Ambasador Kipra Andreas Fotiu za "Vijesti": Izrada pristupnog ugovora zavisi od tempa pregovora

Procedura za uspostavljanje ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) već je u toku, međutim, ne postoji tačno utvrđen datum početka rada te radne grupe - to zavisi od ukupnog tempa pregovora i završetka svih neophodnih internih procedura Savjeta EU.

To je “Vijestima” rekao ambasador Kipra u Crnoj Gori, Andreas Fotiu (Andreas Photiou).

On je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, naveo, između ostalog, da dosadašnji napredak Podgorice u svim pregovaračkim poglavljima pokazuje jasnu političku posvećenost i administrativni kapacitet, te da će dalji napredak, na kraju, zavisiti od kontinuiranih reformi, posebno u ključnim oblastima kao što je vladavina prava, kao i od održavanja snažne političke posvećenosti u svim uključenim institucijama.

“Među državama članicama EU postoji vrlo široko prepoznavanje napretka Crne Gore, pri čemu je jednoglasnost potrebna u svakoj fazi procesa proširenja. Rok koji je Crna Gora postavila jeste ambiciozan, ali nije nerealan, pod uslovom da se reforme nastave odlučno i da daju konkretne, mjerljive rezultate. Tempo će prvenstveno zavisiti od učinka same Crne Gore i zajedničke procjene država članica EU”, konstatovao je Fotiu, koji ambasadorsku dužnost obavlja iz Beograda.

Fotiu je ocijenio da je završna faza pregovora uvijek najzahtjevnija, kao i da svaka politička nestabilnost može dovesti do povećanog rizika od usporavanja napretka.

“Zato je kontinuirano angažovanje svih političkih aktera od velike važnosti”, poručio je on.

Kipar je 1. januara preuzeo predsjedavanje Savjetom EU, koje će trajati do 1. jula - kad će “palicu” preuzeti Irska.

Kad će biti formirana radna grupa koja će izraditi pristupni sporazum za Crnu Goru? Ko će biti dio te radne grupe?

Formiranje ad hok radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore bilo je jedan od ključnih prioriteta kiparskog predsjedavanja. Procedura za uspostavljanje ad hok radne grupe je već u toku. Međutim, ne postoji tačno utvrđen datum početka rada te radne grupe. To zavisi od ukupnog tempa pregovora i završetka svih neophodnih internih procedura Savjeta. U ad hok radnoj grupi učestvovaće države članice EU i relevantne institucije.

Kad bi pristupni sporazum mogao biti završen? Da li je jasno definisano koliko poglavlja Crna Gora mora zatvoriti da bi radna grupa počela sa radom?

Završetak Ugovora o pristupanju zavisi od ukupnog tempa pregovora. U tom kontekstu, ohrabrujemo Crnu Goru da nastavi aktivno da slijedi ambiciozni cilj zaključenja pristupnih pregovora. Treba pojasniti da ne postoji poseban brojčani prag za početak rada radne grupe.

Očekujete li da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja ove godine?

Crna Gora je, zatvorivši 14 poglavlja, ostvarila pohvalan napredak i ostaje najnaprednija zemlja kandidat. U potpunosti podržavamo ambiciozni cilj Crne Gore da zatvori sva preostala poglavlja do kraja godine. Dosadašnji napredak u svim pregovaračkim poglavljima pokazuje jasnu političku posvećenost i administrativni kapacitet. Dalji napredak će, na kraju, zavisiti od kontinuiranih reformi, posebno u ključnim oblastima kao što je vladavina prava, kao i od održavanja snažne političke posvećenosti u svim uključenim institucijama.

Vjerujete li da će Crna Gora postati 28. članica EU do 2029. godine? Postoji li i dalje puni konsenzus među državama članicama EU da Crna Gora treba da bude sljedeća prva članica?

EU je dosljedno potvrđivala svoju posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Više puta smo naglasili da je Crna Gora predvodnik u procesu pristupanja, koji ostaje zasnovan na zaslugama i zavisi od ispunjavanja svih kriterijuma. Među državama članicama EU postoji vrlo široko prepoznavanje napretka Crne Gore, pri čemu je jednoglasnost potrebna u svakoj fazi procesa proširenja.

Rok koji je Crna Gora postavila jeste ambiciozan, ali nije nerealan, pod uslovom da se reforme nastave odlučno i da daju konkretne, mjerljive rezultate. Tempo će prvenstveno zavisiti od učinka same Crne Gore i zajedničke procjene država članica EU. Kao predsjedavajući, ohrabrujemo nastavak napora ka ostvarivanju ambicioznog cilja zaključenja pristupnih pregovora.

Šta bi Crna Gora morala da uradi u narednoj godini kako bi zadržala kredibilitet najnaprednijeg kandidata za članstvo?

Očuvanje kredibiliteta zahtijevaće nastavak konkretnog i opipljivog napretka u temeljnim reformama, posebno u oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Jednako je važno obezbijediti političku stabilnost, jačati demokratske institucije i održavati usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

Napredak na evropskom putu ne ogleda se samo u usvajanju i usklađivanju zakonodavstva, već i u njegovom kvalitetu i primjeni. Na kraju, napredak u ovom procesu zasnovanom na zaslugama zavisi od reformi, a ne od rokova.

Šta su, po vašem mišljenju, glavni izazovi na putu Crne Gore ka EU? Da li je to borba protiv organizovanog kriminala i korupcije? Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate Crne Gore u toj oblasti?

Glavni izazovi i dalje ostaju u domenu vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i obezbjeđivanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Iako je Crna Gora preduzela važne korake i pokazala posvećenost, neophodna je dalja dosljedna primjena uz mjerljive rezultate kako bi se napredak učvrstio.

Završna faza pregovora uvijek je najzahtjevnija. Kontinuirani fokus na poglavlja iz oblasti vladavine prava, efikasna primjena reformi i opipljivi rezultati biće od presudnog značaja. Zato stalno naglašavamo i ohrabrujemo nastavak reformskog zamaha.

Kako će trenutna politička nestabilnost i to što je najjača opoziciona stranka, Demokratska partija socijalista, napustila čelna mjesta ključnih odbora u Skupštini uticati na pregovore Crne Gore sa EU?

Konstruktivan i inkluzivan politički dijalog od suštinskog je značaja za napredovanje pristupnih pregovora. Institucionalna stabilnost i efikasno funkcionisanje demokratskih tijela, uključujući Skupštinu, ključni su za održavanje reformskog zamaha. Svaka politička nestabilnost može dovesti do povećanog rizika od usporavanja napretka. Zato je kontinuirano angažovanje svih političkih aktera od velike važnosti.

Može li eventualno ponovno pokretanje pregovora s Islandom promijeniti poziciju Crne Gore, u smislu da EU prvo primi Island, dok Crna Gora čeka naredno proširenje?

Svaki pristupni proces procjenjuje se na osnovu sopstvenih zasluga. Iako dešavanja u vezi s drugim zemljama kandidatima mogu privući pažnju, ona ne utiču na put Crne Gore. Napredak Crne Gore i dalje će se ocjenjivati nezavisno, na osnovu njenih sopstvenih postignuća i spremnosti.

Kako gledate na ideju promjene metodologije proširenja, tako da se novim članicama privremeno uskrati pravo veta? Mislite li da bi Crna Gora trebalo da pristane na to?

Sve rasprave o institucionalnim reformama ili mogućim promjenama u budućem funkcionisanju EU zahtijevale bi pažljivo razmatranje i konsenzus među državama članicama. To je povezano s potrebom da se obezbijedi efikasnost i funkcionalnost EU kako se bude širila. Crna Gora, kao zemlja kandidat, treba da ostane fokusirana na sprovođenje reformi, usklađivanje sa standardima EU i pokazivanje spremnosti da preuzme sva prava i obaveze članstva.

Glavni izazovi i dalje ostaju u domenu vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i obezbjeđivanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Iako je Crna Gora preduzela važne korake i pokazala posvećenost, neophodna je dalja dosljedna primjena uz mjerljive rezultate kako bi se napredak učvrstio”, kazao je Fotiu

Postoji li opasnost da trenutne geopolitičke tenzije i rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom uspore proces proširenja?

Geopolitička dešavanja neminovno utiču na širi strateški kontekst EU. Istovremeno, ona dodatno naglašavaju značaj kredibilne politike proširenja kao instrumenta stabilnosti i bezbjednosti. EU ostaje posvećena procesu proširenja, koji se i dalje zasniva na zaslugama i ispunjavanju utvrđenih kriterijuma.

Aktuelne geopolitičke tenzije, uključujući dešavanja na Bliskom istoku, neminovno privlače pažnju i resurse; međutim, one ne umanjuju strateški značaj proširenja EU - naprotiv, imaju tendenciju da ga dodatno ojačaju.

Odnosi Crne Gore i Kipra kontinuirano se razvijaju

Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Crne Gore i Kipra? Ima li prostora za jačanje ekonomske saradnje i u kojim oblastima vidite najveći investicioni potencijal?

Bilateralni odnosi između Crne Gore i Kipra su prijateljski i kontinuirano se razvijaju, posebno tokom posljednjih nekoliko godina, kad smo svjedočili čestim razmjenama posjeta, uključujući i one na najvišem političkom nivou. Postoji jasan potencijal i obostrana volja za dodatno unapređenje ekonomske saradnje, posebno u sektorima turizma, obnovljivih izvora energije, pomorskih usluga, razvoja nekretnina i finansijskih usluga.

Jačanje veza između poslovnih zajednica i istraživanje zajedničkih investicionih mogućnosti može donijeti konkretne koristi objema državama. Politički dijalog između Crne Gore i Kipra takođe je vrlo čest i sveobuhvatan. Kipar je dosljedno podržavao pristupni put Crne Gore i spreman je da djeluje kao pouzdan partner u pomoći Crnoj Gori da uspješno okonča ovo važno putovanje.

( Biljana Matijašević, Balša Rudović )