Ruskog državljanina žele da izruče Moskvi uprkos odluci Ustavnog suda
Ukoliko dođe do toga, zaštita osnovnih ljudskih prava u potpunosti bi se obesmislila, a Crna Gora bi ujedno pokazala da ne poštuje svoje međunarodne obaveze, kaže advokat Ibrahim Smailović
Uprkos tome što je Ustavni sud početkom sedmice donio privremenu mjeru, kojom se privremeno obustavlja protjerivanje državljanina Rusije T. D. matičnoj zemlji, njemu su u petak u Prihvatilištu za strance pokušali da uruče rješenje Ministarstva pravde, kojim se odobrava ekstradicija Ruskoj Federaciji.
Njegov advokat Ibrahim Smailović saopštio je "Vijestima" da je T. D. odbio rješenje i dodao da njemu, kao braniocu, ta odluka još nije dostavljena.
"T. D. mi je u petak saopštio da mu je u Prihvatilištu za strance pokušano dostavljanje Rješenja Ministarstva pravde, kojim je dozvoljeno njegovo izručenje Ruskoj Federaciji, što je on odbio jer smatra da ne može biti izručen zbog brojnih povreda zakona, koje su učinjene na njegovu štetu, te zbog bojazni da će izručenjem biti povrijeđena njegova prava iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je utvrdio Ustavni sud. Rješenje Ministarstva pravde još nijesam pročitao, jer mi nije dostavljeno", kazao je Smailović.
Protiv T. D. u toku je postupak ekstradicije po molbi Ruske Federacije zbog navodno učinjenog krivičnog djela kriminalno udruživanje radi falsifikovanja isprava u cilju nezakonitog ostvarivanja prava na invalidsku penziju, čime je navodno oštetio budžet Rusije za oko 10 hiljada eura.
Obustavom izručenja, Ustavni sud nije zauzeo konačan stav o osnovanosti navoda Rusa, koji je u Crnoj Gori uporedo tražio i azil tvrdeći da je kao pripadnik jezidske etničke zajednice bio izložen progonu, diskriminaciji, torturi i zlostavljanju u matičnoj zemlji, već je privremenom mjerom izručenje samo suspendovano uz pojašnjenje da bi u slučaju da bude izručen, a njegova ustavna žalba kasnije prihvaćena, nastupile neotklonjive štetne posljedice pa tako zaštita njegovih ljudskih prava ne bi bila djelotvorna.
Ruski državljanin je tvrdio i da mu u slučaju povratka u Moskvi prijeti krivični progon zbog odbijanja da učestvuje u ratu protiv Ukrajine, jer ne želi da učestvuje u nečemu što se može kvalifikovati kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a naveo je i da su članovi njegove porodice dobili ili su u postupku dobijanja azila u Francuskoj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je njegov zahtjev za azil, a takvu odluku potvrdili su Upravni i Vrhovni sud Crne Gore. Odluka je zasnovana, između ostalog, na negativnom mišljenju Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Uporedo sa vođenjem ekstradicionog postupka, vodi se i postupak i za njegovu međunarodnu zaštitu (azil i supsidijarnu zaštitu), koji je trenutno u fazi pred Ustavnim sudom po ustavnoj žalbi T. D. zbog tvrdnji da su mu u postupcima pred nadležnim sudovima i drugim organima "učinjene očigledne i grube povrede zakona na njegovu štetu".
"Zaista mi je kao dugogodišnjem pravniku, koji se aktivno bavi pravom, a naročito u oblasti osnovnih ljudskih prava i sloboda neprihvatljivo da Crna Gora, pored odluke Ustavnog suda, kojom je utvrđeno da u konkretnom slučaju postoji rizik da bi izručenje T. D. moglo dovesti do njegovog mučenja ili nečovječnog postupanja iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da su sudske vlasti dužne da takvo izručenje spriječe, pristupi izručenju T. D. koji je pri tom invalid i koji se nalazi u osmoj deceniji života. Ima brojna hronična oboljenja, a posljednji nalazi i medicinski pregledi potvrđuju njegovo loše zdravstveno stanje, koje je naglo pogoršano posljednjih dana", navodi advokat.
Smailović smatra da bi se radilo o nezakonitom izručenju ukoliko bi Crna Gora, pored odluke Ustavnog suda, odlučila da postupi po rješenju Ministarstva pravde.
"Time bi se pokazalo da se u Crnoj Gori ne poštuju odluke Ustavnog suda, pa bi se obesmislilo i samo njegovo postojanje, jer je US posljednja i najvažnija instanca u kojoj se štite osnovna ljudska prava i slobode. Ukoliko dođe do toga, zaštita osnovnih ljudskih prava u potpunosti bi se obesmislila, a Crna Gora bi ujedno pokazala da ne poštuje svoje međunarodne obaveze preuzete pristupanjem brojnim konvencijama, kojima se štite ljudska prava, a prije svega Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima", navodi advokat.
Branilac ruskog državljanina smatra da nakon činjenice da je rješenje o izručenju dostavljeno ustanovi - Prihvatilištu za strance, gdje se T. D. sada nalazi, postoji velika vjerovatnoća da će brzo biti izručen Moskvi.
"Tako nešto bi bilo nezakonito jer prava iz člana 3 EKLJP su apsolutna. To znači da država ne smije udaljiti lice sa svoje teritorije (bilo protjerivanjem, bilo izručenjem) ako postoji stvarni rizik da će to lice u državi prijema biti izloženo mučenju ili zlostavljanju, što je Ustavni sud utvrdio rješenjem. Načelo 'non-refoulement' zabranjuje vraćanje lica u državu gdje mu prijeti progon ili zlostavljanje. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) dosljedno smatra da se ovaj princip primjenjuje na sve oblike udaljenja lica, uključujući i ekstradiciju pa čak iako su redovni sudovi utvrdili da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje. Ustavnosudska zaštita je iznad tih odluka kada su u pitanju fundamentalna ljudska prava", zaključio je Smailović.
( Biljana Nikolić )