iz Ustavnog suda listu su dostavili i nekoliko izvoda iz svojih odluka, iz kojih se vidi da nisu tretirali pitanje postojanja osnovane sumnje.

"U tom pravcu, Ustavni sud podsjeća da je 'količina' činjenica i dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju, odnosno zaključak o osnovanoj sumnji u nadležnosti redovnih sudova, pa stoga nije na Ustavnom sudu da ispituje da li dato obrazloženje zadovoljava ovaj nivo, izuzev ako obrazloženje samo po sebi nije proizvoljno", piše u jednoj od odluka.

Iz suda su poručili da su u posljednjih pet godina samo u dva predmeta preispitivali osnovanu sumnju.

"I to u predmetima 'K.' i 'D.', gdje je to, po ocjeni tadašnjeg sastava Suda, zahtijevala priroda predmeta", dodali su.

Riječ je o slučajevima Budimira i Marine Krstović (pravosnažno oslobođeni za šverc više od tone kokaina) i špeditera iz Bara Đoka Drobnjaka (oslobođen optužbi da je odgovoran za šverc kokaina iz Ekvadora u Crnu Goru).

U "akciju" sa službenim vozilom?

Danilo Mandić sumnjiči se da je 19. aprila prošle godine ranio u centru glavnog grada Darka Perovića i Arisa Turkovića. Uprava policije tvrdi da je Mandić službenim vozilom parlamenta, džipom "range rover", prepriječio put Peroviću i Turkoviću, i ka njima ispalio "više hitaca od kojih su oštećeni zadobili povrede u predjelu nogu"... Podgoričko tužilaštvo tvrdi da je Mandić ukrao službeno vozilo parlamenta.

Opozicione Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) podnijele su početkom maja 2025. inicijativu za razrješenje Andrije Mandića zbog incidenta u kom je navodno, službenim vozilom, učestvovao njegov bratanić, o čemu se početkom juna raspravljalo u parlamentu, ali predlog za smjenu šefa najvišeg zakonodavnog doma nije "prošao". Njegovo razrješenje podržalo je 20 poslanika, dok je 41 bio protiv.

Osim predloga za smjenu, DPS i SD su, uz Građanski pokret URA, podnijeli krajem aprila skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Saslušanje tim povodom održano je 21. jula, ali bez prisustva Markovića, koji je tada obavijestio parlament da neće prisustvovati sjednici, a u dopisu je istakao i da, između ostalog, Vrhovno državno tužilaštvo nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost.

Šćepanović je tada tvrdio da je u postupku utvrđeno ko je koristio vozilo i ko je imao ovlašćenja, te da se ti podaci nalaze u tužilaštvu. Ponovio je da Danilo Mandić nije zaposlen u Upravi policije, te da ne zna kakav mu je radno-pravni status u Skupštni.

"Vijesti" su krajem maja pisale da bratanić šefa parlamenta nikad nije bio zaposlen ili po bilo kom drugom osnovu angažovan u Službi najvišeg zakonodavnog doma.

Stoga se postavlja pitanje kako je navodno mogao da otuđi vozilo parlamenta.

Jovanović: Stekli se uslovi da Mandić bude pušten na slobodu

Branilac Danila Mandića, advokat Miroje Jovanović, poručio je da su se nakon odluke Ustavnog suda stekli svi uslovi da bratanić predsjednika Skupštine bude pušten na slobodu.

Iako smatra da Osnovni sud ima osnova i da "proaktivno djeluje" u ovom slučaju, nije optimista da će to učiniti, pa najavljuje da će se već u ponedjeljak obratiti nadležnim sudovima da djeluju u skladu sa stavom Ustavnog suda.

"Ako je po slovu zakona, Osnovni sud u Podgorici bi koliko danas (juče) trebalo da zatraži spise od Ustavnog suda i da u najkraćem mogućem roku svoje postupanje prilagodi instanci koje je pet stepenica iznad Osnovnog suda...", rekao je Jovanović juče Televiziji Vijesti.

Navodi da će u ponedjeljak pisati trima adresama.

"Viši sud - ide žalba, Osnovni sud - zahtjev za ukidanje pritvora, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici - zahtjev da preispita svoje postupanje u ovom predmetu i poziv da s dužnom pažnjom razmotre sve što je u spisu kad ga (Mandića) ne tereti nijedan svjedok, kad ga ne tereti nijedan forenzički trag... Onda je vrlo logično da se svako zapita zašto se taj postupak vodi", poručio je Jovanović.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )